Nastavlja se i eskalira skandalozni pokušaj cenzure Nacionala zato što radi svoj posao i objavljuje informacije od javnog interesa. Konkretno, već gotovo mjesec dana Nacional je izvrgnut pritisku da iz javnosti povuče fotografije i video koji kompromitiraju iskaze zaposlenika tvrtke Državne nekretnine u sudskome procesu kojim zviždačica Maja Đerek osporava zakonitost otkaza koji je u toj tvrtki dobila u rujnu 2020. godine. No sada je taj pritisak poprimio i obrise institucionalnog progona, i to po poznatom obrascu “zaustavljanja Reutersa” ili “ubijanja glasnika” kakav može biti karakterističan za neslobodna, ali ne i za demokratska društva. Umjesto da institucije istraže i sankcioniraju nezakonitosti na koje je hrabra zviždačica Maja Đerek u Nacionalu odavno ukazala – poput očiglednih koruptivnih nezakonitosti u Državnim nekretninama ili one da je ravnateljica te tvrtke Renata Sabo ondje zaposlena usprkos tome što ne zadovoljava uvjete – institucije okreću pilu naopako pa se obrušavauju na Nacional, koji o svemu tome jedini i podrobno izvještava, a posredno i na zviždačicu dovoljno odvažnu da sve te nepravilnosti ustrajno i čestito razotkriva, zbog čega je i ostala bez posla. A povrh svega toga, kao sredstvo te manipulacije zloupotrebljava se Opća uredba o zaštiti podataka, i to tako da je se, izravno suprotno njezinoj temeljnoj svrsi, pretvara u oružje protiv medija i javnosti. Time se otvara još jedan važan problem koji ne bi smio promaknuti javnoj pozornosti: spomenuta zloupotreba Opće uredbe o zaštiti podataka protiv medija mogla bi biti opasan presedan koji bi, ako uspije, hrvatskim medijima mogao uvelike ograničiti pravo na slobodan rad, pa bi se njime svakako trebale pozabaviti relevantne udruge i institucije zadužene za zaštitu slobode govora i zaštitu medija od cenzure.

Renata Sabo na suđenju je slušala svoje podređene kojima radno mjesto vjerojatno ovisi o tome što će reći o Maji Đerek i opravdanosti njenog otkaza. FOTO: Državne nekretnine

Nacional je 8. ožujka od Agencije za zaštitu osobnih podataka primio dopis koji je, “po ovlaštenju ravnatelja” Zdravka Vukića, potpisala načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka Petra Papić. U dopisu stoji da je Agencija “zaprimila zahtjeve za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka Ivane Fradelić, Vesne Runjak, Katarine Komin, Frane Bagarića, Aleksandre Ljube, Nedjeljke Nikolić, Marine Marinčić, Dragice Dražane Krajinović, Zvonimira Vnučeca i Maje Reljić Teskeredžić vezano za objavu njihovih osobnih podataka”, i to u trima Nacionalovim člancima. Dva su objavljena u tiskanom izdanju i potom na portalu Nacionala, a jedan samo na portalu. Riječ je o članku “Šefica Državnih nekretnina Renata Sabo svakodnevno sjedi u sudnici i kontrolira svoje zaposlenike dok blate zviždačicu”, objavljenom 8. veljače u tiskanom izdanju Nacionala, a potom i 13. veljače na portalu; o članku “Šefica Državnih nekretnina izvršila novi pritisak na bivše kolege zviždačice Maje Đerek koji protiv nje moraju svjedočiti”, objavljenom 15. veljače u tiskanom izdanju te četiri dana kasnije na portalu, kao i o članku “Ekskluzivno: Pogledajte video koji demantira svjedočenja protiv Maje Đerek”, objavljenom na portalu Nacionala 8. veljače. “Molimo da se u svrhu daljnjeg vođenja postupka najkasnije u roku od osam dana od dana primitka dopisa očitujete u koju svrhu i temeljem koje pravne osnove ste objavili podatke podnositelja zahtjeva, osobito fotografije i video, kao i njihova imena i prezimena, uzimajući u obzir članak 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Nadalje, molimo da svoje navode potkrijepite relevantnim dokazima”, stoji, među ostalim, u dopisu koji je Agencija za zaštitu osobnih podataka 8. ožujka poslala Nacionalu.

