Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić u ponedjeljak je za Dnevnik NoveTV govorio o situaciji s plinom u Hrvatskoj. Najavio je da nas, u energetskom smislu, čekaju vrlo izazovna jesen i zima, ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi.

Trenutno se u Hrvatskoj ne očekuju značajni poremećaji u opskrbi, odnosno da će biti potrebne redukcije plina i električne energije, premda se Europa i na to sprema. Cijene su na tržištu i pet puta veće nego prethodnih godina i u tom smislu će cijene energenata značajno narasti. Dio tih cijena prelijeva se na građane i poduzetnike. Dio će podnijeti i energetske kompanije.

“Udar na standard građana ovisit će o tome koje će mjere Vlada poduzeti da bi spriječila značajniji porast cijena za krajnje potrošače. Naravno da tu cijenu uvijek mora netko platiti. Osnovni problem je to što u Hrvatskoj trenutno proizvodimo oko 50 posto naših energetskih potreba, dok ostalih 50 posto moramo uvesti iz inozemstva i na uvoznu komponentu cijena Hrvatska ne može utjecati”, rekao je Jakšić za NovuTV.

U Europi su suše, Hrvatska dobar dio svoje proizvodnje proizvodi zahvaljujući izvorima vode, odnosno rijekama, hidroelektranama. Upitan koliko će to utjecati na cijenu energije u Hrvatskoj i koliko je pala proizvodnja, Jakšić je odgovorio da su hidroelektrane hrvatski najznačajniji izvor niskougljične energije i njihova proizvodnja ovisi o hidrologiji, odnosno o količini padalina i ona iz godine u godinu varira.

“Ova godina je izuzetno sušna. Prošle godine smo proizveli gotovo sedam teravat-sata električne energije iz hidroelektrana. Mi smo od početka ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine u manjku od oko 1,7 teravat-sati električne energije proizvedenih iz hidroelektrana”, istaknuo je ravnatelj Energetskog instututa Hrvoje Požar.

Dodao je i da je značajan pad proizvodnje iz hidroelektrana, koji se može nadomjestiti ili proizvodnjom iz drugih izvora, prvenstveno fosilnih goriva, jer vjetroelektrane proizvode oko dva teravat-sata, iz NE Krško dobijemo oko tri, ali ostatak moramo proizvesti ili u termoelektranama ili iz uvoza što će koštati.

Na pitanje koje bi savjete uputio građanima o smanjenju potrošnje te uštedi, Jakšić je podsjetio da je Vlada usvojila smjernice za uštedu energije, kao što je Europska komisija donijela uredbu koja se odnosi na cijelu EU, a svaka zemlja članica može sama odabrati set mjera kojima će pokušati uštedjeti oko 15 posto plina ove zime.

Te su smjernice, kaže, vrlo jednostavne, tako da ih građani mogu primijeniti. “Uštede energije mogu se postići na dva načina: ulaganjem u efikasnije uređaje, toplinsku izolaciju zgrada i kuća, postavljanje fotonaponskih panela na krovove što zahtijeva kapital i određeno vrijeme da se takve investicije provedu”, rekao je gost Jakšić i naglasio i da možemo promijeniti neke obrasce ponašanja i neke navike kao što je smanjiti temperaturu grijanja u zimskim mjesecima, povećati temperaturu hlađenja u ljetnim mjesecima.

Mnogi su građani požurili kupiti električne grijalice, kako bi dijelom nadomjestili manjak plina. To bi moglo biti problematično ako bi došlo do crnog scenarija – redukcija u opskrbi plinom. “Naš elektroenergetski sustav nije dimenzioniran tako da bi se u nekim gradovima i regijama mogla povećati potrošnja električne energije putem električnih grijalica. Ako bi u nekom kvartu u Zagrebu koji se grije na plin, došlo do obustave plina, građani prešli na grijanje električnim grijalicama, došlo bi do ispadanja elektroenergetskog sustava”, zaključio je Jakšić.