Koncem prošle godine s velikim zanimanjem primljene su vijesti i sažeta priopćenja za javnost Uprave Brodosplita o tome da su u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu započeli rezanje limova i obradu aluminija za izgradnju sasvim novog tipa broda – prvog hrvatskog autonomnog, besposadnog broda, vođenog umjetnom inteligencijom, plovila koje će moći samostalno obavljati poslove opasne za ljude. U prvom redu gasiti požare prilikom pomorskih nesreća na moru, sprječavati ekološke katastrofe i širenje onečišćenja mora postavljanjem plutajućih brana, gasiti požare na otocima i priobalju, prevenirati i ublažavati razne havarije i izvanredne situacije.

Brod duljine 23,95 metara samostalno će obavljati poslove opasne za ljude, poput gašenja požara. FOTO: Brodosplit

No više od svega radovala je najava da splitski Brodosplit ne ulazi samo u uobičajenu proceduru izgradnje još jednog plovila, nego u proces ovladavanja novim tehnologijama. U suradnji hrvatske industrije i znanosti, splitsko brodogradilište želi ojačati svoju tržišnu poziciju i poziciju hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu. No nakon toga je uslijedio gotovo muk. Sve se rjeđe spominjao započeti projekt prvog hrvatskog autonomnog broda. Najava da postoji sasvim realna opasnost da Brodosplit proglasi stečaj, gotovo je zaustavila snove o prvom hrvatskom autonomnom AI brodu. Tek kada je ta opasnost prije nekoliko tjedana otklonjena, ponovno se počeo spominjati značajni investicijski projekt vrijedan 7,1 milijun eura.

‘Preko senzorskih informacija putem algoritama brod donosi odluke i provodi autonomne operacije plovidbe’

„Doista veseli činjenica da splitski brodograditelj pretendira svoje resurse maksimalno usmjeriti prema projektima koji se usmjeravaju na recentne trendove u svijetu pomorstva – zelenoj i digitalnoj revoluciji“, istaknuo je dr. sc. Luka Vukić, docent na Pomorskom fakultetu u Splitu. „Iako smo usred velikih poteškoća kompleksne tranzicije hrvatske brodograđevne industrije, ne bi nam smio promaknuti strateški zaokret u planiranju i djelovanju Brodograđevne industrije Split, koja se sve više usmjerava prema gradnji autonomnih i održivih plovila. Tu se posebno ističu Novogradnja 531, odnosno putnički jedrenjak s pogonom na električnu energiju i s nultom stopom emisije ispušnih plinova, i Novogradnja 493, autonomni brod s osnovnom namjenom gašenja požara i sprječavanja pomorskih ekoloških katastrofa. To su izvrsni primjeri dobre prakse koji bi dugoročno trebali određivati buduće usmjerenje i međunarodni položaj hrvatske brodogradnje. Posebno je značajan projekt izgradnje autonomnog plovila koji predstavlja sintezu ne samo brodograđevne vještine, već i primjene IT tehnologije koja u posljednjem desetljeću pokazuje impresivan rast i značaj. Imponira multidisciplinarnost tog projekta, koji ne samo da uzima u obzir sigurnosne, operativne, ekološke, legislativne zahtjeve, već u njemu integrira brojne hrvatske stručnjake, stvarajući značajni hrvatski izvozni proizvod i inovaciju u svijetu pomorstva. Time afirmira hrvatsku brodogradnju kao predvodnicu gradnje suvremenih i visokotehnoloških brodova s akcentom na uporabu umjetne inteligencije, održivih rješenja i alternativne propulzije, koja se ima priliku pridružiti industrijskim liderima na skandinavskom i dalekoistočnom tržištu“, naglasio je Luka Vukić.

