Ministar financija Marko Primorac istaknuo je u četvrtak u Saboru, predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, da će Hrvatska po prvi put u povijesti zadovoljiti kriterije iz Maastrichta o dugu i deficitu, te je ocijenio kako na to možemo biti ponosni.
Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na 58,9 posto, objavio je HRT.
Primorac ponosan na rezultate fiskalne politike
Time će Hrvatska po prvi put u povijesti biti u situaciji da u potpunosti zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imati deficit na razini opće države prema ESA metodologiji ispod tri posto BDP-a i javni dug ispod 60 posto BDP-a, kazao je Primorac.
Dodao je da su to prepoznale i rejting agencije koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno veliki kreditni rejting, te da je na svima da taj rejting sada osjete i građani.
Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visoki javni dug. Naime, na razini EU prosjek je 82,9 posto, a u europodručju je 90 posto udjela u BDP-u. I kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, čitav niz država ima veće deficite, prosjek EU je tri posto, i u tom smislu možemo biti ponosi, napomenuo je Primorac.
Očekuje se usporavanje gospodarskog rasta u našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima
Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, kao i da Vlada to ima u vidu te da je ostavila mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.
Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati ako to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima, kazao je Primorac.
U rebalansu snažan rast i prihoda i rashoda
Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura.
Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.
Oporba upozorila da se smanjuju sredstva za znanost, kulturu i razvoj
Oporba je, međutim, nezadovoljna promjenama koje je u državnom proračunu predložila Vlada i tvrdi da se, primjerice, smanjuju sredstava za znanost, razvoj i kulturu.
S druge strane, zastupnici vladajućeg HDZ-a hvali su u četvrtak rebalans i Vladinu odgovornu fiskalnu politiku.
Ponovno rastu proračunski rashodi bez naznaka ozbiljnijih reformi u zdravstvu, pravosuđu i lokalnoj samoupravi, štetno je i zabrinjavajuće smanjenje sredstva za istraživanje i razvoj, ocijenila je Marijana Puljak (Centar) u raspravi o rebalansu.
Svako prosperitetno društvo u svojim temeljima ima znanost, obrazovanje i kulturu, a u predloženom rebalansu se suočavamo s nesviješću o toj krucijalnoj činjenici, ocijenila je Urša Raukar Gamulin (Možemo), tvrdeći kako je hrvatski film godinama potfinanciran.
HDZ-ovci se obrušili na bivšu Milanovićevu Vladu
Suprotno tome, Majda Burić (HDZ) drži da je rebalans prilagođen potrebama društva, dobar i točno pogođen.
Hvali činjenicu da su javni dug i deficit spušteni na kriterije iz Maastrichta, što prije 10 godina, za vrijeme vlade Zorana Milanovića, nismo mogli ni sanjati, kazala je ona.
‘Ako Hrvati nikada nisu bolje živjeli, zašto im svakih nekoliko mjeseci dajete milodare?’
Marijana Pavličeka (HS) zanima kako, unatoč tome što se proračun puni bolje, i dalje imamo deficit od tri milijarde eura. Ministra je pitao i slaže li se s premijerovom izjavom da Hrvati nikad nisu bolje živjeli.
“Jer, ako je tako, zašto im dajete milodare svakih nekoliko mjeseci“, zapitao se Pavliček.
‘Nisam u Hrvatskoj vidio prosjake i beskućnike’
Ministar Primorac odgovorio mu je kako bi volio kada bi u Saboru bilo manje populizma, te da je “širenje pesimizma u svakom smislu neodgovorno”.
Kad pogledate kako ljudi žive u drugim državama – ja, primjerice, nisam u Hrvatskoj vidio prosjake po cestama, ljude da spavaju po ulici, koji kao beskućnici bauljaju okolo, a što je prisutno u drugim članicama, naglasio je Primorac, dodavši da država mora više činiti za građane, ali govoriti kako je ovo nedovoljno smatra neprimjerenim.
‘Vi iz svoje udobne fotelje ne vidite ni jedne ni druge’
Njegova je izjava naljutila oporbene zastupnike, pa mu je Nikola Grmoja (Most) poručio kako je uvreda tvrditi da u Hrvatskoj nema prosjaka i beskućnika, a Krešo Beljak (HSS) da iz svoje udobne fotelje ne vidi ni jedne ni druge, te da se u državi događa totalna katastrofa.
