Nabava opreme za više hrvatskih bolnica u proteklih nekoliko mjeseci izazvala je veliko nezadovoljstvo dijela specijaliziranih tvrtki-dobavljača koje su na više načina pokušale srušiti navodno precizno namještene natječaje koji su po tvrdnjama istih izvora sastavljeni tako da pogoduju samo jednom dobavljaču. O nizu navodno problematičnih slučajeva i zlouporaba sastavljena je opširna kronologija u pisanom obliku i ona je potom upućena na niz adresa s ciljem razotkrivanja na pojedinačnoj, ali i skupnoj razini. S druge strane, neki sugovornici Nacionala upozoravaju da – koliko god je moguće da se neki natječaji doista prilagođavaju jednoj tvrtki tako što se propisuju točno određene specifikacije opreme – nezadovoljne tvrtke nemaju previše autoriteta o tome istupati jer su i same svojedobno sudjelovale u vrlo sličnoj praksi.

U hrvatskom zdravstvu već desetljećima traju sukobi nekoliko poslovnih klanova i interesnih lobija, mahom zastupnika velikih svjetskih tvrtki i proizvođača opreme, oko plasmana njihove opreme u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. Kako se čini, u proteklom razdoblju značajne uspjehe na tom polju niže tvrtka zagrebačka Medicom, zastupnik proizvođača General Electric, kojoj su se poslovni prihodi samo u prošloj godini više nego udvostručili, dok su zastupnici nekih drugih svjetskih brendova ostali praznih ruku i stoga upozoravaju na moguće malverzacije. Znakovito, prije samo nekoliko godina situacija je bila potpuno obrnuta.

Nacional je tijekom proteklog tjedna upozoren na nekoliko slučajeva javne nabave u kojima bi se potencijalno moglo pronaći dvojbene situacija, među kojima se po vrijednosti ističe kupnja devet milijuna kuna vrijedne hibridne sale za Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu. Nacionalov sugovornik objašnjava:

„Dokumentacija o nabavi s pripadajućom tehničkom specifikacijom objavljena je još 26. kolovoza ove godine, a po njoj su kriteriji za odabir bili najniža cijena (60 posto) i funkcionalna svojstva uređaja (40 posto). Tvrtka Siemens Healthcare ulaže žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) i ukazuje da objavljene tehničke specifikacije pogoduju proizvođaču General Electric s modelom Discovery IGS 7 OR koji na hrvatskom tržištu distribuira tvrtka Medicom d.o.o. na način da je bodovanje (funkcionalna svojstva uređaja 40 posto) napravljeno da ponuditelj Medicom d.o.o. dobije maksimalan broj bodova (40 bodova). DKOM je ocijenio da se prigovor žalitelja u odnosu na objavljenu tehničku specifikaciju ne može ukloniti jer naručitelj u svom odgovoru na žalbu nije naveo da postoji više proizvođača i ponuditelja koji mogu zadovoljiti dodatne kriterije koji se boduju niti je priložio dokaze koji to potkrepljuju, osim ukazivanja na važnost traženih dodatnih kriterija u kliničkom smislu. Naručitelj mijenja dokumentaciju o nabavi 16. listopada, međutim Siemens Healthcare ponovno ulaže žalbu DKOM-u te između ostalog navodi da je izmjenom u dodatnim bodovima naručitelj za svega 5 bodova smanjio i dalje neostvarivu prednost u odnosu na proizvođača GE koji na hrvatskom tržištu distribuira tvrtka Medicom d.o.o..’

Prihodi tvrtke Medicom koja zastupa General Electric prošle su se godine udvostručili, dok su zastupnici nekih drugih svjetskih brendova ostali praznih ruku i stoga upozoravaju na moguće malverzacije

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave tada ipak prihvaća navode Kliničke bolnice Dubrava kako postoje samo dva svjetska proizvođača traženog uređaja koji mogu prilagoditi konfiguraciju sukladno traženju naručitelja te ponuditi preferirana tehnološka rješenja, odnosno da svaki ponuditelj ima na dispoziciji hoće li se natjecati s nižom razinom opreme i kvalitete i nižom cijenom ili višom kvalitetom i višom cijenom.

