Istraživanje provedeno u listopadu prošle godine u hrvatskim školama pokazalo je da značajan broj djece tijekom boravka u školi ne pojede ništa. Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “dijelu djece školski obrok jedini cjelovit obrok u danu”, u trećini osnovnih škola se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine, a preko 15 posto ravnatelja navodi da se od početka koronakrize povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Time se povećao i broj ovršnih postupaka prema roditeljima, donosi N1.

Inicijativa “Pravo svakog djeteta na školski obrok”

Do ovih podataka došle su četiri profesorice s Pravnog fakulteta, odnosno sa Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu, Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Antonija Petričušić i Marijana Kletečki Radović, koje su ujedno pokrenule inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”.

Zagovaraju da svako dijete koje pohađa osnovnu školu ima zagarantiran besplatni školski obrok. Smatraju da se radi o problemu kojeg treba riješiti hitnim mjerama jer svi moraju imati jednako pravo na prehranu.

Ovako, kažu, izgleda stanje na terenu:

U trećini osnovnih škola povećao se broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine.

U svakoj četvrtoj školi ima djece koja imaju pravo na besplatan školski obrok, ali ne koriste to pravo.

Oko 40 posto ravnatelja navodi da njihova škola nema školsku kuhinju i osoblje (kuhare) za organizaciju prehrane svih učenika u školi.

Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “nekoj djeci školski obrok jedini cjelovit obrok u danu“.

Oko 40 posto ravnatelja navodi da među djecom koja nisu uključena u školsku prehranu ima djece koja, dok su u školi, ne konzumiraju niti jedan obrok.

Preko 15 posto ravnatelja navodi da su zbog nepodmirenja troškova školske prehrane morali pokrenuti ovršne postupke prema roditeljima.

Preko 15 posto ravnatelja navodi da se od početka koronakrize povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove školske prehrane.

Prema podacima iz studenoga 2021. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 268.436 djece koja primaju dječji doplatak u dobi od 0-18 godina, što pokazuje da je značajan broj djece siromašno ili u riziku od siromaštva.

Država prebacuje odgovornost na lokalnu samoupravu

Autorice inicijative apelirale su na Vladu i nadležna ministarstva, no, Olja Družić Ljubotina kaže da pomaka nema. Država odgovornost prebacuje na niže razine i poziva se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti prema kojem u Hrvatskoj do 2030. sve škole trebaju uvesti cjelodnevnu nastavu, a uvjet za to je da mogu izvoditi nastavu u jednoj smjeni.

Iz Ministarstva obrazovanja kažu da su prehranu za učenike osnovnih škola dužni organizirati osnivači, dakle, gradovi ili županije. Sve osnovne škole nemaju školsku kuhinju, pa je prehrana u nekim školama organizirana dostavom hrane iz druge škole ili angažiranjem vanjskih ponuditelja, rekli su iz Ministarstva.

Prehrana za učenike može biti besplatna, djelomično sufinancirana ili je u cijelosti financiraju roditelji. Za djecu u riziku od gladi sredstva osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i to iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, dodali su iz Ministarstva obrazovanja.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – preko kojeg se provodi projekt pomoći iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) – kažu da se iz dijela tog Fonda financira školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva, a ove školske godine on obuhvaća čak 26.896 djece u Hrvatskoj.

Trenutno su, kažu, u provedbi 32 projekta ukupne vrijednosti 26,46 milijuna kuna. Kroz projekte se osigurava besplatan školski obrok za 26.896 djece u 387 osnovnih škola, na području 15 županija, poručili su iz Ministarstva rada.

Istraživanje o školskoj prehrani u Hrvatskoj pokazuje da puno djece živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Fond pokriva hranu za samo 10 posto prijavljene siromašne djece

Međutim, problem je što se u projekt može uključiti najviše 10 posto od ukupnog broja djece prijavljene, jer su sredstva FEAD-a ograničena.

