Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija među deset su zemalja najviše pogođenih depopulacijom.

Stjepan Šterc, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu ističe da su demografske prognoze loše za sve tri zemlje i dodaje da revitalizacija stanovništva nije nemoguća misija, ali kada bi političari slušali znanstvenike.

Petar Vasić, profesor Demografije na Geografskom fakultetu u Beogradu, kaže da je situacija slična i u Srbiji, a da u ministarstvu za demografiju nema nijednog demografa.

Šterc naglašava da je pitanje demografije najvažnija tema ovih prostora, kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje, a da je gubitak stanovništva najgori proces koji nas je zahvatio. Kada bi bili uređena zemlja, kada bi se tome posvećivala pažnja i kada bi slušali znanstvenike, mi bismo se prihvatili revitalizacije naših prostora i to nije nemoguća misija. Potrebne su ključne strateške odluke, međutim toga nema, rekao je Šterc u Novom danu na N1.

On je napomenuo da se mladi ne iseljavaju samo zbog posla i financija, već i zbog neuređenosti prostora, načina političkog upravljanja i nesigurne budućnosti u Hrvatskoj.

Tražiti nadoknadu od EU-a za migracije

Šterc kaže da je porast depopulacije postao izrazit kada je Hrvatska postala dio Europske unije i dodaje da je jedan od razloga formiranja Unije bio da se dođe do jeftine radne snage.

„Razvijene europske zemlje prazne jug i jugoistok Europe. I njih ne zabrinjava što će biti s tim društvima kada se ona isprazne. To se mora postaviti kao problem na nivou Europske unije“, rekao je Šterc. Dodaje da je predlagao hrvatskim europarlamentarcima da postave to pitanje u Europskom parlamentu i da zatraže nadoknadu „razvijene Europe prema zemljama koje su školovale svoju mladost i kao slobodno tržište ih usmjeravali prema razvijenim zemljama“.

„I migrantsko tržište bi moralo imati svoju vrijednost, samo što to politički sistem ne prihvaća“, naglasio je demograf iz Hrvatske.

Vasić kaže da Srbija ima ministarstvo za demografiju, ali da u njemu nema nijednog demografa. On povlači paralelu s ministarstvom pravde i pita možemo li zamisliti  to ministarstvo bez ijednog pravnika.

Šterc kaže da je situacija slična i u Hrvatskoj i da u svojoj 40 godina dugoj karijeri nikada kao sada nije osjetio „takav raskorak između političkog odlučivanja i znanstvenog promišljanja kakav se događa u sve tri zemlje“.

„Znanstvenici su kao nekakvi disidenti, kao protivnici izvršne vlasti, a mi smo samo na zadatku upozoravati javnost na procese koji su neizbježni“, zaključio je Šterc.