Uprava i umjetnici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu izrazili su u srijedu ogorčenost i frustraciju opetovanim napadima na aktualno vodstvo i intendanticu Dubravku Vrgoč, izrazili ponos što su članovi toga teatra, te upozorili kako nezadovoljnici ne predstavljaju većinu.

Na izvanrednoj konferenciji za novinare u velikoj dvorani HNK-a Zagreb sudjelovali su intendantica Dubravka Vrgoč i ravnatelji Drame, Opere i Baleta Ivica Buljan, Marcello Mottadelli i Leonard Jakovina, praćeni dijelom članova ansambala.

Dva su neposredna povoda za sazivanje konferencije, a oba su se, rekla je Vrgoč, dogodila unutar posljednja 24 sata – napad saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića na Upravu HNK u Saboru u utorak, te “apel za spas hrama kulture na trgu Republike Hrvatske” koji su u srijedu javnosti uputili neki umjetnici i kulturni djelatnici.

Umjetnički prvaci HNK Zagreb zahtijevaju hitnu smjenu intendantice Vrgoč

“U tom se apelu traži naša ostavka, što nam se čini da je presedan u povijesti ne samo hrvatskog, nego i europskog i svjetskog kazališta. Najviše nas zapanjuje način na koji se pokušava na neki način obračunati s nama u iznimno kratkom vremenu, na brzinu i, gotovo bih se usudila reći, u mraku”, kazala je Vrgoč. To što se događa u posljednja dva dana “na neki način devastira sve što smo radili proteklih godina”, napomenula je, “a to nas boli jer svi mi doista volimo ovo kazalište”.

Rekla je kako je Uprava 10. prosinca 2020. dobila poziv da se očituje na optužbe i nezadovoljstvo njezinim radom u covid-krizi, te je sva dokumentacija predana 15. prosinca, a istu će osobno predočiti i na sjednici saborskog odbora za kulturu u četvrtak. Izvanredna konferencija za medije sazvana je kako bi se medijima i javnosti pružila prilika da iz usta samih umjetnika čuju što misle, “što smo radili, što radimo, zašto to radimo, za koga i s kojim namjerama i ciljevima”.

Buljan: Neke od potpisnika apela nismo vidjeli šest godina

Ravnatelj Drame Ivica Buljan istaknuo je da su prigovori protiv intendantice “krenuli čim je imenovana”, a pritisci su se osobito intenzivirali u vrijeme kada je ministar kulture bio Zlatko Hasanbegović.

Najnoviji apel odaslan s mail adrese u čijem naslovu stoji “zaposlenici HNK” predstavlja svojevrsnu kulminaciju i svakako je zaslužio našu reakciju, kazao je Buljan, napomenuvši kako je riječ o “potpisima ljudi koje u ovih šest godina nismo uopće vidjeli na pozornici”. “Ne možemo dozvoliti da se netko neprestano poziva na tu famoznu sintagmu ‘zaposlenici’. Kroz ove konstantne napade i atmosferu koja se stvara stječe se prema van dojam da su svi zaposlenici HNK-a ojađeni”, rekao je Buljan. U takvim okolnostima umjetnicima je onemogućen normalan rad, upozorio je.

Ravnatelj Baleta Leonard Jakovina rekao je kako ga najviše šokira i žalosti to da netko “pokušava na najmonstruozniji način umanjiti uspjehe ove generacije koja je iza nas, njihov mukotrpan rad u zadnjih 6,5 godina, sve uspjehe koje su ostvarili, ne samo u ovom nego i u kazalištima diljem Hrvatske, Europe i svijeta”, a koje sada netko pokušava brisati.

Te uspjehe potvrđuju reakcije publike i nagrade koje su dobili. “To pokazuje da je zagrebački Balet ostavio i ostavit će neizbrisiv trag, a ova generacija posebno. Zato sam užasno revoltiran da se na sve moguće načine pokušava s rušenjem ove uprave neargumentiranim tvrdnjama, pamfletima i apelima ‘velikih moralista’, ako mogu tako reći, možda neostvarenih ambicija. Stvarno je bilo dosta”, poručio je.

Ravnatelj Opere Mottadelli pridružio se apelu da se stvari što prije vrate u normalu kako bi se moglo nastaviti s umjetničkim djelovanjem. “Ovo kazalište u svim svojim odjelima ima goleme potencijale. Doista bih volio da se možemo na miru što prije vratiti svojem umjetničkom radu, i što prije se vratiti u normalu”, rekao je, a njegovu su se apelu pridružili i okupljeni umjetnici.