Nikola Mišković, voditelj FER-ova Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije LABUST, fokusiran je na razvoj algoritama autonomne vožnje po moru. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Brod duljine 23,95 metara, s trupom i nadgrađem od brodograđevne aluminijske slitine, proizvod je koji će oživiti Brodosplit jer će u brod biti integrirani senzori, računska snaga i umjetna inteligencija“, istaknuo je diplomirani inženjer strojarstva Ivica Šimleša, voditelj cijelog tog projekta. „Sada kada je opcija stečaja za nama, kreću specifikacije i narudžbe opreme, počevši od dvaju glavnih motora od po 1193 KW, s water jetsovima umjesto propelera, na koje su spojene pumpe za gašenje požara snage 300 kubnih metara na sat i topovi za gašenje požara na udaljenosti od 80 metara, sve do sustava radara LIDAR, kamera, ugradnje sustava GNSS, sustava koji locira brod u svjetski koordinatni sustav i povezivanja umjetne inteligencije u središnji računalni sustav. Nema puno država na svijetu – među njima su Japan, Koreja, SAD, Novi Zeland, Norveška – koje proizvode besposadne brodove, od vojnih do civilnih. Zato je ovaj projekt dobar hrvatski proizvodni potez s obzirom na to da otvara mogućnost proizvodnje serije takvih brodova za izvoz. I ne manje važno, taj projekt govori da je doista moguća uspješna suradnja sveučilišta, u ovom slučaju zagrebačkog FER-a, s realnim sektorom. To je dobar put i za ostale industrije da se što brže i još bolje povežu sa sveučilištima“, istaknuo je Ivica Šimleša.

‘Razvijamo senzore koji će se koristiti u upravljanju plovilom i otkrivati prepreke njegovoj sigurnosti’, ističe Nikola Mišković

Nositelj projekta je Brodosplit, a partneri su mu: DIV Grupa i Marine and Energy Solutions DIV d.o.o., tvrtke koje rade na projektiranju besposadnog broda, Brodogradilište specijalnih objekata, koje gradi brod, i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, najveći IT fakultet u Hrvatskoj, koji razvija AI dio broda, dakle, njegovu umjetnu inteligenciju, i razvija segment autonomnih sustava i kibernetičke zaštite, odnosno, zaštite od hakera. Nikola Mišković, redoviti profesor na zagrebačkom FER-u, prodekan za istraživanja i voditelj FER-ova Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije LABUST, kaže da su „fokusirani na razvoj algoritama autonomne vožnje po moru“.

Marko Čakširan, diplomirani inženjer brodogradnje u Marine and Energy Solutions DIV, kaže da je bitno da brod bude svjestan okoline. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Zašto nam uopće trebaju autonomni besposadni brodovi? Dosta operacija na moru su rutinske naravi, poput čuvanja granice, ali autonomni brodovi pomažu čovjeku, no ne zamjenjuju ga potpuno. Naš fokus je na računalu koje mora osigurati brodu svijest o okolici. Zato razvijamo senzore koji će se koristiti u upravljanju plovilom i otkrivati prepreke njegovoj sigurnosti. Na ovom brodu bit će nekoliko tipova senzora. Prvo, AIS, planetarno popularni senzor koji služi da bi se brodove lociralo i moglo navigirati od toče A do točke B. Taj sustav imaju ga svi komercijalni brodovi. Potom, brod će imati sustav RADAR, koji mu pomaže da postane svjestan okoline, da locira prepreke na velikoj udaljenosti, ali ima lošu preciznost. Zato ćemo kao senzor ugraditi sustav LIDAR, lasersku tehnologiju s velikom rezolucijom i velikom preciznosti, i to na udaljenosti manjoj od stotinu metara. Taj sustav može prepoznati čovjeka u moru, tako se brod može uključiti i u sustav potrage za nestalima“, istaknuo je Nikola Mišković. „Cilj nam je primijeniti algoritme temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi cijeli proces analize velikog broja podataka omogućio da autonomni brodski sustav donosi odluke. Posebno vodimo računa o području kibernetičke sigurnosti. Komunikacija broda s kopnom mora biti sigurna od hakerskih napada, koji su opasniji od napada pirata. To znači da će na kopnu komunikaciju s brodom morati osiguravati čovjek“, naglasio je profesor Mišković.

Brod s trupom i nadgrađem od brodograđevne aluminijske slitine proizvod je koji bi trebao oživjeti Brodosplit. FOTO: Brodosplit

Njegovo mišljenje dijeli i projektant broda Marko Čakširan, diplomirani inženjer brodogradnje u Marine and Energy Solutions DIV. “Autonomna plovidba trebat će i u narednom razdoblju sudjelovanje ljudi kako bi odredili destinaciju i putanju, potom komunikaciju broda s kopnom, s tzv. kontrolnim centrom. Ta dvosmjerna i precizna komunikacija mora biti redundantna, a komunikacijska veza za nadzor broda i eventualno daljinsko upravljanje u slučaju kvara moraju biti značajno osigurani. Stoga u ovaj brod treba ugraditi sve kombinacije RADARA, LIDAR-a, termalnih i vizualnih kamera. Jako je bitno da je brod svjestan svoje okoline, preko senzorskih informacija putem algoritama brod donosi odluke i provodi autonomne operacije i aktivnosti po pitanju plovidbe i izbjegavanja sudara. Uloga profesora Miškovića i njegovog tima s FER-a je odlučujuća”, istaknuo je projektant Čakširan.