Otvaranje ponuda organiziralo se koncem prošlog tjedna i autori upozorenja odaslanog na niz različitih adresa tvrde da nije upitno tko će na koncu biti odabran, upozoravajući da se radi o nezakonitostima jer se ‘’kroz funkcionalna svojstva uređaja zapravo pogoduje’’, da se krše načela javne nabave te da se tehnologija u osnovi zapravo degradira jer se ignoriraju mišljenje i potrebe struke i prostorni uvjeti bolnice u Dubravi. Ovaj, vrlo upućeni sugovornik, tvrdi:

‘’Naime, u sali koja je prostorno ograničena ponuđeno je najlošije rješenje uz zastarjelu tehnologiju, podna hibridna sala, a sve kako bi se ostvarila veća razlika u cijeni tzv. interesne skupine i ostavilo prostora u budžetu za nezakonito stjecanje sredstava državnog proračuna. Upitno će biti kako će anesteziolog uopće moći raditi uz podnu hibridnu salu radi ograničenog prostora prijeko potrebne treće operacijske sale.’’

On navodi i da vodstvo ove zagrebačke bolnice ima podršku ministra zdravstva Milana Kujundžića i da se zapravo radi o ‘’devijantnom ponašanju, nezakonitom pogodovanju, trgovanju utjecajem i osobnom bogaćenju’’.

Nacional je na ozbiljne optužbe zatražio odgovor iz Kliničke bolnice Dubrava, čiji je ravnatelj Srećko Marušić kazao da je postupak javne nabave tzv. hibridne sale pokrenut u kolovozu ove godine i da se natječajna dokumentacija formira sukladno zakonu, a tehničke specifikacije prema potrebama naručitelja. ‘’Predmet nabave je opisan na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način. Kako je naručitelj imao potrebu za navedenim predmetnom nabave, tako je u pozivu na nadmetanje naveo specifikacije predmeta nabave’’, objašnjava Marušić. On tvrdi i da osobe (ili tvrtke) koje problematiziraju ovu nabavu zapravo ‘’krše i utječu na postupak javne nabave na neovlašten, možda čak i protuzakonit način’’. Ravnatelj KB-a Dubrava tvrdi: ‘’Odlučno odbacujemo navode o pogodovanju pojedinim ponuđačima uz napomenu kako je dokumentacija o nabavi, uključujući tehničku specifikaciju i funkcionalna svojstva, bila predmet žalbi Državnoj komisiji za postupke javne nabave, a spomenuto tijelo je također utvrdilo i potvrdilo kako nema govora o pogodovanju bilo kojem proizvođaču medicinske opreme.

Ravnatelj KB-a Dubrava Srećko Marušić tvrdi da osobe ili tvrtke koje osporavaju ovu nabavu zapravo ‘krše i utječu na postupak javne nabave na neovlašten, možda čak i protuzakonit način’

Funkcionalna svojstva koja su vrednovana u potpunosti su usklađena sa svjetskim trendovima u razvoju opreme za hibridne sale i pogrešno se navodi kako se radi o zastarjeloj tehnologiji – naprotiv, najveći svjetski proizvođači opreme za hibridne sale danas nude proizvode kakvi su opisani u tehničkoj specifikaciji. Radi se o uređajima kojima je jedna od glavnih odlika upravo olakšavanje posla medicinskom osoblju u hibridnoj sali. Navod o otežanom radu anesteziologa bespredmetan je jer opisana tehnička rješenja omogućuju neometan i brz rad svom osoblju koje se nalazi u hibridnoj sali. Naime, podna hibridna sala je opisana kroz tehničku specifikaciju na način da najveći svjetski proizvođači moraju ponuditi svoje najnovije i najsofisticiranije proizvode namijenjene oslikavanju u hibridnoj sali, kao i operacijske stolove te prateću opremu. Ovakve podne hibridne sale nisu klasični intervencijski radiološki uređaj, već najmodernija robotizirana rješenja kakva se koriste u najvećim svjetskim medicinskim ustanovama. Također, opisana tehnološka rješenja nude najveću fleksibilnost u radu hibridne sale uz istovremenu sterilnost prostora po najvišim svjetskim standardima.’’

Ravnatelj KB-a Dubrava napominje kako ‘’više svjetskih proizvođača opreme za hibridne sale na ovom nadmetanju može ponuditi svoje proizvode, i to najvišeg razreda’’. Kao argument u korist ovih tvrdnji, za Nacional su otkrili da su do krajnjeg roka za dostavu ponuda 5. prosinca pristigle tri ponude najvećih svjetskih proizvođača opreme za hibridne sale.

