Enormno poskupjeli stambeni prostori za kupnju i podstanarski najam u Hrvatskoj, jedan su od razloga najavljenih vladinih fiskalnih intervencija u pripadajuće tržište. Drugi je njezin motiv svakako i javnoproračunski prihod, ali to je manje intrigantno pitanje,piše Deutshe Welle.

Ističu da su mogući efekti jačeg oporezivanja nekretnine predmet burne rasprave u hrvatskoj javnosti otkako su mjere predstavljene prije nekoliko dana. Interes je velik jer bi one mogle zahvatiti velik broj vlasnika stanova, ali i kuća za odmor.

Mladima u Hrvatskoj, ili općenito onima koji još nemaju svoju prvu nekretninu, danas tako ne predstavlja izazov samo razmišljanje o stjecanju vlastitog prostora. U gradovima je pothvat već i nalaženje podstanarske adrese za podnošljivu cijenu, navodi DW.

IZ ŠUPLJEG U PRAZNO Vidaković: Porez na nekretnine je poruka svima – nemojte štedjeti, nemojte se truditi…

Od 2018. godine cijena četvornog metra za prodaju skočila je 62 posto – najviše u Europskoj uniji. Ne slučajno, jer rast stabilnim održava turističko tržište s kratkoročnim najmom velikog broja stambenih jedinica. Stoga ogroman broj domaćih i stranih kupaca, s druge strane, zadržava svoju nekretninu praznom, kao oblik ulaganja viška novca radi očuvanja vrijednosti.

Bilo to zbog štednje ili rente, činjenica neoporezivanja otežala je življenje svima koji nemaju nekretnine. Došlo se i do 40 postotaka ukupnog stambenog fonda u RH koji se ne koristi za stanovanje. Državni zavod za statistiku navodi da je prazno 600 tisuća jedinica. No svi će oni ubuduće plaćati osjetan porez na nekretnine, ranije u RH nepoznat, iako se o njegovom izgledu još vode rasprave.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO Žestoka kritika na račun vlasti zbog poreza na nekretnine: ‘Žele oteti naše domove’

„Kako god to izgledalo, bojim se da će biti uvedeno najmanje pet godina prekasno“, rekao je za DW Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu. On je već sudjelovao i u izradi EU-politika stanovanja, organizirajući izvještaje iz RH, dok su teme bile npr. turistifikacija i financijalizacija stambenog sektora.

Dodao je da su učinci još uvijek nepripremljenog oporezivanja nekretnina teško predvidivi i naglašava da nije optimist. “Turistifikacija i financijalizacija, znači, kratkoročno iznajmljivanje ili držanje prostora praznim radi osiguravanja ušteđevine, doveli su u pitanje i kvalitetu života u ogromnom broju stambenih zgrada. Nema više ni kućnog reda ni regulacije obaveza vlasnika. Osim toga, neće biti dovoljno da se vlasnike stanova u kojima se ne stanuje, samo oporezuje. Vlada bi morala povrh toga subvencionirati stanove za podstanarstvo. Ali u našoj politici tema podstanarstva ne postoji! Imate čitave obitelji u malenim, nedostatnim stanovima, ali koje plaćaju više nego trećinom svog prihoda“, napominje Bežovan.

Postavlja i pitanje što vlada može i mora činiti za te ljude koji nisu krivi za tolika nesnosna tržišna iskušenja. Osvrnuo se Bežovan i na pitanje smještaja stranih radnika. Poznato je, piše DW, da u prosjeku u RH stanuju u nehumanim uvjetima, ali vlada promiče zamisao o budućoj regulaciji njihova položaja kroz – odluku susjedstva o prihvatljivosti dotične, konkretne situacije u neposrednoj blizini.

POREZ NA NEKRETNINE Ekonomski analitičar je protiv. ‘Postoji drugi prijedlog, neka se država odrekne…’

“Te iznajmljivače ne diraju, ali zato gone ljude koji u prirodi bez dozvole skupljaju kestenje! To nije ništa drugo nego legalizacija crnog tržišta. Strani radnici oštećuju se i na druge načine, ali što se tiče problematike stanovanja, mi generalno nemamo kulturu najma stanova. Ne znamo da postoje prava obje strane, ne samo jedne. Kad je tema stanovanja posrijedi, naši mediji eksponiraju samo trgovce nekretninama koji ne spominju turistifikaciju ni financijalizaciju. A zemlja nam se doslovce raskolila po tome što negdje nekretnina vrijedi basnoslovno, a negdje mizerno”, smatra Bežovan.

Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu istaknuo je za DW da je uvođenje poreza na nekretnine preskroman zahvat, i da treba ciljati šire i više od toga. On zagovara žešće oporezivanje bogatstva generalno, jer su u RH toga uglavnom pošteđeni svi oblici imovine i zarade, pa se i najviše plaće opterećuju porezom relativno malo.

Preočito je da najugroženiji daju okosnicu poreznog državnog prihoda, dok bi ciljanje bogatstva omogućilo puno veću razinu fiskalne pravednosti. PDV je najgori instrument za oslanjanje glavnine fiskalnog sustava, jer je regresivan i prociklički. Tako da intenciju najavljenog oporezivanja vidim načelno dobrom, iako se boljim da će rješenja ispasti polovična. No ovo sadašnje nije održivo, da ljudi legalno plaćaju paušal za iznajmljivanje, a ne po ostvarenom prihodu“, smatra Brkić.

Dodao je da se više poreza uzimalo na zaradu preko Studentskog servisa. Ocijenio je da je rano za obuhvatnije prosudbe najavljenih mjera. „Prije bih očekivao da će ispasti jedna prilično razvodnjena bevanda, jer bi odlučnije fiskalne intervencije zahvatile stotine tisuća ljudi, tj. birača. A bliže se novi izbori, ovaj put oni predsjednički“, zaključio je Luka Brkić.