Zaposlenici Državnih nekretnina uglavnom su negativno govorili o Maji Đerek iako fotografije snimljene na proslavama rođendana i drugim zajedničkim druženjima sugeriraju da su odnosi među njima bili prilično prisni. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Valja odmah reći: taj je dopis institucionalizacija pokušaja kompromitacije sudske tužbe zviždačice Maje Đerek protiv nezakonitog otkaza, ali i Maje Đerek kao osobe. Dopis je, u širem kontekstu, i institucionalizirani pokušaj onemogućavanja Nacionalova propitivanja ponašanja ravnateljice tvrtke Državne nekretnine Renate Sabo prema svojim podređenima, ali i rada sutkinje koja vodi postupak – a to propitivanje svakako jest u javnom interesu. Evo i zašto: u tekstu “Šefica Državnih nekretnina Renata Sabo svakodnevno sjedi u sudnici i kontrolira svoje zaposlenike dok blate zviždačicu”, Nacional je razotkrio da je suđenje u kojem zviždačica Maja Đerek osporava zakonitost svog otkaza prvorazredna farsa skrivena od očiju javnosti. Nacional je to, među ostalim, argumentirao činjenicom da je sutkinja Aleksandra Pomykalo, posve neuobičajeno, suđenje zatvorila za javnost, ali i podatkom da je Renata Sabo sjedila u sudnici i slušala iskaze svojih nadređenih, što je već i samo po sebi pritisak na njih.

Sutkinja Aleksandra Pomykalo suđenje za javnost zatvorila je 1. veljače, nakon što se po objavi intervjua Maje Đerek u Nacionalu sadržaj njenog istupa, u kojem spominje i okolnosti pod kojima je dobila otkaz, prometnuo u temu od prvorazrednog javnog interesa i nakon što se našla na udaru orkestriranog, često i gadljivog napada više različitih visokih dužnosnika HDZ-a. To je učinila na zahtjev Renate Sabo i pokušala opravdati dvama razlozima. Kao prvi je navela pandemiju korone, a kao drugi, evidentno skandalozan, potrebu da se zaštiti privatni život stranaka – u biti, prvenstveno svjedoka u postupku. Više upućenih izvora, uključujući i Maju Đerek, izjavilo je za Nacional kako su iznimno rijetke situacije u kojima se radni sporovi vode toliko revno i brzo da se saslušavanja svjedoka zakazuju dan za danom. Slična dinamika postoji u nekim znatno težim sporovima, primjerice, kada se sudi za ubojstva i neka druga teška kaznena djela privrednog kriminala pa se događa da se rasprave zakazuju dan za danom. Ali, u pravilu, gotovo nikada kada su u pitanju radni sporovi. Slučaj Maje Đerek evidentno je iznimka, vjerojatno jer je prozvanoj vrhuški HDZ-a potrebna makar i nepravomoćna sudska presuda protiv Maje Đerek kako bi mogli tvrditi da ih javno proziva iz osvete zbog opravdanog otkaza. Pa se sada taj postupak nastoji žurno privesti kraju, po mogućnosti bez da itko sazna što se u međuvremenu tijekom tog postupka događa. A događaju se nevjerojatne neprimjerenosti. Prvenstveno lažni iskazi svjedoka, zaposlenika Državnih nekretnina podređenih Renati Sabo, po svemu sudeći konstruirani pod njezinim pritiscima – i to je pozadina “zahtjeva za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka” koji je Agencija, uime zaposlenika čija smo imena naveli ranije u ovom tekstu, 8. ožujka uputila Nacionalu.

