Most nezavisnih lista održao je u subotu u Varaždinu treću od prvih pet programskih konvencija naziva „Pokret ostanka“ na kojoj je članovima, simpatizerima i medijima predstavio inicijative na koje se planira fokusirati u bliskoj budućnosti kako bi zadržali mlade u Hrvatskoj, a predsjednik stranke Božo Petrov upozorio je da će se to ostvariti samo reformama.

U do kraja ispunjenoj dvorani palače Herzer, pred dvjestotinjak članova stranke i simpatizera,  predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov je istaknuo da su odlasci iz Hrvatske u punom zamahu i da taj problem neće riješiti političari.

“Stvar je na vama hoće li ljudi odlaziti – nemojte gledati u političare, nemojte se uzdati u političare. Ja znam da nekima nije ugodno kad ja progovaram kako progovaram i kad upirem prstom. Neće se to promijeniti, pa ja sam im jučer rekao; imate tri mogućnosti kome ćete dati otkaz: sebi, odgovornima ili mladima,” rekao je Petrov te zaključio da će u konačnici otkaz dobiti mladi i da će se, ako se ništa ne promijeni, nastaviti njihov odlazak.

Samo je na vama hoće li se stvari u Hrvatskoj mijenjati, a promjene odnosno reforme su nužne, rekao je Petrov. “Ako želite dočekati starost sa svojima, onda ćete to morati napraviti…. a što prije to napravite, veće su vam šanse. Zato vas molim da se probudite, da uzmete budućnost u svoje ruke,” rekao je Petrov.

Uslijedilo je predstavljanje inicijativa i prijedloga koji se odnose na reforme svih važnih segmenata funkcioniranja sustava: uprave, pravosuđa, poduzetništva, energetike, zbrinjavanja otpada, te o demografskim mjerama.

Sam Petrov je govorio o reformi javne uprave. Istaknuo je da je Most dok je bio u Vladi napravio uvjete za nju i da su osigurali više od 80 milijuna eura EU sredstava za realizaciju te reforme, ali da je nakon odlaska Mosta iz vlasti sve stalo.

Most podsjeća da se radi o uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu, E-poslovanju i razvoju kompetencijskog okvira za zaposlene, što bi značilo digitalizaciju procesa, lakše poslovanje poduzetnicima i profesionalizaciju javne uprave.

Bivša državna tajnica u ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin govorila je o reformi pravosuđa, što je dio Mostova programa nazvan “Pravedna Hrvatska”. Naglasila je da je veliki problem u pravosuđu negativna selekcija prilikom odabira sudaca i državnih odvjetnika. Podsjetila je da je Most u proceduru uputio dva prijedloga zakona, o sudovima i o Državnom sudbenom vijeću.

O inicijativama iz područja demografije govorila je Petra Mandić. Naglasila da se danas hrvatska država mora obraniti tako da se mladima pruži budućnost, odnosno nada u budućnost. Za to je potrebna, naglasila je, sigurnost samozaposlenja koju treba pratiti cjeloživotno obrazovanje.

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić tvrdi da je nezaposlenost  i dalje jedan od najvećih problema kada je u pitanju poduzetništvo. Kaže da nema zakona koji bi jednim potpisom otvorio 300 tisuća novih radnih mjesta, ali da postoji dugotrajan proces kojim bi to trebalo napraviti. Drži da u tom procesu treba doći do izmjene niza zakona, među ostalim o HBOR-u, koji bi garantirao veću transparentnost u radu te banke.

Mate Rebić, bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, u području energetike kao bitno istaknuo je da građanima treba omogućiti da sami na svojim krovovima proizvode električnu energiju. Drži da se na taj način može svake godine nekoliko tisuća kućanstava osloboditi energetske ovisnosti.

Aktualni saborski zastupnik i bivši ministar Slaven Dobrović je rekao da je Mostov novi koncept gospodarenja otpadom kao sirovinom izazvao brojne napade na njih jer se dirnulo u, kako je rekao, postojeći “učmali” sustav.

Antonio Pešut predstavio je rad “programskih savjeta” koji okupljaju stručnjake s raznih područja i čiji je zadatak u Mostu pratiti rad Vlade.  Rade i na predlaganju novih zakonskih rješenja, rekao je i dodao da savjeti nisu “vlada u sjeni” jer su oni, pojasnio je, prvenstveno stručna podrška stranci. Dosada je formirano osam takvih savjeta.

Na kraju je saborski zastupnik Mosta iz Varaždina Robert Podolnjak okarakterizirao odlazak mladih iz Hrvatske kao glavni političko-društveno-socijalno-gospodarski problem bez čijeg rješenja nema budućnosti za Hrvatsku. Zaključio je da ako se nastavi ovakav odlazak mladih neće biti onih koji će donijeti nužne promjene u zemlji.