Samit Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe u Dubrovniku izazvao je veliku pozornost svjetskih i regionalnih medija. 

Ipak, dok neki mediji, poput Deutsche Wellea (DW) naglasak stavljaju na naoružavanje Ukrajine, u čemu posebno Srbija i Bosna i Hercegovina mogu igrati, a i igraju važnu ulogu, drugi se osvrću na poruke ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da bi rat mogao završiti do kraja godine. Svjetskim medijima nije promaklo ni da na skupu u Dubrovniku nije bilo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Mediji u Srbiji, pak, naglasak stavljaju na nastup srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na dubrovačkom skupu i odnose Beograda i Zagreba.

‘Najglasniji bio Vučić’

Treći sastanak na vrhu Ukrajina – jugoistočna Europa, održan 9. listopada, doveo je u Dubrovnik predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog i sve čelnike zemalja jugoistočne Europe koji su dali podršku Ukrajini.

Pregovaralo se o završnom dokumentu, traženi su uvjeti kako bi se stavio potpis svih lidera, a najglasniji je bio Vučić koji je tražio da dokument ne sadrži ništa što se odnosi na sankcije Rusiji. Na kraju je sve rezultiralo Dubrovačkom deklaracijom u kojoj se daje podrška Ukrajini u ratnom sukobu s Rusijom, koji traje više od dvije godine, ocijenio je DW u analizi pod nazivom “Dubrovačka deklaracija za balkansko streljivo“.

‘Plenkoviću je bilo važno da Zelenski dođe u Hrvatsku’

“Gotovo tisuću dana je prošlo od početka ruske vojne invazije na Ukrajinu. Najstrože osuđujemo ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine…zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava… i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta”, navodi se, među ostalim, u deklaraciji.

Ipak, u pozadini je bilo dosta problema oko ovog pitanja, posebno unutar Hrvatske čiji čelni ljudi imaju dijametralno suprotne stavove, primjećuje DW .

“Plenkoviću je bilo važno da Zelenski dođe u Hrvatsku kako bi potpisali nešto nalik na Ukraine Compact (dokument koji su potpisale 23 zemlje u Washingtonu s bezuvjetnom podrškom Ukrajini op.a.), jer Plenković ima problema s proruskim predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji sustavno opstruira hrvatsku podršku Ukrajini“, kaže za DW analitičar Davor Gjenero.

Podsjećaju na sukob Plenkovića i Milanovića oko slanja hrvatskih časnika u misiju NATO-a

Naime, samit u Dubrovniku održan je u trenutku žestokog političkog sukoba Milanovića i Plenkovića oko Ukrajine, nakon što Milanović nije dao suglasnost Ministarstvu obrane za slanje hrvatskih časnika u misiju NATO-a kako bi obučavali ukrajinske vojnike u Njemačkoj. Zbog toga Milanović nije ni pozvan u Dubrovnik, što je dodatno zakompliciralo odnose.

“NATO do sada nije bio formalno-pravno u Ukrajini. Sada je odlučio da se to dogodi. I ja kažem, slobodno. Ali dok sam predsjednik Hrvatske, ja tu suglasnost neću potpisati“, rekao je Milanović samo dan ranije na samitu lidera Brdo-Brijuni u Tivtu, podsjeća DW.

Potpora teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i pristupnim pregovorima s EU

Što se same deklaracije tiče, u tekstu se navodi da je podrška sudionika ukrajinskoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica nastavlja biti “apsolutna“.

Pozdravljeno je otvaranje pristupnih pregovora Europske unije i Ukrajine te je kao ključna stavka istaknuta njena energetska stabilnost. Okosnica trećeg samita bila je gospodarska i vojna pomoć Ukrajini.

“Hrvatska je ponudila svoju stručnost na području pomoći veteranima, na području deminiranja, mirne reintegracije te u poslijeratnom razdoblju i na području procesuiranja ratnih zločina“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u ime Hrvatske sa Zelenskim potpisao ugovor o bilateralnoj suradnji koji definira ova pitanja.

“Hvala vam što ste protiv nastojanja Rusije da destabilizira i ovu regiju“, poručio je Zelenski, ističući da svi dijele isti interes u nastojanju da se oslabi položaj Rusije.

