Objavljeno u Nacionalu br. 555, 2006-07-03

POVIJESNI pokušaj preuzimanja Plive, najveća takva akcija od osamostaljenja Hrvatske, pretvorio se u pravu dramu u kojoj su se žestoko sukobili islandski Actavis i američki Barr Pharmaceuticals

Prije nego što je Nadzorni odbor Plive odabrao ponudu američke kompanije Barr Pharmaceuticals kao najpovoljniju za preuzimanje Plive, Željku Čoviću, predsjedniku Uprave Plive, upućeno je više ozbiljnih prijetnja, doznao je Nacional iz dobro upućenih poslovnih krugova. Ako su te tvrdnje točne, to na ionako dramatičan proces prodaje Plive baca posve novo svjetlo. Pretpostavlja se da bi te prijetnje mogle potjecati iz krugova bliskih nekim lobistima islandskog Actavisa, koji je prošli tjedan počeo otvoreno neprijateljski preuzimati Plivu. Na to upućuju i izjave Željka Čovića, koji je prošlog tjedna, među ostalim, izjavio da je ponuda Actavisa za preuzimanje Plive od početka bila neprijateljska. U vrijeme dok je to još mogao učiniti, Čović je odbio komentirati informaciju o prijetnjama koje su mu upućene. Naime, prošle srijede dao je intervju za Nacional, ali ga je zbog zabrane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) morao povući. Hanfa je zamjerila Čoviću što je početkom prošlog tjedna počeo davati izjave kao da je prodaja Plive već završena, a zapravo još nije ni počeo, te mu zabranila javne istupe kako ne bi dovodio dioničare u zabludu o najkvalitetnijoj ponudi. Čović je početkom prošlog tjedna bio jako zadovoljan, jer je Nadzorni odbor Plive ocijenio da je za preuzimanje Plive najkvalitetnija ponuda američkog Barr Pharmaceuticalsa, koji je za Plivu ponudio 2,2 milijarde dolara, odnosno 705 kuna po dionici.

U Zagreb je sredinom prošlog tjedna stigao i Paul Bisaro, jedan od vodećih ljudi Barra, te su na zajedničkom obraćanju novinarima Čović i Bisaro potanko objašnjavali zašto je spajanje Plive i Barra najbolje jamstvo za kvalitetnu i stabilnu budućnost Plive. Kompanije su komplementarne, proizvodi im se na tržištima ne preklapaju, i prije su uspješno surađivale, Barr dosad uopće nije poslovao izvan SAD-a te bi Zagreb postao sjedište nove kompanije za cijelu Europu. Istodobno je islandski Actavis na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi kupio 20-ak posto dionica Plive i počeo je neprijateljski preuzimati. Dan poslije Actavis je povisio svoju ponudu, isprva tvrdeći da je i njihova ranija ponuda bila kvalitetnija od Barrove. Za dionicu Plive ponudili su 723 kune i 12 kuna dividende po dionici, ukupno 735 kuna po dionici, ili 2,3 milijarde dolara za cijelu kompaniju, odnosno 100 milijuna dolara više. Prošlog četvrtka na Zagrebačkoj burzi za dionice Plive potrošili su oko 1,3 milijarde kuna i stekli 9 posto dionica. Osim toga, Actavis je već kontrolirao 0,7 posto dionica, koje je prije kao povezana strana stekao Quaestus Private Equity Partners fond, kojim rukovodi Borislav Škegro, bivši ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Plive. Actavis je tada objavio i da je potpisao opcijske ugovore za dodatnih 10 posto dionica Plive, iz čega slijedi da je opcijskim ugovorima te izravnim i posrednim vlasništvom osigurao 20,4 posto Plivina kapitala u optjecaju. Dan poslije Barr je povisio svoju ponudu i po dionici ponudio 755 kuna.

