Globalna kriza, ratovi, inflacija i opća nesigurnost doveli su do skoka potražnje za zlatom, a cijena ovog plemenitog metala već je duže vrijeme na rekordnim razinama.

Predviđa se daljnji rast cijena jer bi svjetske rezerve zlata uskoro mogle “presušiti”.

‘Zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost’

Trenutne rezerve zlata u svijetu, koje je pronađeno, ali još nije iskopano, iznose 200.000 tona, a godišnje se proizvede oko 3000 tona. Ako se ne otkriju nove rezerve, stručnjaci upozoravaju da će zlato u svijetu biti iskopano za otprilike dva desetljeća, piše N1.

Stručnjak za trgovinu plemenitim metalima Ljuba Jakić kazao je za RTS da će u tom razdoblju biti manjak u proizvodnji zlata zbog čega će njegova cijena rasti. Građanima savjetuje da svoju vrijednost što prije kupe i pohrane u zlatu, a ne u novcu. Podsjeća da zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost.

Zlato uskoro neće biti dostupno za eksploataciju

U posljednjih 11 godina cijena zlata porasla je 145 posto, a samo u prošloj godini 24 posto.

No, zlato uskoro neće biti dostupno za eksploataciju. Maksimum koji predviđaju stručnjaci je 15 godina pa ne čudi što cijena i dalje raste.

Jakić, pionir trgovine zlatom u Srbiji, ukazuje da eksploatacija iz većih dubina uskoro više neće biti isplativa. Stoga je, ističe, više nego izvjesno da će u idućih 15 godina doći do manjka proizvodnje zlata.

Posljedično se očekuje povećanje potražnje, a kada je ponuda manja, prema zakonu ponude i potražnje, slijedi rast cijene.

‘Za novi Ford je i prije stotinjak godina i danas trebalo izdvojiti pola kile zlata’

Jakić slikovito pojašnjava da zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost, navodeći da je za novi automobil Ford prije stotinjak godina bilo potrebno izdvojiti pola kilograma zlata te da je tako i danas.

Jedan od najboljih načina da se spriječi gubitak vrijednosti novca je kupnja investicijskog zlata. Jakić objašnjava da sam proces nije kompliciran.

“Važno je da je zajamčena čistoća, 999,9, što mi zagovaramo. Svaki proizvod ima certifikate onih svjetski poznatih ljevaonica, koje su dobile standard. Zove se Bullion Market Association, a banka iz Londona odobrava postignutu čistoću”, objašnjava Jakić.

‘Kod zlata nema rizika’

Napominje kako ljudi vjeruju u zlato i kupuju ono u što vjeruju. Zbog toga je, ocijenio je, zlato svakako u prednosti u odnosu na druge vrste ulaganja.

“Drugo, najvažnije je reći ljudima i shvatiti da je ono što banke daju još uvijek novac. Kamata je u novcu na novcu. A kad uračunate i efekte inflacije, 10-15 posto, mislim po cijenama proizvoda da je 30 i 50 posto, ovisi o zemlji, što vam preostaje? Nemaš više ništa. Dakle, definitivno je zlato prednost u odnosu na bilo kakvu štednju u bankama”, naglašava Jakić i dodaje da su kriptovalute rizične, ali da kod zlata nema rizika.

‘Gram investicijskog zlata povoljniji od grama zlatnog nakita’

Kada je riječ o kupnji nekretnina, Jakić objašnjava da je potrebno mnogo više novca – 100, 200 ili 300 tisuća eura.

“Za 10.000 -20.000, koliko ljudi imaju, ne možete kupiti nekretninu. I drugo, zlato je likvidno“, kaže Jakić, dodavši kako preporučuje da zlato bude obvezan dio portfelja.

Građanima savjetuje da kupuju što prije i da svoju vrijednost drže u zlatu, a ne u novcu. Oni koji prvi put ulažu u zlato, svakako bi trebali surađivati s tvrtkama koje su dugo na tržištu, koje su registrirane i uvoze svoju robu uz dopuštenje nadležnog ministarstva i koje prolaze carinske procedure.

Naglašava i da se zlato otkupljuje od brendiranih proizvođača u Europi, koji imaju standard čistoće 999,9. Iako je moguće kupiti manje čisto zlato, Jakić savjetuje da to bude investicijsko zlato.

HNB kupio dvije tone zlata vrijedne 95 milijuna eura, okončano razdoblje bez zlatnih rezervi

“Jedan gram zlata u investicijskom zlatu je puno, puno povoljniji od jednog grama nakita, računato na istu čistoću. I to je razlog zašto zlatari rade s maržama od 30-40 posto i preživljavaju. Za razliku od nas, koji smo u investicijskom zlatu s izrazito malim maržama, pa naši volumeni moraju biti veliki da bismo bili profitabilni i opstali na tržištu“, objašnjava Jakić, a prenosi N1.