‘Razina autonomije bit će AI 5, što znači da i u slučaju kvara brod sam odlučuje što će učiniti’, ističe projektant Čakširan

“Na prvu se ovaj brod po načinu projektiranja ne razlikuje od drugih brodova. No autonomni brodovi su budućnost pomorske industrije. Zašto? Automatski i potpuno se isključuje mogućnost ljudske pogreške. Prostor namijenjen posadi prenamjenjuje se u teretni prostor, što prijevozniku donosi veću dobit. Nema ni troškova posade. Ovaj brod je u osnovi zamišljen kao protupožarni, dakle, opasnost za čovjeka pri intervenciji, vatrogasca, potpuno je isključena. Naš brod moći će stalno nadgledati rizične objekte, poput naftnih i plinskih platformi. Takvih plovila u svijetu ima, ali su sva u fazi razvoja, baš kao i naš brod. Za sada pomorski zakoni i klasifikacijska društva nemaju strogo regulirana pravila koja se odnose na autonomna plovila. Ali i to će se morati uskoro promijeniti”, naglasio je diplomirani inženjer Marko Čakširan.

Porinuće prvog hrvatskog AI broda očekuje se koncem 2023., a istraživanja i testiranja provodit će se još cijelu jednu godinu. FOTO: Brodosplit

U Brodosplitu planiraju da razina autonomije brodskih sustava na ovom brodu bude na razini AI 5, što se prema Lloyd registru klasificira kao potpuna autonomija, uz rijetko nadzirane operacije u kojima sustav samostalno donosi i izvršava odluke. Upravo takav sustav razvija se na FER-u, dakle, ovaj prvi hrvatski autonomni brod bit će sposoban obavljati sve zadaće. “I u slučaju kvara, na toj razini 5, brod sam odlučuje što će učiniti”, ističe projektant Čakširan. Dakle, iako se porinuće prvog hrvatskog AI broda očekuje koncem 2023. godine, još je dosta istraživanja i testiranja koja će se provoditi još cijelu jednu godinu. Možda će testiranja trajati i dulje, na ovom projektu koji je započet koncem lipnja 2020. godine, a koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, sredstvima u sklopu poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

‘Projekt integrira brojne hrvatske stručnjake, stvarajući značajni hrvatski izvozni proizvod’, kaže Luka Vukić

Izvjesno, u poslu s autonomnim brodovima najbrže grabe Japanci. Oni su u veljači 2022. godine pokazali autonomni kontejnerski brod “Sazaku” koji je kružno otplovio putovanje od 790 kilometara, od luke Tokio do luke Matsusaka. Norvežani su razvili autonomni brod na struju “Yara Birkeland”, koji održava relativno kratku liniju od sedam milja između luka Heroya i Brevik, južno od Osla. Tržište autonomnih brodova u 2020. godini vrijedilo je 5,79 milijardi dolara. Tržište je jako fragmentirano, ali se zna da je 34,5 posto svih zainteresiranih za razvoj autonomnih brodova u SAD-u i Kanadi. Ipak, Rolls-Royce je tijekom posljednjih godina investirao u razvoj svoga centra za istraživanje i razvoj autonomnih plovila u finskom gradu Turku. I Finci su testirali plovidbu autonomnog tankera. Izgledno, uz razvoj takvog projekta i hrvatska brodogradnja imat će što reći i pokazati.

Projekt pokazuje da je moguća uspješna suradnja sveučilišta, u ovom slučaju zagrebačkog FER-a, s realnim sektorom. FOTO: Brodosplit

“Hrvatska brodogradnja nakon godina stagnacije, neizvjesnosti i suspektne perspektive, doista ima priliku oživjeti svoju ulogu regionalnog, ako ne i nadnacionalnog lidera u europskim i svjetskim okvirima. Imperativ je integracija autonomnih i suvremenih digitalnih rješenja s održivim, zelenim tehnologijama s maksimalnim učincima u pogledu uštede troškova. Predviđa se da će tržište autonomnih brodova do 2030. godine dosegnuti vrijednost veću od 165 milijardi dolara, a budući razvoj uvelike će ovisiti o statusu sigurnosnih normi i tzv. cybersecurityju“, zaključio je docent na Pomorskom fakultetu u Splitu Luka Vukić.