Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, otkriva tajne sve boljeg poslovanja te gradske tvrtke i govori o cilju da što bolje promovira važnost sajmova u smislu razmjene iskustava

Dugi niz godina Zagrebački velesajam glasio je za gubitaša, ali dolaskom Renate Suše na direktorsku poziciju te zagrebačke tvrtke poslovanje se u zadnje dvije godine popravlja, vraćaju se sajmovi, raste broj posjetitelja, a iz Velesajma stižu informacije o pozitivnoj bilanci poslovanja. Sve očitije postaje da Velesajam nije beskorisni prostor kojeg je pregazilo vrijeme pa shodno tome gradske vlasti promišljaju i planiraju gradnju Kongresnog centra u njegovu sklopu. O svemu tome Zagreb News je razgovarao s Renatom Sušom, direktoricom ZV-a.

ZgNews: Jeste li zadovoljni poslovanjem Velesajma, kakva je bilanca na kraju godine?

Jako smo zadovoljni. Ovu godinu ćemo završiti s 15-postotnim rastom operativnih prihoda, dok će troškovi biti na nešto većoj razini nego lani. Pripremili smo se i za sljedeću godinu što se tiče projekata. Naime, ove godine smo intenzivno radili na punjenju događanja za sljedeću godinu tako da osim naših sedam sajamskih termina imamo i niz događanja u organizaciji drugih organizatora.

Sljedeće godine dosta rano počinjemo sezonu, već u siječnju, i to sa Zagrebačkim obrtničkim sajmom. U veljači idemo s našim projektom Nautikom i Danima lova i ribolova. U ožujku organiziramo Beauty & Hair Expo gdje intenzivno surađujemo s Obrtničkom komorom Zagreb. Nakon toga otvaramo BIAM i Zavarivanje, jedina dva industrijska sajma u Hrvatskoj. Riječ je o bijenalnim sajmovima, nama iznimno dragim i značajnim za Hrvatsku. U travnju će se održati svjetska izložba pasa u organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza. Očekujemo preko 20.000 izložbenih pasa na području Velesajma. Imat ćemo i brojna druga događanja u prvoj polovici godine, a među njima i Dentex, sajam Hrvatske komore dentalne medicine, gdje radimo cjelokupnu produkciju. Intenzivan poslovni period traje nam do kraja lipnja kada slijedi kratka ljetna stanka dok ne krenemo s našim tradicionalnim sajmovima: Ambienta, Hotel & Gastroteh, Interliber i InfoGamer. Kalendar sajmova nam je popunjen i bit će ih više nego ove godine. Cilj nam je imati što veća i atraktivnija događanja. Većinu sajmova organizira Zagrebački velesajam, a manji dio vanjski organizatori. Nastojimo pozicionirati Velesajam kao važnu sajamsku lokaciju, ali isto tako otvaranjem vrata drugim projektima promovirati sajmovanje i važnost sajmova u smislu razmjene iskustava. Cilj nam je pozicionirati Velesajam kao središte razmjene ideja u poslovanju.

ZgNews: Jeste li ove godine imali i više posjetitelja?

Samo na Interliberu bilo je više od 120.000 posjetitelja, što je rekordan broj za taj sajam. Ambientu smo radili zajedno s ArhiBau.hr i Zagreb Design Weekom, tako da smo imali dva događanja na kojima su naši kapaciteti bili u potpunosti ispunjeni.

ZgNews: Kakav su rezultat polučili sinergijski sajmovi?

Jako smo zadovoljni i svjesni da još trebamo raditi na poboljšanju suradnje. Činjenica je da svi mi djelujemo na malom tržištu i cjepkanje u puno malih projekata ne donosi koristi nikome, a i izlagači se ne mogu kvalitetno prezentirati. Na ArhiBau.hr su bila tri partnera i svatko samostalno procjenjuje efekte sajma na svoje poslovanje.

ZgNews: Kolika su vam konkurencija trgovački centri koji organiziraju sajmove u svojim prostorima?