Sutkinja Aleksandra Pomykalo, naime, nastojeći zbivanja u sudnici sakriti od javnosti, kao jedan od razloga zatvaranja suđenja za javnost navela je zaštitu privatnog života stranaka u postupku. Ali dijelovi tog privatnog života nalaze se priloženi i u sadržaju tog spisa. Radi se o fotografijama i videosnimci s njihovih rođendana. Nacional je došao u posjed i objavio nekoliko fotografija i jednu videosnimku, na kojima su snimljeni zaposlenici Državnih nekretnina kako pjevaju rođendansku čestitku jednoj zaposlenici te tvrtke. Fotografije i video koje je objavio Nacional dovode u pitanje sadržaj iskaza koje su na sudu dali svjedoci, bivši kolegice i kolege Maje Đerek, optuživši zviždačicu da je konfliktna i nekolegijalna. Ti su svjedoci većinom u svojim iskazima negativno i proturječno govorili o Maji Đerek. Ali sadržaj njihovih iskaza demantiraju fotografije i videozapis koji je Nacional prvi put objavio 8. veljače. Ti vizualni materijali dovode u pitanje njihove iskaze i mogu pridonijeti razumijevanju odluke sutkinje Pomykalo da suđenje zatvori za javnost. Trebalo je pokušati zaštititi od bilo kakvog prisustva javnosti osobe koje su se vrlo vjerojatno našle pod pritiskom svoje direktorice u radnom sporu u kojem Državne nekretnine trebaju opravdati zašto su se riješile Maje Đerek, koja je upozoravala na nezakonitosti i klijentelizam koji se u toj tvrtki odvijao pod okriljem vrhuške HDZ-a. Fotografije, naime, otkrivaju da su osobe snimljene u opuštenom ozračju i sugeriraju da su odnosi među njima prilično prisni, što izravno oponira iskazima istih tih ljudi pred sudom. Na jednoj od fotografija snimljeni su djelatnici Državnih nekretnina koncem studenoga 2019., na rođendan zaposlenice Državnih nekretnina Katarine Komin, koja je pred sudom svjedočila o navodnoj konfliktnosti Maje Đerek. Komin se na toj fotografiji nalazi točno ispod Maje Đerek. U ruci drži buket koji je dobila od svojih kolega. Iza njih dviju vijore baloni ispunjeni helijem. Maja Đerek s još jednom kolegicom šalje poljubac osobi koja ih fotografira. Svi su veseli i nasmijani, a naročito Katarina Komin.

Posebno je zanimljiv video, ključni dokaz u korist Maje Đerek, koji je Nacional prvi put objavio na svom portalu 8. veljače. Snimljeni su zaposlenici Državnih nekretnina kako pjevaju rođendansku čestitku jednoj svojoj kolegici. Na tom videu, mjesecima nakon što su se odnosi između Maje Đerek i Katarine Komin te Dragice Dražane Krajinović navodno ozbiljno zategnuli i prerasli u svojevrsni mobbing – kako su Komin i Krajinović svjedočile pred sudom – njih tri veselo zajedno pjevaju rođendansku pjesmu kao čestitku četvrtoj kolegici. Taj video, snimljen u ljeto 2020., jasno demantira da se Maja Đerek prema svojim bivšim kolegama iz Državnih nekretnina loše ponašala, jer da jest, oni sigurno ne bi s njom razdragano pjevali čestitarsku pjesmu kolegici za rođendan. Na snimci, naime, Maja Đerek, Katarina Komin i Dragica Dražana Krajinović zagrljene pjevaju, što nikako nije u skladu s tvrdnjom njihove bivše kolegice Ivane Fradelić, koja je pred sudom Maju Đerek opisala kao “osvetoljubivu” osobu koja im je svima “isprala mozak” i “klevetala kolege”.

Nakon što je Nacional objavio sva ta svjedočanstva, u javnosti su se nametnula logična pitanja: što fotografije i videozapisi koji pokazuju sklad zaposlenika jedne radne sredine, čiji govor tijela pokazuje da se osjećaju ugodno zajedno, doista govore o prirodi njihovih odnosa? I što to govori o sadržaju njihovih svjedočenja na sudu koja ne idu u prilog Maji Đerek? Što se u tako kratkom periodu od samo nekoliko mjeseci moglo promijeniti da su Maju Đerek kolegice s posla prozvale za mobbing? Jesu li njihovi navodi istiniti? To je, dakle, samo dio pitanja na koja sud, u postupku koji je pokrenula Maja Đerek, mora donijeti objektivan i nepristran odgovor. U procjenjivanju kompleksnosti tih odnosa sutkinji bi svakako mogle pomoći i fotografije i videozapis koje je Maja Đerek također priložila u spis radnog spora koji vodi.

Događa se, međutim, nešto posve drugo. Renata Sabo nastavila je vršiti pritisak na svoje podređene zbog radnog spora s Majom Đerek, a oni su se, kao rezultat tog pritiska, upustili u, za njih, nezahvalan i kontraproduktivan pokušaj cenzure Nacionala. Renata Sabo je, naime, svega nekoliko sati nakon što se na tržištu pojavio broj Nacionala od 8. veljače 2022., sazvala sastanak i zatražila od većeg broja svojih djelatnika da potpišu dva zahtjeva. U tim zahtjevima od Nacionala se traži da iz teksta o pravosudnoj farsi sudskog postupka koji je pokrenula Maja Đerek ukloni njihova imena i prezimena te fotografije na kojima su spomenuti zaposlenici Državnih nekretnina, podređeni Renate Sabo, s Majom Đerek. Ta su dva dopisa odvojeno potpisali i Nacionalu poslali Dragica Dražana Krajinović, Katarina Komin, Nedjeljka Nikolić, Zvonimir Vnučec, Ivana Fradelić, Branko Mihalj, Marina Marinčić, Maja Reljić Teskeredžić, Vesna Runjak i Aleksandra Ljuba. Zapravo je riječ o špranci koja je za njih unaprijed pripremljena. Pripremili su je također djelatnici Državnih nekretnina te ih potom dali na potpis spomenutim djelatnicima. Stoga je teško utvrditi jesu li oni te zahtjeve potpisali zato što to doista žele ili zato što kao zaposlenici izravno podređeni Renati Sabo naprosto nisu imali izbora.

