Nacional otkriva nepoznate detalje sa zatvorenih pregovora o sastavljanju Vlade i kadrovske manevre kojima je zastupnik mađarske manjine u Saboru već pokušao proizvesti novi rascjep u vladajućoj većini i izigrati Plenkovića. ‘Nisam voljan demantirati niti potvrđivati razgovore povjerljivog karaktera’, tvrdi Jankovics. Interes za poljoprivredni dio Fortenove nastavak je mađarskih aspiracija na strateške resurse Hrvatske.

Robert Jankovics, saborski zastupnik koji predstavlja Demokratsku zajednicu Mađara Hrvatske, pokušavao je raznim manevrima utjecati na razbijanje jedinstva saborskih zastupnika koji predstavljaju nacionalne manjine i maksimalno smanjiti saborsku većinu koja podržava aktualnu vladu predvođenu HDZ-om kako bi kasnije mogao vršiti snažniji pritisak na Vladu i premijera Andreja Plenkovića da se poljoprivredni dio Fortenova grupe na koncu proda mađarskim ulagačima pod strateškom političkom kontrolom mađarskog predsjednika Viktora Orbána.

Te šokantne i višestruko intrigantne političke optužbe Nacionalu je koncem proteklog tjedna iznio visoki politički izvor blizak Vladi i Domovinskom pokretu koji je sudjelovao u pregovorima o formiranju nove vlade te je u taj kontekst smjestio više Jankovicsevih recentnih javnih istupa i poteza, ali i javnosti nepoznatih detalja koji su prethodili konstituiranju novog saziva Sabora i sastavljanju nove saborske većine.

Te optužbe uvode na hrvatsku političku scenu novu razinu smišljenog političkog angažmana radi stvaranja preduvjeta da saborski zastupnik koji predstavlja mađarsku nacionalnu manjinu pokuša izvesti ultimativnu političku ucjenu prijetnjom rušenja hrvatske vlade, ako se ova suprotstavi mađarskim pretenzijama za stjecanje vlasničke kontrole nad tvrtkama iz Fortenova grupe koje raspolažu s otprilike 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici su najvećih poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj i ostvaruju oko 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

Tvrtke iz Fortenova grupe raspolažu s oko 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici su najvećih potpora u poljoprivredi i ostvaruju oko 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u RH |
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Ujedno te optužbe iznova aktualiziraju političku inicijativu Mosta za raspisivanjem referenduma kojim bi se pripremio teren za zakonsko ograničavanje prava saborskih zastupnika koji predstavljaju nacionalne manjine da mogu odlučivati o saborskoj većini i glasovati o povjerenju za državni proračun. Činjenica da spomenute optužbe upućene prema Robertu Jankovicsu stižu iz izvora bliskog Vladi i Domovinskom pokretu, koji su trenutno itekako zainteresirani za podršku preostalih saborskih zastupnika manjina izuzev onih koji predstavljaju srpsku nacionalnu manjinu, dodatno pokazuje da se radi o legitimnoj inicijativi koja bi mogla dugoročno spriječiti nastavak prvorazrednog etnobiznisa na štetu hrvatskih strateških i političkih interesa.

DP sumnjiči Roberta Jankovicsa da je pokušao smanjiti saborsku većinu koja podržava Plenkovića kako bi mogao presudno lobirati za veliku mađarsku investiciju u Fortenova grupu

Robert Jankovics rođen je 16. kolovoza 1975. u Osijeku. On ni 2020., niti uoči nedavnih parlamentarnih izbora uopće nije imao konkurenciju za zauzimanje mjesta u Saboru koje je predviđeno za predstavnike mađarske nacionalne manjine pa je praktički već koncem ožujka, par tjedana prije izbora, osigurao svoje mjesto u Saboru. Dobio je mjesto u Saboru jer se nije pojavio protukandidat koji bi se natjecao s njim za jedno mjesto u parlamentu koje pripada mađarskoj nacionalnoj manjini u dvanaestoj izbornoj jedinici.

Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja i koji je sudjelovao na pregovorima o sastavljanju nove vlade navodi kako je Robert Jankovics pred više svjedoka u Banskim dvorima tijekom pregovora za sastavljanje nove vlade za potpredsjednicu predlagao Eminu Prljaskaj, predstavnicu albanske nacionalne manjine koja se na izborima nije uspjela izboriti za novi saborski mandat, nego je izgubila od Armina Hodžića. Taj prijedlog isti izvor doživio je kao pokušaj izravne provokacije Hodžića s ciljem da on uskrati svoju podršku aktualnoj vladi, što je korak na putu maksimalnog stanjivanja saborske većine koji bi pridonio još većoj važnosti Jankovicseve podrške.

Hrvatski premijer Plenković izbjegava objasniti hrvatskoj javnosti zašto je snishodljiv prema mađarskom predsjedniku Orbanu | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ali to je, kako tvrdi isti izvor, tek jedan u nizu njegovih spornih poteza koji su ga naveli da to zaključi. O tomu je rekao sljedeće:

‘‘Predsjedništvo Demokratskog saveza Mađara Hrvatske prvo je od svih izglasalo da će podržati Plenkovića za novog mandatara u vladi bez SDSS-a. To je nama u Domovinskom pokretu bilo nevjerojatno iz više razloga, jer dobro poznajemo njihove odnose i političke veze u regiji. U drugom koraku upravo je Jankovics najviše pridonio da se Furio Radin posvađa s Pupovcem, ali i da pokuša dovesti do toga da Radin također ne podrži ovu većinu. To ni Domovinskom pokretu ni HDZ-u nije odgovaralo. Potom su preostali Hodžić i Kajtazi, a Jankovics je u prvom koraku pokušao isprovocirati da Hodžić ne podrži ovu većinu predlažući da Emina Prljaskaj postane potpredsjednica Vlade. To je učinio na razgovorima u Vladi kada je već znao da smo se usuglasili da jedan potpredsjednik Vlade bude iz redova predstavnika nacionalnih manjina. Ne postoji nijedan drugi razlog zašto ju je predložio nego da isprovocira Hodžića koji se upravo s njom nadmetao da uđe u Sabor. Već u toj matematici i zbroju glasova za saborsku većinu, Jankovics bi se prometnuo u kingmakera i cara ove većine. On je tu igru naoko igrao potpuno samostalno, najvjerojatnije kako bi u određenom trenutku uvjetovao podršku Vladi s time da Plenković podrži prodaju poljoprivrednog zemljišta Fortenova grupe Mađarima. Zato nam je bilo važno Vladu sastaviti što prije, jer bi on nastavio trovati odnose među zastupnicima od kojih je Vlada očekivala podršku u Saboru. Već su sada odnosi sa SDSS-om zatrovani za gotovo vijeke vjekova, a zasigurno tijekom kompletnog ovog mandata. S tim da smo mi u Domovinskom pokretu mislili stati, nakon što smo ih izbacili iz Vlade. Ali on nije. Nadalje, Radinu smo na koncu morali dati mjesto potpredsjednika Sabora i to je bila visoka cijena za njegovu podršku, ali i to je vijorilo do zadnjeg trenutka’’.

‘Jankovics je u Banskom dvorima pred više svjedoka za potpredsjednicu Vlade predlagao Eminu Prljaskaj, predstavnicu albanske nacionalne manjine, a sve da isprovocira Hodžića da uskrati podršku Vladi’

Nacional je kontaktirao Roberta Jankovicsa i suočio ga s dva pitanja: zašto je predložio Eminu Lekaj Prljaskaj za potpredsjednicu Vlade i što misli o prodaji poljoprivrednog dijela Fortenova grupe. On je odgovorio ovako: “Svi razgovori kojima sam nazočio vezano uz aktualnu političku situaciju bili su povjerljivog karaktera i nisam voljan opovrgavati niti potvrđivati ikakve detalje vezane uz iste. Smatram kako su najvrjedniji dio poljoprivrednog segmenta Fortenove upravo dugogodišnji ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u Baranji i Slavoniji. Stava sam da kao vlasnik, hrvatska država pri eventualnoj promjeni ugovorne strane (zakupca) predmetnog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH (možebitnom prodajom poljoprivrednog segmenta u Fortenovi, što ne podrazumijeva promjenu vlasništva RH nad poljoprivrednim zemljištem) treba zaštititi svoje vlasničke, ali i interese zaposlenika poljoprivrednog segmenta Fortenove”.

