Tek se 1957. dogovorila standardizacija registarskih tablica u svijetu. Tri su osnovne veličine, a u Europi se najviše koristi 52 x 11 cm

Samo sedam godina je prošlo od izuma automobila do prve pojave registarskih oznaka. Carl Benz je 1886. predstavio svoj Patent-Motorwagen, a 14. kolovoza 1893. Francuzi su počeli koristiti automobilsku tablicu. Nijemci su registarske tablice za automobile uveli 1896., a Englezi 1903.

Prve registarske oznake za automobile, na nacionalnoj razini, uveli su 1898. Nizozemci i nazvali su ih ‘vozačka dozvola’. Kada su Nizozemci 1906. odlučili promijeniti način numeriranja tablica, u državi je bio registriran 2001 automobil. Španjolci su s pričom krenuli 1900., a u sljedećih pet godina u cijeloj državi registrirano je samo 256 vozila.

To pokazuje kako su u to vrijeme automobili bili rijetki te su ih mogli imati samo bogataši. Amerikanci su kasnili za Europom, tek 1901. uveli su registarske tablice. U početku registarske oznake nisu izdavale države, nego su ih vlasnici morali izraditi sami. Massachusetts je 1903. bila prva savezna država, koja je izdavala tablice. Malo tih oznaka danas je ostalo sačuvano.

Danas se one izrađuju od aluminija, no one s kraja 19. stoljeća koristile su manje izdržljive materijale poput kartona. Soja, koža, porculan, koji se pekao na željeznoj pločici ili keramika bili su prvi materijali od kojih su se izrađivale tablice. Bile su krhke i nepraktične te su se često lomile.

Hrvatski su vozači prvi put tablice na svoje aute morali staviti 1911. kada je donesena uredba o izgledu i dimenzijama tablica unutar Austro-Ugarske. Otada do danas mijenjane su čak osam puta, no s obzirom na  tri rata i promjene država to i nije tako neobično.

U Hrvatskoj je zabranjeno bilo što stavljati na tablice, čak i šarafe za pričvršćivanje, 40 eura kazna je u Hrvatskoj za vožnju s tablicama čije oznake nisu dobro čitljive. U Hrvatskoj su 34 grada s oznakom, prije dvije godine MUP je želio da svoje tablice dobije svih 128 hrvatski gradova, no ostalo je sve po starom.

Europska unija propisuje žute ili bijele tablice, no Belgijcima je dozvoljeno koristiti stare, koje su i manjeg formata te imaju i crvena slova.

JESTE LI ZNALI…

Tehnološki genijalac Steve Jobs, osnivač Applea, imao je milijarde na računu, no bio je u životu prilično skroman čovjek. Imao je ne pretjerano raskošnu kuću u rezidencijalnom dijelu Palo Alta te se nikad nije razbacivao novcem.

Osim kad su u pitanju automobili. Zapravo, jedan automobil – Mercedes SL55 AMG. U životu ih je kupio valjda 10, a razlog je nevjerojatan. Imao je neobičnu naviku parkiranja na mjestima za hendikepirane, a druga zanimljiva stvar je ta da na svome automobilu nikad nije imao registarske oznake.

Jobs je naime pronašao rupu u zakonu države Californije prema kojem svatko tko je kupio novi auto ima šest mjeseci fore da na svoje vozilo postavi tablice. Genijalac Steve to je svesrdno iskorištavao. Šef Applea kupio je na lizing Mercedes SL55 AMG, a nakon šest mjeseci bi ga vratio i uzeo novi. Jednak prethodnom. I tako godinama.

Jobs je volio svoju privatnost te nije želio da netko može prepoznati njegov automobil po tablicama. Motocikl BMW R60/2 iz 1966. bio je Jobsovo najdraže prijevozno sredstvo prije nego je postao zaluđen Mercedesom. Nikad ga nije prodao.