Umjetnici: Pustite nas da radimo

Nacionalna prvakinja Baleta Edina Pličanić rekla je kako ima samo pozitivna iskustva s Upravom i intendanticom, koja je, naglasila je, od početka mandata bila otvorena za komunikaciju, a na samom početku pandemije koronavirusa transparentno komunicirala sa svim umjetnicima. Ništa od svega što se Upravi i intendantici pokušava staviti na teret nije osobno primijetila, te se pita odakle se stvorilo nezadovoljstvo koje se sada prelilo u javnu sferu. “Čini mi se da je stvar od korona krize prerasla u neki politički progon”, ocijenila je Pličanić.

Sve više gledatelja, izvedbi i nagrada pokazuju umjetničku kvalitetu rada HNK, smatra glumica Daria Lorenci Flatz. “Svi smo ponosni što smo dio nacionalne kuće koja sad s pravom nosi taj naslov”, rekla je Lorenci Flatz. “Mi svi ovdje stvarno svojski radimo i svima nam je sad već lagano dosta. Mislim da postoje činjenice i da treba gledati činjenice, i vjerujem da će ljudi koji se bave činjenicama iste i utvrditi i da će one ići u korist ove uprave i našeg nastavka rada”, poručila je.

Prvakinja Drame Nina Violić naglasila je kako su članovi toga ansambla prije mjesec dana izišli iz sindikata upravo zato što je pokrenuta hajka na Vrgoč, “na potpuno sumanutim osnovama”. Dodala je da je ona zbog Vrgoč i došla u HNK, znajući da će ona u to kazalište donijeti repertoar kojemu je i sama oduvijek težila. Izrazila je želju da sve ovo što se događa “što prije prestane”.

Glumica Jadranka Đokić rekla je kako je Vrgoč “netko tko će za teatar i za umjetnike u teatru težiti prema naprijed, prema napredovanju” te izrazila nadu da će se svi problemi razriješiti, a glumica Lana Barić apelirala je na sve koji imaju eventualno neki problem “da se kurtoazno i ljudski obrate ljudima, da se uspostavi normalan ton i način komunikacije”.

Večeras je Uprava HNK poslala i priopćenje, koje prenosimo:

“Već nekoliko dana internetom kruži Apel za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske. Dobili su ga mnogi ugledni umjetnici,
profesori i kulturni djelatnici, te ga odbili potpisati zgroženi njegovim sadržajem i načinom na koji se napada Uprava kazališta. Čini se, prema zadnjim našim saznanjima, da ni svi potpisnici ne znaju što su sve potpisali.

U demokratskim društvima postoje načini na koje se utvrđuje vodi li uprava kazališta ispravnu programsku i financijsku politiku. Programsku procjenjuju kritičari, kulturna javnost i publika kupnjom ulaznica. Mnogi još parametri govore o programskom profilu kazališta, od međunarodnih koprodukcija, gostovanja na festivalima, prisutnosti u domaćim i međunarodnim medijima, te osobito ugleda koji nose umjetnici koji stvaraju u kazalištu. Financijski izvještaji se podnose osnivačima: Ministarstvu kulture RH i Gradu Zagrebu. O ugledu koji Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima u zemlji i inozemstvu govore nagrade, broj prodanih ulaznica i financijski izvještaji. Za potpisnike su oni očito nevažni.

Potpisnici Apela u zadnjih šest godina rijetko, a većina nijednom, nisu posjetili kazalište niti vidjeli neku od predstava. Time je nevjerojatnije da tako agresivno reagiraju na program i način vođenja kuće. Još je drskija manipulacija postocima zaposlenika koji (ne) podržavaju upravu. Ankete na koje se pozivaju nisu vođene javno, nemaju potpisnike. Zanimljivo je da se o stanju u kazalištu nisu pitali umjetnici kao što su, nabrojimo samo neke, Alma Prica, Nina Violić, Milan Pleština, Goran Grgić, Ksenija Marinković, Lana Kos, Iva Vitić Gameiro,
Edina Plićanić, Takuya Sumimoto, Guherme Gameiro i mnogi drugi koji neumorno rade, vježbaju, sudjeluju na probama, pripremaju nove predstave i izvode one s tekućeg repertoara.