“Nažalost, danas u Ukrajini vidimo kako izgleda moderno ratovanje i znamo koliko je važno da svaka zemlja, svaka nacija, ima tehnološki napredno oružje. Ukrajina je kroz ovaj rat osnažila, ojačala svoje kapacitete, obrambene kapacitete u smislu proizvodnje oružja“, kazao je Zelenski.

‘Zelenski nije u dobroj fazi’

Iako se ne radi o prvom sastanku na ovoj razini kada je riječ o podršci Ukrajini, analitičari primjećuju da Zelenski ima razloga tražiti širu podršku, s obzirom na određen pad ili oklijevanje kod pojedinih zemalja da snažnije djeluju.

“Istina je da Zelenski nije u dobroj fazi, da mu je ovaj sastanak u Njemačkoj propao, da je Dubrovnik trebao biti usputna stanica. Ukrajini je važno da ima neki blok zemalja, osim onoga što nekada nazivaju europskim sjevernim Balkanom“, kaže Gjenero.

Taj blok zemalja važan je ne samo u političkom smislu nego i u vojnom, ocjenjuje DW.

Za ovaj tjedan bio je planiran sastanak u Njemačkoj, na kojem je Zelenski trebao predstaviti plan pobjede. No, taj je skup otkazan zbog nedolaska američkog predsjednika Joea Bidena. Sastanak ukrajinskih donatora oružja trebao je pokazati nedvosmislenu podršku Kijevu.

Ukrajina traži naoružanje u Srbiji i BiH

A naoružanje je nešto za što je Ukrajina zainteresirana u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nije tajna da je Zelenski ranije pozivao na zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana.

Razlog je praktične prirode od kojeg profitiraju BiH i Srbija. Artiljerijsko streljivo koje koristi Ukrajina uglavnom je na osnovama i standardima koje koristi i Rusija, odnosno “ostatak“ sovjetske vojne baštine, što povećava potražnju iz ove dvije balkanske zemlje.

Podatak da su tvrtke iz BiH u zadnja tri mjeseca izvezle naoružanja i opreme za više od 100 milijuna konvertibilnih maraka govori o obaranju rekorda i potvrde onoga što su zahtjevi iz Ukrajine. Tvrtke iz BiH su konkurentne na tržištu upravo zbog tipa naoružanja, ali i globalne potražnje.

‘U Ukrajini se koriste naoružanje i vojna oprema iz BiH i Srbije’

Vojni komentator Đuro Kozar kaže da je taj biznis sada već dobro uhodan, a da u tom lancu igre smrti svi dobro zarađuju.

“Sa Zapadnog Balkana se putem posrednika u Ukrajini, kao i izraelskom ratu, koriste naoružanje i vojna oprema iz BiH i Srbije. Oružje i municija iz ovih zemalja su traženi jer imaju i rusko porijeklo, tako da se to jako dobro uklapa u ukrajinske potrebe”, kaže Kozar, navodeći neke primjere.

“Tvornica municije Igman iz Konjica proizvodi streljivo za sve kalibre pješadijskog oružja, uključujući i kalašnjikove. Zbog toga, kada pošalju municiju na određene adrese, u tvornici Igman ne znaju hoće li ona tamo stići ili će putem posrednika biti upotrijebljena za rat“, naglašava Kozar.

On navodi primjer 50.000 granata iz tvornice Krušik iz Valjeva, koje su našle put do ukrajinskog ratišta, iako Srbija tvrdi da nijedna isporuka nije napustila ovu zemlju od početka rata.

Srbija najveći izvoznik oružja i streljiva u regiji

Prema izvještaju Organizacije za jugoistočnu i istočnu Europu za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC) od prije tri godine, navodi se da je Srbija vodeći izvoznik oružja i streljiva u regiji s profitom od preko milijardu eura.

Iza nje je BiH, čiji je udio u ukupnom izvozu u regiji gotovo trećina kompletnog naoružanja i streljiva. Najveći kupci su prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH Sjedinjene Američke Države, zatim slijede Srbija, Turska, Slovačka, Bugarska.

Zaobilaženje pravila

Međutim, cijeli ovaj sustav igre vojno-političkog skrivača omogućava zaobilaženje pravila.