Još se ne zna je li licitacija za Plivu time završena, iako obje strane moraju još poduzeti niz formalnih radnji kako bi u skladu sa zakonima uopće krenuli u preuzimanje Plive – trebaju ishoditi više raznih dopuštenja od hrvatskih i američkih regulatornih agencija. Rat za Plivu već je u ovoj fazi srušio tečaj eura prema kuni te izazvao brojne polemike. Čović i Plivin menadžment ne kriju da su skloniji Barru i to su podrobno i logično elaborirali. Čini se da ih u tome podržava i Vlada, jer je premijer Sanader izjavio da cijena koju će netko ponuditi za Plivu nije najvažnija, nego hoće li novi vlasnik Plive ulagati u proizvodnju u Hrvatskoj, dalje razvijati tvrtku i slično. Više okolnosti ne idu na ruku Actavisu, ali visina njihove ponude mogla bi na kraju prevladati sav animozitet koji su dosad navukli kod Plivina menadžmenta i dijela javnosti. Čović je u svojim istupima opisao da je Actavis ponudio Plivi posve nevažnu ulogu u budućnosti – možda tek da bude središte za područje bivše Jugoslavije. Osim toga, Actavis je s oko 1,7 milijardi dolara duga i visoko zadužena kompanija, koja si teško može priuštiti daljnje zaduživanje. Želi li preuzeti Plivu, Actavis će morati platiti više od 2,3 milijarde dolara. Takav kredit oni mogu dobiti uz kamatu od 8-9 posto godišnje. Tada bi im zaduženost porasla na više od 4 milijarde dolara. Dio tog duga, procjenjuju neki poslovni stručnjaci, sigurno će prebaciti na Plivu, koja će iz svog budućeg poslovanja morati otplaćivati kredit koji je Actavis podigao za njihovo preuzimanje i kamate koje bi godišnje sezale do 200 milijuna dolara. U takvim okolnostima pitanje je kakva bi bila dugoročna stabilnost kompanije. Čović je prošlog tjedna izjavio da je s Barrom situacija drukčija – sa 600 milijuna dolara na svojim računima Barru je Plivu puno lakše kupiti, a ima i puno bolji pristup financijama od Actavisa. Čelnik Actavisa Robert Wessman nedavno je izjavio da Actavis kao brzo rastuća kompanija mora neprestano kupovati, jer bi inače prestao njen rast i bila ugrožena njena budućnost.

Ta izjava uvelike podsjeća na čuvenu izjavu posrnulog HDZ-ova tajkuna Miroslava Kutle da je njegova poslovna avantura poput vožnje biciklom – ako stane, past će. Zato u ovim okolnostima brojni poslovni analitičari postavljaju pitanje dugoročne stabilnosti Plive uz Actavis kao novog vlasnika. Sve to pokazuje da Actavisu neće biti lako pobijediti u ratu za Plivu. Neki poslovni stručnjaci tvrde da je Actavis već sada svjestan da neće uspjeti pobijediti, ali da je namjerno počeo podizati cijenu dionice Plive i licitirati sa svojom ponudom kako bi zaradio, ili barem podmirio troškove za savjetnike koje je u ovoj transakciji angažirao. Procjenjuje se da je Actavis dosad u ratu za Plivu na savjetnike i lobiste potrošio 10-15 milijuna dolara. Prošlog je tjedna objavio da kontrolira 20-ak posto kompanije, oko 450 milijuna dolara. Poraste li cijena dionice za 5 posto, njihova je zarada na tolikom iznosu 20-ak milijuna dolara – točno toliko da pokriju vrijednost uloženog u pokušaj preuzimanja Plive. Okolnosti rekordnog trgovanja Plivinim dionicama na Zagrebačkoj burzi otvaraju još neka pitanja i postavljaju velik izazov za Hanfu. Večernji list objavio je da je Privredna banka Zagreb glavni igrač Actavisa za pokušaj neprijateljskog preuzimanja Plive, te da su samo njeni brokeri u jednom danu zaradili 13 milijuna kuna. Večernji list objavio je i da su na uslugama i vjerojatno dionicama dobro zaradili i savjetnici Actavisa i Barra. Ako je točno da su neki savjetnici Actavisa dobro zaradili i na dionicama Plive, postavlja se pitanje jesu li neki od njih imali i povlaštene informacije. U tom kontekstu neformalno se spominju PBZ i neki njeni fondovi, koji su navodno nedavno vrlo agresivno investirali u Plivine dionice. Navodno ih je Hanfa pismeno upozorila da su neki njihovi fondovi čak prekoračili dopuštene limite za ulaganje samo u jednu dionicu, te su razinu svojih ulaganja u Plivinu dionicu morali korigirati.