‘Upravo je Jankovics najviše pridonio da se Furio Radin posvađa s Pupovcem, ali i da pokuša dovesti do toga da Radin također ne podrži ovu većinu. To ni DP-u ni HDZ-u nije odgovaralo’, tvrdi izvor iz DP-a | Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Izvor blizak Vladi i Domovinskom pokretu smatra da bi kupovina poljoprivrednog zemljišta Fortenova grupe od bilo kojeg mađarskog investitora pod kontrolom Orbána, nakon investicija u Inu, OTP banku, ili NK Osijek bila kruna mađarskih investicija u Hrvatsku. Opisao je to ovako:

‘‘To je za njih kruna svih igara. Tko, primjerice ima Belje, taj ima Baranju. Mislim da je to i Plenković shvatio. Nismo o tome još izravno diskutirali, ali čim je naprosto odšutio prijedlog da Emina Prljaskaj postane potpredsjednica Vlade, bilo mi je jasno da je neke stvari počeo povezivati.’’

Interes za kupovinu poljoprivrednog dijela Fortenova grupe nastavak je sličnih pretenzija investitora pod kapom mađarske države na strateške resurse Hrvatske. Oni su javnosti najpreciznije opisani kroz investiciju mađarskog MOL-a u Inu te kroz snishodljiv odnos hrvatskih vlasti spram korupcije kojom je MOL preuzeo dominantna vlasnička prava u Ini. U tom kontekstu Plenković je samo produžio kontinuitet sluganske politike koju je prema mađarskom MOL-u uveo bivši premijer i šef HDZ-a Ivo Sanader. Sanaderova politika u tom je segmentu imala i svoju koruptivnu stranu, a zbog otvorenog zagovaranja podilaženja mađarskoj strani oko odnosa s Inom kao i sukoba interesa u kojem se našao zbog poslova svoje supruge Ane, Tomislav Karamarko morao je napustiti visoku politiku.

Armin hodžić se upravo s Erminom Prljaskaj nadmetao da uđe u sabor te je dobio više glasova od nje i postao saborski zastupnik | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon što je Karamarkovo političko potonuće Plenkoviću trasiralo put prema vrhu HDZ-a, Plenković se po preuzimanju vlasti u državi počeo prema toj temi, barem u svojim izjavama, odnositi drugačije. Suočen s identičnim kompleksnim izazovima u odnosima između Ine i MOL-a, Plenković je na početku svog mandata obećao da će Vlada otkupiti dionice Ine od MOL-a. Ali sve je to bilo tek puko zavaravanje hrvatske javnosti.

Kontinuitet svoje političke slabosti, ali i nikad javnosti objašnjene snishodljivosti, a moguće i nečeg puno zlokobnijeg Plenković je pokazao potpisivanjem memoranduma o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku.

Primjerice, potpisi na tom memorandumu omogućili su MOL-u da se samo u prvih nekoliko mjeseci 2020. čak 247 tisuća tona domaće nafte s hrvatskih naftnih polja iz Slavonije i Moslavine putem JANAF-ova naftovoda transportira izravno prema MOL-ovoj rafineriji u mjestu Százhalombatta nedaleko od Budimpešte. To je izravna posljedica toga što je Vlada, kao suvlasnik u Ini, dopustila zatvaranje Rafinerije nafte u Sisku gdje se dotad hrvatska nafta prerađivala.

Kada je Fortenova grupa početkom tekuće godine i službeno započela proces ispitivanja interesa za potencijalnu prodaju svog poslovnog područja poljoprivreda, poslavši informativni materijal na adrese više moguće zainteresiranih kupaca, to je smjesta privuklo veliku pozornost javnosti i medija koji su u tom povodu postavili više pitanja tadašnjoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Ona je tada izjavila da je Fortenova privatna kompanija pa joj država ne može uvjetovati kome će potencijalno prodati svoje poljoprivredne tvrtke.