Nažalost, u pojedinim sredinama potreba je puno veća i u nekim školama ima više djece koja onda ostaju bez obroka. Najbolji je primjer jedna škola u Slavoniji gdje čak oko 70 posto djece prima dječji doplatak, a ni blizu svi ne mogu ući u program FEAD fonda, ukazali su učitelji na veliki problem.

“Primjerice, u jednoj slavonskoj obitelji s troje osnovnoškolske djece koja primaju dječji doplatak nema dovoljno sredstava iz FEAD fonda, pa se trošak prehrane podmiri za jedno dijete, a roditelji moraju za drugo dvoje platiti iz svojih sredstava. To je značajan udarac za ugrožene obitelji jer izdvojiti od 200 do 350 kuna mjesečno za dvoje osnovnoškolske djece, samo za prehranu u školi, njima je jako puno”, pojasnila je Družić Ljubotina.

Stanje u Zagrebu

Iz zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade poručuju kako su sve zagrebačke osnovne škole dužne osigurati prehranu za učenike. Pravo na besplatni mliječni obrok, ručak i užinu ostvaruju učenici korisnici zajamčene minimalne naknade, učenici čiji su roditelji nezaposleni i redovno su prijavljeni Zavodu za zapošljavanje ili posljednja dva mjeseca nisu primili plaću, djeca invalidi III. i IV. kategorije, djeca invalida Domovinskog rada te djeca osoba s invaliditetom (100% i 90%).

Nadalje, učenici čiji roditelji primaju dječji doplatak ostvaruju pravo na sufinanciranje obroka, a detaljni kriteriji sufinanciranja propisani su Programom javnih potreba, ističu u Gradu.

Međutim, istraživanje koje su provele profesorice s Pravnog fakulteta i ravnatelji nekih zagrebačkih osnovnih škola pokazuje da se problemi rješavaju sporo.

U jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi od 1.024 učenika njih 29 ima pravo na besplatan obrok, oko 220 djece u školi jede tri obroka dnevno, a njih petstotinjak jedan mliječni obrok. Za proširenjem kapaciteta nema mogućnosti jer im Ministarstvo obrazovanja već pet mjeseci, kažu, nije poslalo niti suglasnost, niti odbijenicu za kuhara koji je dao sporazumni otkaz. Osim toga, Grad kasni s uplatama sufinanciranja prehrane pa je tako uplata za listopad 2021. stigla 9. veljače ove godine, navode.

Istraživanje o školskoj prehrani u Hrvatskoj pokazuje da puno djece živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Realna situacija na terenu

Istraživanje je pokazalo neke od problema koje navode ravnatelji osnovnih škola u Hrvatskoj:

“Imamo dvije područne škole. U jednoj nedostaje kompletna infrastruktura, a u drugoj nemamo zaposlenog kuhara”.

“Imamo novu i suvremenu kuhinju, ali nam nedostaje kuharica (zaposlena je jedna kuharica na pola radnog vremena)”.

“Nedostaje nam dodatno osoblje, prostor za veću kuhinju i blagovaonu. Sada se snalazimo s time što nam je na raspolaganju jer MZO ne reagira na dodatno zapošljavanje, a prostorno smo opet ograničeni na to što imamo”.

“Nedostaje bar još jedna kuharica i trenutno smo u fazi nadogradnje nove školske kuhinje te se obroci pripremaju u područnoj školi, a obroci su trenutno isključivo u obliku zapakiranih sendviča”.

“Infrastruktura je zastarjela i potrebna je hitna sanacija i modernizacija namještaja i uređaja. Trenutno radimo u dvije smjene pa kuharica uspijeva pripremiti obroke, u slučaju prelaska u jednu smjenu, sa sadašnjom infrastrukturom, to neće biti moguće”.

Školska prehrana dostupna svoj djeci pitanje je političke odluke i ne smije počivati na solidarnosti građana, poručile su profesorice s Pravnog fakulteta koje su provele istraživanje, donosi priču N1.