BiH i Srbija imaju zakone koji ograničavaju prodaju oružja u ratnim zonama. Tu se pojavljuju tvrtke posrednici ili zemlje koje direktno kupuju naoružanje, nakon čega ga distribuiraju u Ukrajinu.

Prema statističkim podacima, najveći kupac oružja iz BiH je SAD, dok Srbija prometuje i preko Češke i Turske.

“Sasvim je sigurno da je Ukrajini u interesu nastavljanje isporuke onog što se teško nabavlja na tržištu. Prije svega artiljerijskog streljiva koje je rađeno po ruskim, a ne po NATO-ovim standardima, što mimo ove dvije zemlje nije lako nabaviti na tržištu“, zaključuje Gjenero za DW.

Zelenski vjeruje da rat može završiti do kraja godine

Samitom u Dubrovniku bave se i drugi svjetski, kao i regionalni mediji.

Tako Reuters ističe kako je Zelenski u Dubrovniku poručio da vidi “mogućnost“ da rat u Ukrajini završi do kraja ove godine.

U toj novinskoj agenciji, međutim, ističu da ukrajinski predsjednik nije objasnio kako bi se tako nešto moglo postići.

Želi vojno i geopolitički ojačati Ukrajinu

U AP-u, pak, ističu da je Zelenski iz Dubrovnika poslao poruku da treba ojačati Ukrajinu – “geopolitički i na bojnom polju“.

“Slabost bilo kojeg od naših saveznika nadahnut će (ruskog predsjednika Vladimira) Putina“, kazao je Zelenski, a prenosi AP.

Dodao je kako zato Kijev traži sigurnosna jamstva, ali i naoružanje.

“Po mom mišljenju, on (Putin) razumije samo silu“, poručio je Zelenski.

Vučić odbacio optužbe da ‘sjedi na dvije stolice’

O samitu u Dubrovniku opsežno su izvješćivali i mediji u Srbiji. Ipak, njima je u fokusu bio nastup srbijanskog predsjednika Vučića na samitu.

Tako Kurir ističe kako je Vučić tražio da se u završni tekst deklaracije unesu izmjene u kojima više neće stajati da se zemlje europskog jugoistoka obvezuju na usklađivanje s mjerama EU prema Rusiji, već da se na to “potiču”.

“Nema nikakvih PR trikova, ja sam od početka htio doći, a onda su nam dostavili tekst deklaracije i mi smo tražili da se neke stvari izmjene, ako o žele da dođem i to je to. Nema tu velike filozofije. Da nisu izmijenili, baš mene briga za njihove deskripcije”, rekao je Vučić, a prenosi Kurir.

Vučić je, prema pisanju srbijanskih medija, odbacio i tvrdnje da “sjedi na dvije stolice“ te je poručio da “sjedi samo na jednoj, srpskoj stolici“.

Negiraju srpsku agresiju na Hrvatsku 1991.

Ipak, čini se da je medijima u Srbiji zanimljivije od samog samita zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine bila poruka Plenkovića koji je u svom govoru podsjetio da je Srbija 1991. izvršila agresiju na Hrvatsku.

Termin agresija većina medija u Srbiji pisala je pod navodnim znacima, a svi prenose Vučićevu reakciju na Plenkovićeve riječi.

Tako je Vučić, prema pisanju Kurira, kazao “da se ni u čemu ne slaže s onim što Hrvatska tvrdi i da su događaji iz devedesetih upravo suprotni onome što je Plenković govorio protiv Srbije, iako je tema trebala biti Ukrajina“.

Ljuti i zbog Kosova

“Vučić je ukazao na činjenicu da za stolom sjede lažovi, a to su svi oni koji govore o teritorijalnom integritetu kad im se to sviđa, a zaborave na teritorijalni integritet kad im je to tako u interesu“, zaključuje Kurir, očito misleći na priznanje Kosova od strane velikog dijela međunarodne zajednice.

PETERNEL MOSTOVOM STAZOM ‘Milanović je morao biti pozvan na samit u Dubrovniku, a ne Vučić’

Beograd, naime, Kosovo i dalje smatra “južnom srpskom pokrajinom“ i ne priznaje njegovu neovisnost.