OGROMNA BROJKA Više od deset tisuća ljudi u Hrvatskoj nema krov nad glavom
Primorac je objasnio kako nije želio reći da kod nas nema beskućnika, nego da ih, ipak, nema tako puno i da ne žive onako kao u drugim razvijenim zemljama gdje doslovno spavaju na cesti, u šatorima, a što se može vidjeti na ulicama Pariza, Londona i Bruxellesa.
“Ako je moja izjava krivo protumačena, ispričavam se“, naglasio je Primorac.
‘Smanjeno je ulaganje u demografiju’
Ministar financija je, odgovarajući Danijeli Blažanović (HDZ), koja je pohvalila dodatna izdvajanja za obnovu od potresa, iznio podatak da je do sada u obnovu investirano tri milijarde eura i to iz Fonda solidarnosti, NPOO-a i kroz državni proračun.
“Smanjeno je ulaganje u demografiju koja nam je najbolnija točka našeg gospodarstva, planiranja, strategije“, rekao je Zvonimir Troskot (Most).
‘Smanjuju se i ulaganja u sigurnost plovidbe’
“Nama je neprihvatljivo da se u ovom prijedlogu rebalansa sa stavke sigurnost plovidbe skida 2,8 milijuna eura. Jučer je ponovno pala rampa, kao srećom nije bilo ozlijeđenih“, rekla je Ivana Marković (SDP).
“Puna usta su nama u kampanjama, programima, ulaganjima u željeznice, ali kad dođemo do proračuna, ulaganja su smanjena za 33 milijuna eura“, poručila Anka Mrak Taritaš iz Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
‘Povećavate stavke za pomoć BiH’
“Istovremeno se povećava stavka za pomoć BiH za program prometne integracije i povezanosti BiH“, upozorio je Dalibor Paus (IDS).
“Imamo kontinuitet dobrog upravljanja financijama i jako dobre pokazatelje koje bi se poželjele i mnoge druge zemlje EU“, rekao je Miro Totgergeli (HDZ).
‘Izmjene u sustavu poreza na dohodak pomogle su lokalnoj samoupravi’
Naglasio je i da ukidanje prireza od 1. siječnja ove godine nije rezultiralo nikakvom katastrofom za lokalnu samoupravu. Naprotiv, zbog povećanja zaposlenosti i plaća ti su prihodi, posebno kad se govori o prihodima od poreza na dohodak, značajno rasli, kazao je i naveo podatak prema kojemu za kolovoz ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećanje iznosi 336 milijuna eura.
U Splitu je povećanje bilo 13 posto, u Puli 22, Zagrebu 23 posto, naveo je Primorac.
Komentirajući navod zastupnice Puljak da 60 posto općina ne pruža građanima nikakvu javnu funkciju, ministar je kazao kako se postavlja pitanje opstojnosti takvih jedinica i općenito fragmentiranosti našeg lokalnog sustava.
Kada se uspoređujemo s drugim članicama Unije, mi smo, po broju jedinica po stanovniku i površinu, u sredini, ali nije samo broj ono što zabrinjava, treba imati u vidu i fiskalnu održivost, istaknuo je.
Primorac kaže da se sredstva za kulturu povećavaju
Primorac je demantirao tvrdnje oporbe o smanjenju sredstva za kulturu i medije te demografiju.
Sredstva za kulturu su povećana za 100 milijuna eura u odnosu na izvorni plan, za rodiljni se dopust daje 25 milijuna eura više, naveo je ministar financija.
Na upit Mišela Jakšića (SDP) u kojoj je fazi obnova Rafinerije u Rijeci, odgovorio je da je Rafinerija na oko 80 posto gotovosti.
O rebalansu će se zastupnici izjasniti tek sljedećeg petka
Inače, sutra u podne glasa se o svim raspravljenim točkama u protekla dva tjedna, ali ne i o rebalansu proračuna. Razlog je proceduralno pravilo koje kaže da između rasprave o rebalansu, odnosno proračunu, i glasanja mora proteći najmanje tri dana.
Stoga će se o rebalansu glasati sljedećeg petka, piše portal HRT-a.
Komentari