Svaki zakupac u trgovačkom centru izdvaja određena sredstva na mjesečnoj bazi u zajednički marketinški budžet. Ti sajmovi su zapravo marketinška aktivnost s ciljem privlačenja ljudi na određenu lokaciju. S obzirom na veličinu, kada bismo mi organizirali sajam takve veličine na ovako velikom prostoru, bili bismo smatrani neuspješnima i neozbiljnima. Ne gledamo negativno na takve evente, ali to nisu sajmovi u pravom smislu te riječi. Sajam pretpostavlja određenu koncentraciju izlagača i pokrivenost tržišta, institucionalnu suradnju i širu društvenu korist. Mi smo orijentirani na suradnje sa srednjim školama i fakultetima, a promocije zanimanja su nam jako važan segment, kao i razvoj poduzetništva. Sajam je puno više od prezentacije i prodaje. Što se tiče konkurencije na nekim drugim lokacijama, svjedoci smo zapravo da, neovisno o tome što su nam zaista potrebna ulaganja po pitanju naših objekata, i posjetitelji i izlagači vole Velesajam jer je primjeren čovjeku. Ta interakcija između unutarnjeg i vanjskog prostora zaista je dobra. Čovjek se može odmoriti, uhvatiti zraka, napunit energijom i nastaviti dalje razgledati što ga zanima. Posjetitelji prepoznaju te prednosti i tu je ZV ponovno dobio mjesto koje je imao i prije i koje zaslužuje, zbog kvalitete i prostornog razmještaja objekata.

ZgNews: Kako stojite s najmom prostora?

Više od 95 posto prostora je popunjeno. Preko 50 posto prostora koje iznajmljujemo, što se tiče dugoročnog zakupa, u funkciji je sporta. Velika je potražnja za prostorima, kad pitate kolegice koje rade u zakupu najviše se traže prostori za košarku, nogomet itd. Takvih prostora više nemamo za iznajmiti. Ista je situacija sa skladišnim prostorom i uredima, sve nam je popunjeno. Nešto malo prostora ostalo je Paviljonu 12, čime ćemo se baviti sljedeće godine. Kontinuirano idemo s javnim natječajima i dižemo cijene jer naš spomenuti zaostatak u investicijama rezultat je i niskih postignutih cijena. Cijene smo podizali ovisno o prostoru, neke smo podigli za 30 posto, jer promatramo komercijalni aspekt pojedine djelatnosti i svakom pristupamo individualno jer cilj nam je riješiti se dugova koje smo naslijedili.

ZgNews: Kad bi to moglo biti?

Teško je reći, s obzirom na to da su dugovi nakupljani preko deset godina, a bili bi vraćeni u roku pet, šest godina da nemamo obvezu investirati u prostor.

ZgNews: Govori se o izgradnji kongresnog centra na Velesajmu, zatim o koncepcijskom povezivanju Velesajma, Hipodroma i Bundeka, kakav je vaš stav o tim idejama?

Kada sam tek počela raditi na Velesajmu, imala sam drukčiji stav od onog koji imam danas. Novi stav sam formirala radom na Velesajmu. Kad sam tek došla, bila je jako mala iskorištenost prostora za sajmove i događanja. U ovih godinu i pol koliko sam na ovoj funkciji dobila sam novu percepciju, a ta je da je potražnja za ovakvim prostorom zaista velika. Zagrebu je potreban ovakav multifunkcionalnim prostor.

Što se tiče projekata, na Velesajmu su predviđena dva. Prvi je izgradnja Kongresnog centara, no još nije definirano koliko bi bio velik i što bi sve sadržavao. Drugi se odnosi na uređenje prostora u zaštićenoj arhitektonskoj urbanističkoj cjelini u kojoj su objekti koji će sigurno ovdje i ostati jer spadaju u građevinski fond spomeničke vrijednosti. Postoje mnoge uvjetovanosti, ali i rješenja problema i realizacije zamišljenog.