Više ljudi poginulo je ili ozlijeđeno od kazetnog streljiva 2022. nego ikad prije otkako je 2010. stupio na snagu sporazum o zabrani njegova korištenja, objavila je u utorak u Ženevi međunarodna koalicija koja se bori za ukidanje te vrste streljiva.

Godine 2022. bilo je najmanje 1172 žrtava kazetnog streljiva, od čega 916 u Ukrajini, po Međunarodnoj kampanji za zabranu mina i Koaliciji za kazetno streljivo (ICBL-CMC).

Podaci su puno veći nego 2021., kada je u svijetu bilo 149 žrtava.

Organizacija za sjedištem u Ženevi istaknula je da su 95 posto žrtava 2022. bili civili te da su tu vrstu streljiva koristili i Rusija i Ukrajina. Korišteno je i u Mjanmaru i Siriji.

Streljivo je uzelo žrtve i u Azerbajdžanu, Iraku i Jemenu.

Užasno oružje globalno zabranjeno

“Kazetno streljivo je užasno oružje koje je globalno zabranjeno jer može izazvati trenutačne i dugoročne patnje civilima”, istaknula je Mary Wareham iz Human Rights Watcha koja je pripremila izvješće.

“Moralno je neprihvatljivo da civili i dalje ginu od kazetnog streljiva 15 godina nakon njegove zabrane”, rekla je uoči konferencije u Ženevi o procjeni učinaka sporazuma koja je počela u ponedjeljak.

Premda su sporazum o zabrani kazetnog streljiva prihvatile 124 zemlje, Rusija, Ukrajina i SAD ga nisu potpisali. Nisu ni Mjanmar ni Sirija.

Rusija i Ukrajina koristile su 2022. stare zalihe kazetnog streljiva, a SAD je prošlog ljeta počeo Ukrajini slati nove verzije tog opasnog streljiva.