Objavljeno u Nacionalu br. 643, 2008-03-10

Pored planova gradnje vlastitih elektrana, RH pokušava doći do povrata svojih predratnih ulaganja u energetske objekte u Srbiji i BiH

Zbog predratnih ulaganja Hrvatske elektroprivrede u termoelektrane Obrenovac i Gacko na područjima Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, Srbija trenutačno duguje 32 teravatsata električne energije, a Republika Srpska 11 teravatsati. To je dug veći od ukupne dvogodišnje potrošnje električne energije Hrvatske. Problem s povratom ulaganja u Termoelektrane Tuzla i Kakanj riješen je 2003. s Elektroprivredom Bosne i Hercegovine tako da će do konca ove godine HEP preuzeti ukupno 5,2 teravatsata električne energije, odnosno jedan teravatsat električne energije godišnje po cijeni od 34 eura po megavatsatu.

Zbog sve veće potrošnje električne energije i pesimističnih najava da će Hrvatska elektroprivreda bez vlastite nuklearne elektrane u budućnosti vrlo teško moći opskrbljivati vlastito tržište, pored planova za izgradnju novih termoelektrana, HEP nastoji doći do povrata predratnih ulaganja u energetske potencijale bivše Jugoslavije i to kroz isporuke električne energije iz tih republika. Prema podacima Hrvatske elektroprivrede, Hrvatska je vlastitim novcem sudjelovala u izgradnji nekoliko elektrana na područjima bivše Jugoslavije, a njihova je ukupna snaga 920 megavata. Radi se o NE Krško, termoelektranama Tuzla, Obrenovac, Gacko i Kakanj.

Naime, početkom osamdesetih godina u bivšoj SFRJ bila je obveza da razvijenije republike, kao što su Slovenija i Hrvatska, bespovratno ulažu sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih kojem je pripadala Bosna i Hercegovina. Hrvatskoj je bilo dopušteno da umjesto u Fond investira u elektrane, te je još 1986. s Elektroprivredom BiH zaključila Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje Rudnika i TE Gacko, a na sličan se način ulagalo i u termoelektrane Kakanj i Tuzla. I dok je problem s Kaknjem i Tuzlom riješen, ostaje i dalje neriješen problem termoelektrane i rudnika Gacko. Jedan od čelnih ljudi HEP-a i direktor Sektora za zajednička ulaganja Jerolim Novak nam je rekao: “HEP zadnjih deset godina bezuspješno pregovara s Elektroprivredom Republike Srpske kako bi ostvario prava na temelju svojih ulaganja u Rudnik i TE Gacko.

Jedna trećina cjelokupnog financiranja izgradnje RiTE Gacko 1 na temelju sporazuma iz 1986. osigurala je tadašnja Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske. Dio tog iznosa osiguran je iz tekućih sredstava, a dio putem kredita kod Privredne banke Zagreb. Zbog toga HEP na godišnjoj razini potražuje približno 500 GWh električne energije (snaga 92 MW), a ukupna ulaganja HEP-a u TE Gacko 1 procjenjujemo na današnjih približno 200 milijuna eura. HEP je iznimno zainteresiran za rješenje statusa svojih ulaganja u ovaj objekt, tim više što je potpisan sporazum između češkog Čeza i Elektroprivrede Republike Srpske o izgradnji TE Gacko 2 što predstavlja najveću investiciju u nove kapacitete na području bivše Jugoslavije.

U ovaj sporazum sa češkim ČEZ-om Elektroprivreda RS unijela je čitavu imovinu TE Gacko 1 kao svoj ulog.” Doznali smo kako je HEP sve do 1992. godine bio u poslovnom odboru rudnika i termoelektrane Gacko i sve su se odluke donosile konsenzusom. Ukoliko Elektroprivreda Republike Srpske i dalje bude ignorirala ove činjenice i ako se ne postigne sporazum, HEP je spreman podnijeti tužbu, neslužbeno smo doznali u HEP-u, s ciljem da mu se sudskim putem prizna trećina vlasništva. Branislava Mikelić, generalna direktorica Elektroprivrede Republike Srpske, nedavno je izjavila kako je HEP na temelju Sporazuma iz 1986. godine povlačio trećinu struje proizvedene u Gackom, ali i imao obvezu održavanja opreme i plaćanja proizvedene struje umanjene za amortizaciju. Ona navodi da je isporuka struje HEP-u prekinuta izbijanjem ratnih sukoba u kojima je uništena prijenosna mreža, ali i da je HEP istovremeno prestao izvršavati svoje obveze koje se prvenstveno odnose na izmirivanje obveza na osnovi preuzetih kredita. Ukoliko bi došlo do tužbe HEP-a, Elektroprivreda Republike Srpske će pokrenuti tužbu za naknadu štete za neisporučenu struju iz hidroelektrane Dubrovnik, jer je HEP u studenom 1994. godine, prema njihovim tvrdnjama, jednostrano promijenio omjer isporuke struje iz HE Dubrovnik u svoju korist, a na štetu Elektroprivrede Republike Srpske.