U prvom od tih dvaju dopisa, među ostalim, stoji sljedeće: “Ovim putem ističem da su predmetne fotografije objavljene neovlašteno, bez bilo kakve moje suglasnosti ili privole te bez mog znanja ili pristanka. Fotografija predstavlja moj osobni podatak koji je objavljen bez pisane ili ikakve suglasnosti, privole, znanja ili pristanka. Radi se o privatnim fotografijama koje su snimljene i nastale u privatne svrhe, i to za vrijeme pauze. Ističem kako nisam javna osoba niti to želim postati, te da nisam ni dužnosnik, stoga vas molim da sve fotografije, a za koje niste imali moju suglasnost, izbrišete. Također, u članku se spominje moje osobno ime, za koje također nemate moju suglasnost, stoga vas molim da isto obrišete iz svih objava. Navedene fotografije stavlja se u pogrešan kontekst, nastojeći diskreditirati moje svjedočenje na sudu. Objava navedenih fotografija, videa i mog osobnog imena utjecala je vrlo uznemiravajuće kako na mene tako i na moju obitelj.’’

U drugom dopisu, naslovljenom ‘‘Prigovor voditelju obrade’’, zaposlenici Državnih nekretnina podređeni Renati Sabo izražavaju prigovor vezano uz obradu svojih osobnih podataka, naslovljen na tvrtku izdavača Nacionala, ‘‘kako bi kao voditelju obrade dali priliku da razmotrite prigovor te ako je moguće otklonite povredu i obrazložite iz kojeg razloga smatrate da nije došlo do povrede odredaba Opće uredbe o zaštiti podataka’’. Uz to mole da po tom prigovoru Nacional postupi žurno i dostavi im o tomu obavijest. Taj drugi dopis završava ovako: „Nadalje, želim vas obavijestiti kako imam pravo predmetnu korespondenciju vezano uz predmet ovog prigovora proslijediti Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ako smatram da vaše postupanje vezano uz obradu mojih osobnih podataka i nakon rješavanje prigovora nije u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka ili Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.’’

Hrabra zviždačica Maja Đerek je o nezakonitostima u radu Državnih nekretnina, gdje je dobila otkaz nakon što je upozorila na sporna pogodovanja i mogući kriminal, iskaz dala i istražiteljima USKOK-a. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Nacional je odbio postupiti prema njihovim zahtjevima, a o svemu je izvijestio u članku “Šefica Državnih nekretnina izvršila novi pritisak na bivše kolege zviždačice Maje Đerek koji protiv nje moraju svjedočiti”, objavljenom u tiskanom izdanju 15. veljače, te četiri dana kasnije i na portalu Nacionala. Svoje odbijanje Nacional je obrazložio ovako: ‘‘Društvo Nacional News Corporation d.o.o. nije voditelj obrade osobnih podataka, nego primatelj podataka u konkretnom slučaju, s obzirom na činjenicu da je fotografije i videozapise koje tražite da izbrišemo našem društvu dostavila fizička osoba koja notorno nije obveznik primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka. Nadalje, predmetne fotografije i videozapisi su relevantni u okviru obrađene teme te u pogledu njihovih objavljivanja prevladava javni interes. Dakle, u ovom slučaju primjena odredaba Zakona o medijima i pravo na slobodno izvještavanje imaju prednost nad primjenom odredaba Uredbe o zaštiti osobnih podataka pa je stoga vaš zahtjev u cijelosti neutemeljen i odbijamo ga.’’ Zahtjev je Nacional odbio, uz sve ostalo, i zato što je objava tih fotografija, inače priloženih u spisu sudskog predmeta sa sadržajem njihovih svjedočenja, trebala biti uskraćena javnosti.