Ravnatelj KB-a Dubrava čak je pozvao Nacional – jednako kao i nezadovoljne predstavnike nekih tvrtki – da mu dostave eventualne druge dokaze u koje nije upućen, kako bi s njegove strane mogao ‘’prijaviti neovlašteni postupak institucijama Republike Hrvatske te europskim institucijama European Anti-fraud office (OLAF)’’.

Dok iz prozvane tvrtke Medicom nisu bili dostupni za objašnjenje navodno spornih javnih nabava, Nacionalov sugovornik izvrsno upućen u funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava objašnjava da se zapravo ne radi o neuobičajenoj situaciji – dapače, slične optužbe o namještanju natječaja ciklički se pojavljuju u javnosti svakih nekoliko godina, ovisno o trendovima i uspješnosti pojedinih tvrtki:

‘’Upravo tvrtka Medicom sredinom dvijetisućitih otvoreno je optuživala tadašnje Ministarstvo zdravstva za pogodovanje tvrtki Shimadzu i u tom slučaju također se tvrdilo da je ključ pogodovanja zapravo u tehničkoj dokumentaciji, koja je sastavljena na način da odgovara samo jednom ponuđaču.’’

Direktor tvrtke Medicom Tomislav Krsnik rekao je još 2004. za Slobodnu Dalmaciju sljedeće:

‘’Naši najskuplji i najbolji uređaji ne mogu zadovoljiti posebne kriterije koji se traže pri kupnji uređaja niže kategorije, prema tome, nema smisla da svjesno dajemo ponudu koja će biti odbijena.’’

Dodao je da su specifikacije za natječaje napisane tako da ih zadovoljava samo tvrtka Shimadzu s kojom je tadašnji ministar Andrija Hebrang u prijateljskim i poslovnim odnosima te da su postojale iznimke kod nekih uređaja – ali samo zato što se pretpostavljalo da Shimadzu u svom proizvodnom programu nije imao iste.

Ova afera protegla se na idućih nekoliko godina, pa tako i na idućeg ministra Nevena Ljubičića: Krsnik je 2006. objavio optužbe da u sedam aktualnih natječaja za nabavu radiološke opreme tražene karakteristike uređaja može zadovoljiti samo Shimadzu – štoviše, da se nabavlja oprema i sto posto skuplja od najpovoljnije, a mogućnost za malverzacije vidio je u odredbi Zakona o javnoj nabavi koji kaže da je natječaj pravovaljan ako se na njega jave najmanje dva ponuđača, a ne proizvođača. Time se ponavljala situacija da se na natječaj javljaju dva ponuđača koji nude Shimadzu, a natječaj formira na način da samo ta tvrtka može zadovoljiti kriterije.

Nacionalov izvor tvrdi da se slične optužbe o namještanju natječaja ciklički pojavljuju u javnosti svakih nekoliko godina, ovisno o trendovima i uspješnosti pojedinih tvrtki

Zastupnik GE-a upozoravao je da je zahvaljujući tome u Hrvatskoj sedamdesetak posto pala prodaja najvećim svjetskim proizvođačima opreme, Siemensu, General Electricsu i Philipsu pa je sve prijavio centrali GE-a. U to doba navodno je zabilježen pojačan angažman američkog veleposlanstva u Hrvatskoj upravo oko problema netransparentne javne nabave u zdravstvu.

S istim problemom borio se i ministar zdravlja u Milanovićevoj vladi Siniša Varga koji je konstantno govorio o netransparentnim i možda namještenim javnim nabavama u zdravstvu. Neke natječaje Varga je čak poništavao, no Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave često mu je proturječila, pa je dio slučajeva završio tako da je država morala plaćati i troškove žalbenog postupka. U novije vrijeme, kako izgleda, situacija se za tvrtku Medicom stubokom promijenila, pa je ona pobijedila na nekoliko značajnih natječaja – od nabave monoplarnog RTG uređaja za Opću bolnicu Zadar vrijednog nešto manje od pet milijuna kuna, na koji su dvije druge tvrtke uložile žalbu, preko ultrazvuka za KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu – gdje su bili jedini ponuditelj – do kupnje CT uređaja u Klinici za dječje bolesti Zagreb vrijednog deset milijuna kuna.

U ovom slučaju Siemens je također uložio žalbu, tvrdeći da su oni odbačeni a Medicom prihvaćen zahvaljujući potpuno različitim kriterijima i, ponovno, pogodovanju. No, za razliku od otvorenog iznošenja optužbi u javnost u periodu prije deset i više godina, danas zainteresirane strane to izbjegavaju i služe se (još uvijek) anonimnim dopisima i predstavkama.