Teško da će vlasti u Beogradu moći nastaviti hod po žici između Zapada i Istoka, ocjenjuju mediji na njemačkom. I zaključuju da je pritisak Zapada na Vučića vjerojatno znatno porastao.

„Za dva tjedna srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić želi osvojiti novi mandat. Ali njegovu predizbornu kampanju je zasjenilo pitanje na kojoj strani stoji u sukobu Zapada s Rusijom”, piše ugledni Süddeutsche Zeitung (SZ).

List navodi da ovo nisu laki dani za Vučića jer se „ne želi zamjeriti EU-u i SAD-u, ali ni izgubiti milost Rusije”, prenosi DW.

„On bez sumnje posjeduje talent da domaćoj publici pruži osjećaj kako se na svim bojišnicama neumorno bori za dobrobit svog naroda. Posebno u ovim teškim danima”, piše SZ, dodajući da je Beograd načelno podržao integritet Ukrajine i glasao za rezoluciju UN-a, ali da odbija uvođenje sankcija Rusiji.

„Očito je zapadni pritisak na Vučića da konačno zauzme stav bio prevelik”, ocjenjuje list glasanje Srbije u UN-u. „Uz to Srbija vjerojatno nije htjela spadati u mali krug Putinovih podržavatelja u UN-u. Protiv rezolucije su glasale četiri diktature: Sjeverna Koreja, Eritreja, Bjelorusija i Sirija.”

Autor u svom tekstu dalje ocjenjuje da Rusiju i Srbiju ne povezuje samo to što su slavenske i pravoslavne zemlje već još više „temeljno nepovjerenje prema Zapadu”.

„Otkako je Vučić prije deset godina došao na vlast, Putin se u Srbiji slavi kao pop-kulturna ikona. Više srpskih gradova je proglasilo šefa Kremlja za počasnog građanina, u bulevarskim medijima pod Vučićevom kontrolom Putina se smatra modernim Herkulom u borbi protiv zlog Zapada”, piše Süddeutsche Zeitung.

Podsjeća se da se svjetska javnost zanimala za dva skupa Putinovih fanova u Beogradu, dok su skupovi solidarnosti s Ukrajinom naišli na malo pažnje.

„Neki promatrači sumnjaju da će Vučić poslije izbora moći nastaviti vanjskopolitički hod po žici. Malo je vjerojatno da će podijeljena oporba dobiti izbore. U studenome je Putin svom srbijanskom kolegi za svaki slučaj darovao predizborni poklon: isporuke plina po diskontnoj cijeni od 270 dolara za tisuću kubika”, podsjeća minhenski list.

„Taj za Srbiju povoljni deal istječe na ljeto. Ako Moskva do tada ne okonča ovaj napadački rat, teško da će EU tolerirati da Srbija po pitanju sankcija stoji po strani“, zaključuje SZ.

“Rat u Ukrajini se nametnuo kao prva tema predizborne kampanje”

Slično misli i beogradski novinar Andrej Ivanji koji je govorio u radijskom programu švicarskog javnog servisa SRF. „Rat u Ukrajini se nametnuo kao prva tema predizborne kampanje, u medijima je progutao sve ostalo”, rekao je on.

„Čak i kad bi vladajuće stranke u Srbiji to htjele, sada se ne bi usudile prebrzo promijeniti proruski kurs jer bi se to odrazilo na ishod izbora”, naveo je Ivanji.

On je za švicarski radio ocijenio da Beograd desetljećima pokušava balansirati između Istoka i Zapada. „Ali, stanje je sada tako zaoštreno da će Srbija vjerojatno vrlo brzo biti prisiljena na zauzimanje strane u ovom sukobu”, prenosi N1.

Najmanje šestero djece ranjeno pri bijegu iz Mariupolja, u Kijevu policijski sat do srijede