Novinari su Mariju Vučković tada pitali i hoće li se nadgledati kome će te kompanije “završiti u rukama”. Odgovorila je ovako: “Što se tiče hrvatske vlade, naravno da ćemo pratiti proces, ali kao što sam rekla, riječ je o privatnoj kompaniji koja autonomno donosi svoje odluke”. Upitana je li važno da kompanije ostanu u “hrvatskim rukama” i iz perspektive neovisnosti u proizvodnji hrane, rekla je i da se Vlada bori za tu neovisnost te ponovila da je zemljište u “hrvatskim rukama”.

Na pitanje novinara vrši li se pritisak na Podravku da kupi te kompanije, Marija Vučković tada je rekla da “zaista nema takve informacije”, no nije konkretno odgovorila smatra li da bi bilo dobro da ih ta koprivnička kompanija kupi.

“Mislim da je za poljoprivredu jako dobro da funkcionira po tržišnim načelima i da stvara što bolje rezultate”, rekla je tada Marija Vučković.

Međutim, dodala je i da poljoprivreda ima i vrlo važnu sigurnosnu ulogu, pa tako postoje i različiti specifični ciljevi koji nisu isključivo ekonomski.

Jankovich je u vladu gurao Erminu Prljaskaj, predstavnicu albanske nacionalne manjine koja na izborima nije osvojila novi saborski mandat | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ubrzo potom, početkom veljače Udruga hrvatskih poljoprivrednika – H.U.P. predložila je Vladi da krene u kupnju Belja, Vupika i PIK Vrbovca preko mirovinskih fondova, a nakon kupnje udio u tvrtkama proda s prvenstvom prava na kupnju OPG-ovima, radnicima i građanima.

Nakon što je irmila više neobvezujućih ponuda, koncem ožujka ove godine Fortenova grupa je službeno priopćila kako je izabrala kandidate kojima će dopustiti dubinsko snimanje kompanija iz tog dijela svog poslovanja. Vrlo je izvjesno da su se u užem krugu kandidata našli Podravka, Žito i Osatina Grupa te mađarska Meszaros Grupa. To ocrtava kontekst u kojem privatni vlasnici Fortenova grupe, koji su suočeni i s brojnim drugim pritiscima ruskih oligarha koji imaju pretenzije zaobići sankcije i ostvariti u toj tvrtki dominantan upravljački utjecaj, trebaju odlučiti kome će prodati poljoprivredni dio tvrtke.

Izvor blizak vladi nacionalu je otkrio kako je lako moguće da će upravo mađarski kandidati za kupnju poljoprivrednog dijela Fortenova grupe dati daleko najizdašniju ponudu – moguće čak i do 180 milijuna eura višu od ostalih kandidata. Drugi izvor blizak Domovinskom pokretu navodi kako mađarski lobisti u Slavoniji koriste ogromne lobističke resurse kako bi pritisnuli kompanije u vlasništvu Pave Vujnovca, najvećeg pojedinačnog dioničara i Fortenova grupe. Taj izvor navodi kako ti lobisti pokušavaju kod raznih banaka koje posluju u Hrvatskoj ishoditi pritiske na linije financiranja prema kompanijama u vlasništvu Pave Vujnovca s ciljem da ga pritisnu kako bi poljoprivredni dio Fortenova grupe bio prodan upravo mađarskom ponuđaču. Upućeni poslovni izvor navodi kako su se u lobiranja uključili i sportski krugovi povezani s NK Osijekom, koji je također u vlasništvu osebujnog Orbánovog tajkuna Lorinca Meszarosa. Taj izvor tvrdi da u tu svrhu pokušavaju iskoristiti i prijateljstva koje trener NK Osijeka Zoran Zekić ima s ljudima bliskim Pavi Vujnovcu.

Isti poslovni izvor navodi kako smatra da bi Vujnovac mogao biti sklon tomu da tom odlukom ne ide protiv strateških interesa hrvatske države. Sve to pomaže razumjeti zašto Roberta Jankovicsa, saborskog zastupnika koji predstavlja mađarsku nacionalnu manjinu, prozivaju da bi mogao biti zainteresiran lobirati za strateške interese mađarske države u ovoj situaciji.