Ugovori o velikim hrvatskim ulaganjima u termoelektranu Obrenovac i rudnik Tamnava puno su jasniji, jer Srbija ne osporava ulaganja, ali se izbjegavaju razgovori. HEP je zbog ulaganja u Srbiju podigao veliki kredit koji još uvijek vraća, ali ništa ne zarađuje zbog ulaganja, za razliku od Elektroprivrede Srbije koja izvozi približno 500 milijuna kilovatsati električne energije i zarađuje na tomu 20 milijuna eura. Od Elektroprivrede Srbije je zatraženo da HEP-u investiciju vrate isporukama struje, no u Elektroprivredi Srbije su im rekli kako se to mora riješiti na državnoj razini te da o tome moraju pregovarati predstavnici ministarstava gospodarstva. Teško je očekivati da će Hrvatska u idućih nekoliko godina dobiti isporuke električne energije u visini ulaganja u energetska postrojenja u Srbiji i Republici Srpskoj, a pogotovo ne tako brzo ako se sve bude rješavalo na sudovima, pa je puno pragmatičnije okrenuti se vlastitoj proizvodnji gradeći termoelektrane i hidroelektrane kako bi se smanjio uvoz koji iznosi 14 posto sveukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Kad je riječ o projektima koji se trenutačno grade, to su blok L u TE-TO Zagreb snage od 100 MW na plin, novi blok u TE Sisak snage 230 MW na plin, HE Lešće snage 42 MW, inače prva hidroelektrana u Hrvatskoj.

Glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić nam je rekao kako se u mandatu nove Uprave, koju će ponovno voditi mr. Ivan Mravak, planira izgradnja još triju novih termoelektrana: TE Slavonija jačine 400 MW, TE Dalmacija jačine 400 MW i zamjenski blok u TE Plomin snage 500 MW, dok će sadašnji blok TE Plomin 1 snage 100 MW biti ugašen. Također se planira izgradnja alternativnih izvora ukupne snage 400 MW od čega 350 MW u vjetroelektranama.

Ipak, možda najviše štete za Hrvatsku elektroprivredu za razliku od svega spomenutog proizvele su modifikacije temeljnog ugovora iz 1970. o zajedničko hrvatsko-slovenskoj izgradnji nuklearne elektrane Krško. Nakon što je ministar gospodarstva Damir Polančec nedavno izjavio da je sasvim realna mogućnost da se i u Hrvatskoj sagradi nuklearna elektrana, mnogi su se prisjetili kako su Hrvatska i Slovenija još 1970. sklopile Sporazum o izgradnji dviju nuklearnih elektrana, jedne u Sloveniji u Krškom, a druge u Hrvatskoj, u Prevlaci kod Dugog Sela, pa iz toga proizlazi da je Slovenija obvezna sufinancirati izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj.

Međutim, od toga neće biti ništa, jer je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić potpisao 19. prosinca 2001. novi Sporazum o nuklearnoj elektrani gdje se niti jednom riječju ne spominje zajednička izgradnja nuklearke na tlu Hrvatske. Naime, sporazumom iz 1970. nuklearne su se elektrane trebale graditi zajedničkim ulaganjem 50:50, a u istom omjeru su obje strane trebale preuzeti struju. Međutim, pri zatvaranju nuklearki krajem njihovog radnog vijeka, Slovenci su sami trebali financirati zatvaranje nuklearke na svom tlu, dok su Hrvati trebali brinuti samo o zatvaranju nuklearke na tlu Hrvatske. Unatoč tome što su 1986. Slovenci odustali od gradnje druge nuklearke na tlu Hrvatske i time Hrvatskoj nanijeli veliku štetu, ipak nisu promijenili početni ugovor kojim je Slovenija trebala podnijeti teret zatvaranja Krškog i zbrinjavanja njenog otpada. Međutim, to su umjesto njih učinili čelni ljudi koalicijske vlade Ivice Račana koji su preuzeli obvezu da Hrvatska sudjeluje u financiranju razgradnje nuklearke i zbrinjavanja otpada potpisujući novi Sporazum o nuklearnoj elektrani 19. prosinca 2001.

HEP U GACKO ULOŽIO 200 MIL. EURA

U bivšoj SFRJ Hrvatska je kao razvijenija republika bila obvezna ulagati bespovratna sredstva u fondove za razvoj nerazvijenih republika. Dio tih sredstava ulagao se preko HEP-a u gradnju elektroenergetskih objekata. Tako je za potrebe termoelektrane Obrenovac u Srbiji HEP podigao kredit koji još uvijek isplaćuje a zauzvrat ne dobiva ništa. Istovremeno Obrenovac od izvoza godišnje zarađuje 20 milijuna eura. Srbi to priznaju, ali odugovlače u pregovorima. HEP-ova ulaganja u elektranu Gacko procjenjuje se na 200 milijuna eura.