Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac prije nešto manje od mjesec dana svim je kolegama u Vladi poslao dramatičan dopis kojim ih poziva na hitne pojedinačne sastanke zbog rebalansa proračuna za ovu godinu, kojim se rashodi žele smanjiti za čak 1,56 milijardi eura, odnosno 5,5 posto proračuna.

Taj je dopis, koji je neobično oštar, izazvao pravu pobunu među ministrima.

Povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru sad stiže na naplatu

Kako piše Jutarnji, od ministara se traži da rashode linearno srežu za čak deset posto, što će se onda odraziti na planirane projekte.

Povod je očito predizborno ispunjavanje obećanja o povećanju plaća za sve državne i javne službenike. Povijesno veliko povećanje plaća koštalo je državni proračun dodatnih 1,63 milijarde eura.

Premijer Andrej Plenković govorio je u veljači da je to moguće jer su zemlju vodili u ispravnom smjeru, a sad, pet mjeseci poslije, gotovo se isti iznos traži za rezanje i popunjavanje ogromne rupe u proračunu.

Povećanje plaća za više od 240.000 službenika, koje je bilo jedan od glavnih aduta HDZ-a u kampanji, sad stiže na naplatu, zbog čega ministar financija ozbiljno upozorava na velik deficit koji će se stvoriti, ističe Jutarnji.

Primorac traži uštede u proračunu

“Uzevši u obzir ciljani proračunski manjak za 2024. predstavljen Europskoj komisiji i trenutačnu fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, ne postoji fiskalni prostor za daljnja povećanja rashoda državnog proračuna u 2024., već je nužno ozbiljno razmotriti mjere za njihovo smanjenje“, stoji u Primorčevu dopisu, pri čemu je rečenica da ne postoji prostor za povećanje rashoda – podebljana.

Zato se svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima nalaže da provedu detaljnu analizu svojih financijskih planova za 2024., 2025. i 2026. te racionaliziraju potrošnju i definiraju maksimalne uštede na rashodovnoj strani.

Sastavljat će se lista prioritetnih projekata

Primorac napominje i da će se rebalansom i projekcijama proračuna za naredne godine prvenstveno morati osigurati sredstva za plaće, socijalna davanja, mirovine te projekte obnove od potresa, dok će se za provedbu preostalih projekata morati utvrditi prioriteti sukladno financijskim mogućnostima.

U svom dopisu, Primorac upozorava i da prijeti gubitak sredstava iz EU fondova ako se svi ne ubrzaju.

Prijeti nam gubitak novca iz fondova EU ako ne ubrza provedba projekata

“Nesmetani nastavak provedbe projekata osnovni je preduvjet da bi se osiguralo maksimalno korištenje sredstava 2021.- 2027. i izbjegao trajni gubitak bespovratnih sredstava krajem 2025. i 2026.”, ističe Primorac.

U pismu je posebno podebljano upozorenje da “nepoduzimanje pravovremenih aktivnosti tijekom 2024. (ubrzanje procesa faziranja projekata i objava poziva za dodjelu bespovratnih sredstava te ubrzavanja ugovaranja novih projekata iz EU perspektive 2021.- 2027.) izlaže RH riziku od trajnog gubitka sredstava u iznosu od 300 milijuna eura u 2025. i 350 milijuna eura u 2026. godini”.

U pitanje dolaze i brojni veliki projekti

Ovo je upozorenje, ističe Jutarnji, urodilo plodom, pa su svi projekti ubrzani i poslani Europskoj komisiji na faziranje.

Riječ je o projektima koji su započeli za vrijeme korištenja prijašnjih EU fondova, ali se realizacija protegla i na novu perspektivu, pa je sad potrebno s Komisijom dogovoriti tu drugu fazu, inače će se dovršetak morati plaćati iz državnog proračuna koji je, očito, u popriličnim problemima.

Od 39 takvih projekata, 18 je velikih, koji su skuplji od 50 milijuna eura, a među njima se najveći broj odnosi na aglomeracije i izgradnju centara za gospodarenje otpadom. No, tu su i pruga Karlovac-Hrvatski Leskovac, luke, izgradnja toplovodne mreže u Zagrebu i Rijeci…

Sugovornik iz Banskih dvora kaže za Jutarnji da je dizanje tenzija oko ovih projekata normalno jer se mora držati dinamika. To je rezultiralo time, potvrđuje izvor, da su svi projekti poslani na faziranje, nakon čega slijedi ugovaranje.

„To je išlo nešto sporije, ali sad se jako ubrzalo“, kaže taj sugovornik.

Riječ je o projektima koji su vrijedni 1,3 milijarde eura.

‘Uobičajena procedura kad porastu izdaci’

Kada je riječ o uštedama u proračunu, sugovornik Jutarnjeg ističe da je riječ o uobičajenoj proceduri kad se traže uštede zbog većih izdataka. Tako je bilo i za vrijeme covida te pakete pomoći zbog inflacije, pa tako i sad zbog povećanja plaća.

UPOZORENJE MMF-A Ovo je važno i za Hrvatsku: Vlade su dosad povećavale potrošnju, sad je moraju rezati

“Nisam to tako dramatično doživio“, kazao je.

Domovinskom pokretu se rebalans obija o glavu

Domovinski pokret je, inače, na jednom od prvih sastanaka s HDZ-om tražio da se hitno napravi rebalans kako bi mogao početi ispunjavati svoj predizborni program. No, sada se od svih traže uštede, pa tako i od njih.

Ivan Šipić, DP-ov ministar demografije i useljeništva, kaže da su oni preuzeli proračun nekadašnjeg Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, pa nemaju gdje uštedjeti, a tu je još i potraga za novim prostorijama u kojima bi djelovalo novo ministarstvo.

“Ono što sigurno mogu reći jest da nisu upitne rodiljne ni ostale naknade. Mi ćemo godinu završiti uredno, a u proračunu za iduće razdoblje planirat ćemo unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih demografskih mjera. Rebalansom će biti svi obuhvaćeni, ali mi nismo ulazili u veće zahvate jer se prilagođavamo proračunu bivšeg ureda koji nam je zadan“, zaključio je Šipić za Jutarnji.