‘Mislim da je za poljoprivredu jako dobro da funkcionira po tržišnim načelima i da stvara što bolje rezultate’, govorila je Marija Vučković | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Protiv Jankovicsa su zbog kupovine birača u Hrvatskoj ustali i članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine

Robert Jankovics je u posljednjem sazivu Sabora obnašao funkciju predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), a u Sabor je prvi put kročio nakon prijevremenih izbora 2016. Na redovnim izborima 2015. nije uspio uzeti mandat dotadašnjem mađarskom predstavniku Šandoru Juhasu, istaknutom baranjskom SDP-ovcu. Jankovicsa se već u to vrijeme povezivalo s HDZ-om.

“Od osam manjinskih zastupnika u ovom sazivu Sabora, od Juhasa, koji je član SDP-a, do SDSS-a te talijanske i češke manjine, svi su oni prije izbora bili skloni SDP-u i prije proglašenja rezultata dali su potporu Zoranu Milanoviću… Da sam prošao na izborima, stao bih uz Domoljubnu koaliciju. Uvjeren sam da ova država zaslužuje promjene u odnosu na prije. Ne znam je li se za to znalo prije, ali očito je SDP dignuo i Kurta i Murta protiv mene”, izjavio je tada Jankovics za tportal.hr.

Na prijevremenim izborima nakon sloma vlade premijera Tihomira Oreškovića i povlačenja Tomislava Karamarka s čela HDZ-a, Jankovics je tijesno izborio saborski mandat. U osam mjeseci između dva izborna ciklusa, broj birača koji se deklariraju kao Mađari narastao je za čak 852 osobe. Zastupnik Kajtazi dobivao je tada dojave da se i Romi deklariraju kao Mađari, a Zorica Blažević izjavila je za tportal.h da je za to dobila 200 kuna. Jankovics je optužbe odbacio kao “čistu laž”, tvrdeći da ima izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom jedna gospođa potvrđuje da su izjave medijima dane pod izravnom Juhasovom prijetnjom.

Interes za kupovinu poljoprivrednog dijela Fortenova grupe nastavak je sličnih pretenzija investitora pod kapom mađarske države na hrvatske strateške resurse. Zrcali ih i korupcija radi dominacije Mola u Ini

Juhas je tada protiv Jankovicsa podnio kaznenu prijavu koja je odbačena jer nije utvrđeno da je osobno on stajao iza kupovine birača. Ipak, prema prvostupanjskoj presudi za kaznena djela protiv biračkih prava, na godinu dana zatvora bio je osuđen Atila Soka, a na 10 mjeseci Gordana Musa-Balaš. Osim optužbi za kupovinu birača, Juhas je tvrdio da Demokratsku zajednicu Mađara financira mađarska vlada čiji je predstavnik u Batini uoči izbora pozvao Mađare da glasaju za Jankovicsa kao i da su se Mađari tog ljeta vikendima besplatno vozili u toplice u Harkanj, a da im je Jankovics dijelio ulaznice.

Detaljno je o trošenju novca mađarske vlade u Hrvatskoj svojedobno pisao i istraživački portal oštro.hr navodeći da su financirani projekti “povezani s danas najutjecajnijom udrugom mađarske manjine DZMH čiji čelni ljudi gaje dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom”, što je dokazano i pismom potpore Fideszu nakon europskih parlamentarnih izbora 2019. godine.

Protiv Jankovicsa su zbog kupovine birača u Hrvatskoj ustali i članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, pozivajući ga da svoje mjesto u Saboru prepusti svojem zamjeniku Tiboru Santi, no on je odgovorio da ništa od toga što tvrde nije istina. Ubrzo se povezao s tadašnjim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem te je preuzeo vođenje Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. Okupljajući “žetončiće”, kao jedini preduvjet za članstvo u Klubu navodio je podršku premijeru Plenkoviću. Kao i većina manjinskih zastupnika, do raspada koalicije HDZ-a i Mosta pri glasanju je držao stranu HDZ-u, čak i kada to Bandićev klub nije radio.