Stoga su frapantne klevete navedene u apelu, koje su vrlo lako provjerljive. Potpisnici apela njeguju i osobnu netrpeljivost prema upravi, kao primjerice gospodin Slobodan Šnajder, iza kojeg je svojevremeno intendantica preuzela vođenje ZKM-a ostavljenog u milijunskim gubicima. Ni profesor emeritus Vjeran Zuppa nije viđen u našem kazalištu, a s uvjerenjem potpisuje podatke o darovanim ulaznicama i opernom repertoaru. Gospodin Dinko Bogdanić bivši je ravnatelj Baleta koji se očito ne može nositi s uspjesima koje je ostvarila nova generacija baletnih umjetnika. Među potpisnicima su oni koji nisu u ova dva mandata surađivali s HNK-om, pa možemo ozbiljno razmišljati o povrijeđenoj taštini.

Kao što je poznato, Hrvatsko narodno kazalište je u šest proteklih godina u Operi izvelo neke od najznačajnih premijera u novijoj povijesti hrvatskog glazbenog kazališta kao što su „Ukleti Holandez“, „Turandot“, „Trubadur“, „Čarobna frula“, „Madame Butterfly“, „Žena s jezera“, dok su zahvaljujući maestru Nikši Barezi postavljane hrvatske opere „Ekvinocij“ i „Adel i Mara“, koje desetljećima nisu bile izvođene na pozornici zagrebačkog HNK. U projektu „Opera Vision“ trideset vodećih europskih opernih kuća zagrebačka Opera predstavila je opere „N.Š. Zrinjski“ i „Ero s onoga svijeta“ koje su preko live streaminga vidjele stotine tisuća posjetitelja diljem svijeta. Opera je u 2019. godini s iznimnim uspjehom gostovala na festivalu Maifestpiele Wiesbadenu, a 2020. po prvi put je u povijesti izvela Gotovčevu operu „Ero s onoga svijeta“ u Budimpešti.

Samo u prošloj godini u Operi je prosjek posjećenosti bio 91%, u Baletu 91%, a u Drami 92% što je daleko najbolje u usporedbi s ostalim hrvatskim kazalištima, a nevjerojatno i za europski prosjek. Notorna je laž da se kazalište puni dijeljenjem karata budući da su ti podaci provjerljivi u blagajničkim izvještajima. Upravo je to bio problem ranijih uprava što je i zabilježeno u revizijskom nalazu.

Potpisnici ne razumiju organizaciju i upravljačku strukturu HNK, jer Operu vodi ravnatelj Opere točnije u prvom mandatu maestro Nikša Bareza, a danas maestro Marcello Mottadelli.

U dijelu o Baletu Apel sadrži nečije vrijednosne sudove koji se ne temelje na konkretnom podacima. Zagrebački balet veliku pažnju posvećuje klasičnom repertoaru iz bijelog baleta kao što je „Bajadera“, „Romeo i Julija“, „Labuđe jezero“, „Orašar“ i buduća premijera „Giselle“, ali njeguje i neoklasični plesni izričaj poput „Gospode Glembajevih“ i „Smrti u Veneciji“ ili „Petra Pana“ slavnog djela Brune Bjelinskog. Gostovanja u St. Peterburgu, Budimpešti, Rimu, Lisabonu, Brnu svjedoče o tome koliko je zagrebački balet priznat u Europi i svijetu.

Razumljivo je da u složenim kazališnim kućama koje pod jednim krovom imaju tri raznorodna ansambla, tehniku i administraciju, odnosno velik broj zaposlenika, uvijek postoje nezadovoljstva, jer je veoma teško uskladiti djelovanje svih jedinica i stvarati vrhunska umjetnička djela. Problemi se rješavaju dijalogom, a u današnje vrijeme on se nameće kao jedini izlaz.

Da podsjetimo javnost, pojedinci iz ove skupine protestirali su odmah čim je Dubravka Vrgoč imenovana intendanticom. Na čelo tih nezadovoljnika stao je gospodin Zlatko Hasanbegović koji je u više pokušaja bezuspješno htio rušiti upravu HNK. Jasno je da iza njihovih akcija nije briga za kazalište i hrvatsku kulturu, već strastvena mržnja prema Upravi. Stoga se nameće da svrha Apela nije spas HNK, nego unošenja nemira među umjetnike u vremenu pandemije i potresa, te stvaranje nepovjerenja među publikom.”