Oscilacije temperature zraka negativno utječu na zdravlje građana, bez obzira na to koje su dobi. To nije subjektivni dojam, nego znanstveno utemeljena činjenica: vrijeme utječe na naše opće stanje, raspoloženje, osobito ako imamo neke kronične tegobe.
Proteklih dana bile su česte izmjene vremena, južina uz zatopljenje, a zatim prolazak hladne fronte uz naoblačenje s oborinama i zahladnjenjem.
Na takve promjene reagirali su ne samo bolesni i osjetljivi ljudi nego je i većina zdravih osoba osjećala tegobe, rekla je u HTV-ovom Studiju 4 Ivana Havrle Kozarić iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Najosjetljivije skupine su kronični bolesnici
“Svaki organizam konstantno se mora prilagođavati naglim promjenama i temperature i vlažnosti i tlaku zraka. Iz tog razloga smo mogli proteklih dana čuti da se većina ljudi žali, da su umorni, nemaju koncentracije, elana, ni u školi, niti na poslu“, rekla je.
“Neki su se žalili i na čudne bolove ili na mjestima prijašnjih ozljeda ili općenito bol u mišićima. Promjene u meteorološkim parametrima su veliki stres za organizam i to osobito ako se inače bori s nekom bolešću. Kod kroničnih bolesnika se te promjene najviše vide, dodala je Havrle Kozarić.
“Vremenske promjene ili promjene u atmosferi mogu utjecati na neke funkcije u ljudskom organizmu i to naročito kod meteorolabilnih osoba. To su osobe koje su osjetljive na značajne promjene meteoroloških elemenata“, rekla je.
“One se sporije i teže prilagođavaju novonastalim vremenskim prilikama. Najosjetljivija skupina su kronični bolesnici, meteoropati, znači osobe koje su općenito osjetljive na vrijeme, osobe starije dobi, mala djeca“, kaže.
“Zato posebnu pozornost kod izrade biometeorološke prognoze pridajemo savjetima i upozorenjima za kronične bolesnike jer se, posebno u zimsko vrijeme, njima mogu pogoršati postojeće bolesti i to osobito bolesti srčanog, plućnog i respiratornog sustava”, naglasila je Havrle Kozarić.
EPIDEMIJA GRIPE Kad treba otići liječniku, a kad je dovoljno ostati kod kuće i mirovati
Razdražljivost, nervoza, nesanica, glavobolja…
Najčešće tegobe su, kaže, razdražljivost, nervoza, glavobolja, slaba koncentracija, smanjen radni učinak, nesanica, ali i pojačani bolovi te kod kroničnih bolesnika izraženije tegobe s postojećim bolestima.
Meteorološki ekstremi su sve češći. O njima se sve češće govori u medijima jer direktno utječu na čovjeka i okoliš, tvrdi Havrle Kozarić.
Napomenula je da meteorolozi primjećuju da se sinoptički sustavi često izmjenjuju nad našim područjem.
“To za ljudski organizam nije nikako povoljno. Ne stignemo se prilagoditi na te sve promjene“, rekla je i istaknula da mnoga istraživanja potvrđuju sve veću učestalost dugotrajnih vrućina, pa onda dosta česte pojave grmljavinskih oluja, bujičnih poplava, zatim suša.
“To su sve ekstremi koji su, čini se, i prema istraživanjima, sve češći. Tako da se za sada, moramo na vrijeme pripremiti i zaštititi. U tome nam pomažu rana upozorenja na opasne vremenske pojave koje izrađuju kolege meteorolozi u DHMZ-u”, rekla je Havrle Kozarić.
Nova studija: Znanstvenici ustanovili zašto zimi češće obolijevamo od prehlade i gripe
Osjetljivi trebaju izbjegavati napore i izlaske kad je najhladnije
Nagle promjene vremena nisu ugodne ni zdravom čovjeku, a posebno nisu onome koji ima zdravstvenih poteškoća. Ivana Havrle Kozarić naglasila je da se očekuje zahlađenje uz jačanje vjetra.
Stoga bi idućih dana moglo biti vrlo hladno u gorskim područjima, a duž obale čak i iznimno hladno i to zbog jake i olujne bure koja će imati i orkanske udare.
“Zašto to spominjem? To su kategorije osjeta ugode koje pokazuju postoji li toplinska ravnoteža među tijelom i okolinom. U većoj mjeri osjet ovisi o meteorološkim faktorima kao što su temperatura, strujanje, vlažnost, sunčevo zračenje. Sami sebi možemo pomoći odjećom i tjelesnim aktivnostima”, ukazala je.
“Što se tiče trenutačne situacije, ona je posebno nepovoljna za srčane i kardiovaskularne bolesnike, za bolesnike s respiratornim bolestima i za astmatičare. Savjetuje im se izbjegavanje napora i izlazaka u najhladnijem dijelu dana, kako se organizam ne bi dodatno mučio prilagodbom iz toplog prostora na hladan vanjski zrak i obrnuto”, rekla je.
“Te nagle promjene upravo su ono s čim se bore onda osjetljiviji organizmi, a pogotovo kronično bolesni, naglasila je Havrle Kozarić.
Uz klimatske promjene i sve toplije zime, rjeđa je pojava hladnih valova, napomenula je i dodala da je svaka zima sve toplija, ali da kraća intenzivna hladna razdoblja mogu djelovati na zdravlje.
U hladnijem dijelu godine kroničnim bolesnicima savjetuje se manje tjelesnih aktivnosti na otvorenom.
“Kad spominjemo kronične bolesnike, često im savjetujemo i kroz biometrološku prognozu lake šetnje na otvorenom, posebno ako je sunčano. U hladno doba godine uvijek preporučujemo ne izlaziti u najhladnije dijelove dana, jutro i navečer”, rekla je.
Pomažu li doista đumbir, inhalacija, vruća juha i limunada kod prehlade? Evo što kažu stručnjaci
Ni ljeti ni zimi ne smije biti velika razlika unutarnje i vanjske temperature zraka
Posebno je istaknula da se srčani bolesnici ne bi trebali npr. čistiti snijeg. Njima se zbog hladnoće sužavaju krvne žile, što je potencijalna opasnost za pogoršanje bolesti.
Kao što ni ljeti ne smije biti velika razlika u temperaturi kada se iz prostorije izlazi na otvoreno, tako se o tome treba voditi računa i za vrijeme zimskih mjeseci.
“Ovisno o tome koliko je organizam zdrav, onda on i reagira. Ako je organizam zdrav, u nekom vrlo kratkom vremenu reakcije će se smiriti, doći će opet do ravnoteže u organizmu i sve će više-manje proći da nismo ni osjetili. Kod kroničnih bolesnika to nije tako i njima treba zato posebno upozorenje”, rekla je za HRT.
Sve to utječe i na biljni i životinjski svijet, oni koji imaju ljubimce to mogu primijetiti.
IZ BAKINE LJEKARNE Domaći pripravci koji učinkovito ublažuju simptome prehlade i jačaju imunitet
Komentari