U tom sazivu Sabora istaknuo se i po podršci Plenkoviću u slučaju prometne nesreće i vožnje s isteklom vozačkom dozvolom ministrice Gabrijele Žalac. Tom prilikom izjavio je sljedeće: “Da nekome na cestu izleti dijete, to se može svakome dogoditi. U slučaju nevažeće vozačke dozvole – ne radi se o svjesnom i namjernom činu. Nema namjere, nema dvostrukih mjerila, a ministrica je kažnjena i sukladno tome nema političke odgovornosti”.

Kada je saborska većina, zajedno s manjinskim glasovima, potvrdila Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, Jankovics je gostujući u “Otvorenom” na dan kada su koalicijski partneri jednoglasno podržali izbor Turudića, govorio ovako: “Zaključili smo da u DORH-u ima ljudi koji ne bi da Ivan Turudić dođe na tu funkciju i zaključak je da parlamentarna većina neće igrati po kartama tog redatelja iz DORH-a i da će svih 77 zastupnika podržati Ivana Turudića”. Na pitanje tko je redatelj iz DORH-a, rekao je kako ne znaju, ali da je jasno, iz događanja, da postoji redatelj koji “plasira poruke selektivno kako bi se stekla pogrešna percepcija o Turudiću”. Nije htio govoriti o detaljima sa sastanka, ali rekao je da je bilo dosta pitanja, a da je Turudić odgovarao “vrlo iskreno i životno”.

Jankovics je branio i Lex AP, tvrdeći da određeni sustavi DORH-a selektiraju informacije i daju ih “privilegiranim novinarima” kao i da za tu uslugu najvjerojatnije dobivaju značajan iznos novca.

Prodaja poljoprivrednog dijela Fortenove priprema se već više od dvije godine

Da se sprema prodaja poljoprivrednog dijela Fortenova grupe Nacional je doznao još početkom 2022., par tjedana uoči ruske agresije na Ukrajinu i sankcija pod koje su zbog toga stavljene ruske banke VTB i Sberbank, zbog čega je taj poslovni manevar dobio novu dinamiku te se njegova realizacija komplicirala i protegla s inicijalno predviđenih šest do devet mjeseci do današnjih dana, a i dalje je neizvjesna.

Nacional je u to vrijeme od više upućenih poslovnih izvora bliskih Fortenova grupi doznao kako će više utjecajnih strana lobirati da u taj segment Fortenova grupe investiraju hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Tome je, tvrde to upućeni poslovni izvori, u to vrijeme bio sklon i premijer Plenković. Ako se to dogodi, tada bi ti strateški resursi na neki način ponovo bili vraćeni pod izravnu hrvatsku kontrolu.

Osim njih, kao zainteresirani kandidati za kupnju tog dijela Fortenova grupe u to su se vrijeme spominjali poduzetnik Marko Pipunić, mađarska OTP banka te srbijanski ‘’kralj mesa’’ Petar Matijević. Već u ljeto 2022. grupa Indotek, investicijska kompanija u vlasništvu mađarskog biznismena Daniela Jellineka, pokušala je izvesti intrigantan manevar za stjecanje 43 posto udjela u Fortenova grupi. Tada su neimenovani mađarski izvori plasirali navode da je ta grupa od mađarskih regulatora dobila odobrenje za stjecanje spomenutih udjela. Osim toga, prema pisanju Večernjeg lista, Indotek je tada bio blizu dobivanja regulatornog odobrenja od Ujedinjenog Kraljevstva, ‘’budući da je Fortenova grupa registrirana u Amsterdamu i posluje pod statutom Ujedinjenog Kraljevstva’’. Bio je to pokušaj da se realizira ekskluzivni ugovor koji je u razdoblju prije izbijanja ruske agresije na Ukrajinu Indotek potpisao sa Sberbankom o stjecanju dominantnog udjela u Fortenovi. Ali taj pokušaj nije prošao.

‘Kupovina poljoprivrednog dijela Fortenova grupe od bilo kojeg mađarskog investitora pod Orbánovom kontrolom, bila bi kruna mađarskih investicija i igara u Hrvatskoj. Tko ima Belje, taj ima Baranju’