Odnosi Hrvatske i Slovenije intenzivni su na različitim područjima, posebice u gospodarstvu i kulturi, a otvorena pitanja treba rješavati sustavno na svim razinama, zaključili su predsjednici hrvatskih i slovenskih parlamenata Željko Reiner i Milan Brglez na sastanku u Luksemburgu.

Do sastanka Reinera i Brgleza došlo je na marginama konferencije predsjednika parlamenata Europske unije u Luksemburgu. Predsjednik Sabora posebice se u razgovoru osvrnuo na priznavanje Hrvata kao manjine u Sloveniji te njihovih prava i temeljnih sloboda, navodi se u saborskom priopćenju.

Predsjednici parlamenata su na Konferenciji pozdravili Europski program za migracije i sve njegove mjere s ciljem rješavanja izbjegličke krize. Reiner je pozvao na jačanje solidarnosti i odgovornosti unutar EU-a i u svom je obraćanju podsjetio na sastanak predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative u travnju ove godine u Splitu, gdje jedna od točaka razmjene mišljenja bila upravo doprinos nacionalnih parlamenata u pronalaženju zajedničkoga, konkretnoga, održivoga i solidarnoga rješenja za ovaj europski i globalni izazov.

Reiner je istaknuo da deklaracija usvojena u Splitu ocrtava današnju raspravu predsjednika parlamenata Europske unije te da se nameće zajednički zaključak da se njedna zemlja ne može sama nositi s ovim problemom već se on može uspješno prevladati jedino zajednički i što većim suglasjem država članica.

Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije upravljačko je tijelo međuparlamentarne suradnje u Europskoj uniji koje se sastaje svake godine u proljeće u državi koja je predsjedala Vijećem tijekom drugoga polugodišta prethodne godine.

Teme ovogodišnje konferencije su migracijska kriza, jačanje Europske unije, uloga nacionalnih parlamenata i međuparlamentarna suradnja te jačanje sigurnosti građana uz istodobno poštovanje temeljnih sloboda.

Na marginama konferencije Reiner sastao se na bilateralnom susretu i s Claudeom Batoloneom, predsjednikom francuske Nacionalne skupštine. Tijekom razgovora potvrdili su dobre bilateralne odnose, posebice na području turizma, gospodarstva, kulture, energetike i zaštite okoliša.

Batolone je kazao je da su brojni francuski gospodarstvenici zainteresirani za ulaganja u infrastrukturu, zaštitu okoliša, područje energetike, turizma, željezničkoga transporta, javnih usluga i prehrambenih proizvoda, a poseban interes postoji i za sudjelovanje u EU projektima u Republici Hrvatskoj.