Sada je, međutim, učinjen i korak dalje u pokušaju cenzuriranja Nacionala, i to tako da je u ušutkivanje uključena, osim Državnih nekretnina, još jedna institucija: Agencija za zaštitu osobnih podataka. Očito je, naime, da pritisci Renate Sabo na podređene zaposlenike ne jenjavaju, pa su oni bili prisiljeni ostvariti upozorenje iz drugog dopisa Nacionalu, u kojemu obavještavaju kako “imaju pravo predmetnu korespondenciju vezano uz predmet ovog prigovora proslijediti Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ako smatraju da naše postupanje vezano uz obradu njihovih osobnih podataka i nakon rješavanja prigovora nije u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka ili Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka’’. To se sada i dogodilo.

Nacional, međutim, neće popustiti. Ponavljamo svoju argumentaciju, kako smo već napisali u odgovoru zaposlenicima tvrtke Državne nekretnine: “Predmetne fotografije i videozapisi relevantni su u okviru obrađene teme te u pogledu njihova objavljivanja prevladava javni interes. Dakle, u ovom slučaju, primjena odredaba Zakona o medijima i pravo na slobodno izvještavanje imaju prednost nad primjenom odredaba Uredbe o zaštiti osobnih podataka te je stoga vaš zahtjev u cijelosti neutemeljen i odbijamo ga.“

Nećemo, dakle, obrisati objavljene fotografije i videosnimku, a to ćemo napisati i u službenom odgovoru Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Za pravo nam daju i članci Opće uredbe o zaštiti podataka, na koje se Agencija poziva kada od Nacionala traži da se “očituje u koju svrhu i temeljem koje pravne osnove ste objavili podatke podnositelja zahtjeva, osobito fotografije i video, kao i njihova imena i prezimena, uzimajući u obzir članak 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka”. Članak 6. Opće uredbe, naime, propisuje da je upotreba podataka “zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega”, pa navodi šest uvjeta, među kojima je i onaj o “nužnosti izvršavanja zadaće od javnog interesa”. To je upravo ono na što se Nacional pozvao i u svom odgovoru na zahtjev zaposlenika Državnih nekretnina: da su “predmetne fotografije i videozapisi relevantni u okviru obrađene teme te u pogledu njihova objavljivanja prevladava javni interes”. Nacional je, dakle, uvjeren kako objavljivanje spomenutih vizualnih materijala nije kršenje privatnosti, nego upravo obrnuto: legitiman novinarski postupak opravdan javnim interesom.

Ali pokušaj ušutkivanja Nacionala tek je manji dio problema. Osim što cijela ta operacija treba poslužiti ocrnjivanju Maje Đerek kako bi Državne nekretnine pred sudom legalizirale neopravdani otkaz svojoj časnoj zaposlenici, ona ima i ambiciozniji cilj: HDZ-u priskrbiti “argumente” da su njegovi dužnosnici koje je hrabra zviždačica razotkrila – bliski premijerovi suradnici Zvonimir Frka-Petešić i Mario Banožić, prije svih – neopravdano kompromitirani. Na istom tragu, pokušaj cenzuriranja Nacionala služi odvraćanju pažnje s činjenice da niz institucija – od Državnih nekretnina, preko Vlade i Ministarstva obrane do DORH-a i Uskoka – ne čine ništa kako bi istražile i, ako treba, sankcionirale sumnjive poslove koje je Maja Đerek razotkrila. Umjesto toga, niži ešalon HDZ-ovih činovnika, kojem Renata Sabo pripada, izmišlja nepostojeće neregularnosti, kakvo je navodno Nacionalovo kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka, kako bi zaštitio sebe i one koji su je postavili na sadašnji položaj, a i to bez potrebnih kvalifikacija. Povrh svega, uvlačenje Agencije za zaštitu podataka i manipuliranje tom Uredbom moglo bi u Hrvatskoj, već uvelike opterećenoj pritiscima na medije i lavinom SLAPP tužbi, pokrenuti novi val opasnih ograničenja kojima bi medijima moglo postati zabranjeno izvještavati o bilo kome tko bi se sjetio prava na privatnost, ma koliko javna osoba bio. Jer kada je riječ o pravu javnosti da zna, nije li javna osoba svatko tko plaću prima iz državnog proračuna, jer je dužan javnosti polagati račune? Ako takva zloupotreba Opće uredbe o zaštiti podataka spriječi medije u propitivanjima sumnjivih rabota, mediji će izgubiti smisao postojanja te moći zatvoriti vrata – i o tome je, ni manje ni više, riječ u ovome konkretnom pokušaju ušutkavanja Nacionala. A o svemu tome bi i HND, i povjerenik za informiranje, ali i pučki pravobranitelj i Ministarstvo kulture i medija, itekako morali povesti računa. Mediji, pak, naročito – u vlastitom interesu.