To otvara pitanje jesu li brokeri PBZ-a samoinicijativno počeli ulagati u Plivine dionice prateći tržišna zbivanja, ili su to počeli raditi nakon što su od nekih svojih kolega, koji su radili za Actavis, doznali za njihove ulagačke namjere. Zato neki smatraju da bi Hanfa morala ispitati tko je sve, za čiji račun i kada kupovao Plivine dionice. Pokaže li se da su neki od ulagača preprodavali Plivine dionice zbog privilegiranih informacija, morali bi biti kažnjeni, smatraju u dijelu poslovnih krugova. Za slično neobično trgovanje dionicama Reeboka na temelju povlaštenih informacija na američkoj burzi nekoliko je ljudi završilo u zatvoru uz velik financijski skandal. Hanfa bi te špekulacije morala detaljno i hitno provjeriti, te ih ili odbaciti, ili odlučno kazniti odgovorne – inače će se pokazati posve nedoraslom svojoj ulozi. Međutim, neki poslovni krugovi upozoravaju da takvo ponašanje zbog koga se u SAD odlazi u zatvor, u Hrvatskoj uopće nije sankcionirano. Isti krugovi upozoravaju da se prijestupi u postupcima preuzimanja kažnjavaju novčanim kaznama, najviše do milijun kuna. Ti su iznosi sitnice u odnosu na vrijednost Plive.

Zbog svega toga tvrdi se da je ova transakcija već sada pokazala da Hanfa djeluje u nesređenim uvjetima, što dobrim dijelom i njima ide na dušu. Hanfa je odbila komentirati ovaj slučaj za Nacional i s javnosti komunicira putem šturih priopćenja. Neke su novine zato Hanfu ocrtale kao posve nemoćnu.

Procvat prodaje generičkih lijekova

Osnovana 1921. danas je globalna generička farmaceutska kompanija koja posluje u preko 30 zemalja svijeta. Vodeća je farmaceutska kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. Pliva je specijalizirana za razvoj, proizvodnju i distribuciju generičkih farmaceutskih proizvoda, uključujući i biološke lijekove, citostatike i ostale generike s dodanom vrijednošću, kao i aktivne farmaceutske sastojke. – od 10. travnja 1996. izlistana na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi. – Cijena dionice u jeku rata za preuzimanje dosegnula 760 kuna. Prema godišnjem izviješću za 2005. prihod Plive te godine iznosio je milijardu i 197 milijuna dolara, a prodaja je dosegnula 999,3 milijuna dolara. SAD je 2005. bio najveće pojedinačno tržište Pliva Grupe, unatoč sporijem rastu prihoda zbog nižih prihoda od rojaliteta i smanjene prodaje azitromicina divizije Kemija. Generičko poslovanje je na ovom tržištu doživjelo snažan pomak i rast od 14 posto. Na tržištu Rusije je 2005. zabilježen rast od 46 posto. Na poljskom tržištu zabiljeđen je rast od 5 posto, a s prodajom od 91 milijun dolara to je tržište treće međunarodno tržište po veličini. Zapadnoeuropska tržišta potkraj 2005. dosegnula su 20 posto udjela u ukupnim Plivinim prihodima. To je uglavnom rezultat rasta prodaje generičkih lijekova od 26 posto. Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (45 posto), Italiji (37 posto) i Velikoj Britaniji (35 posto).

Pliva i Barr na udaru Hanfe

Ante Samodol, čelnik Hanfe, zabranio je Plivi i Barru javne istupe. Nacional je od Hanfe zatražio objašnjenje gdje je uporište zabrani javnog istupanja Plivi i Barru, ali nikakav odgovor nije dobio. Nitko iz Hanfe nije htio odgovoriti niti hoće li se ispitati neobično velik opseg trgovanja Plivinim dionicama na zagrebačkoj burzi u prošli četvrtak, te je li to netko radio na temelju povlaštenih informacija. Dio poslovnih krugova smatra da trgovanje na temelju povlaštenih informacija treba oštro sankcionirati, jer to sada nije slučaj. Neki poslovni krugovi smatraju da su u takvim okolnostima zabrane javnih istupanja Plivi i Barru deplasirane i smiješne, a neki čak idu toliko daleko da tvrde kako Hanfa time pomaže Actavisu u neprijateljskom preuzimanju