Zbog rata protiv Ukrajine, Rusija ne može lako povećati svoju potporu sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu.

Ipak, Moskva ga neće ni iznevjeriti, jer je Sirija Kremlju previše važna, piše Deutsche Welle (DW).

Pad Alepa je udarac za Kremlj

Rusija je dugo predstavljala Alep kao simbol vlastite snage. Upravo je ruska vojna kampanja pomogla sirijskom čelniku al-Asadu da zauzme grad krajem 2016. godine, nakon četiri godine borbi.

No, sada je Alep pao u ruke pobunjenika u manje od četiri dana. To je udarac za Kremlj.

‘Moskva ne može podupirati al-Asada kao prije 10 godina’

“Rusija više nije u stanju podupirati Asadov režim kao što je to činila prije deset godina“, rekao je Ruslan Sulejmanov, ruski orijentalist na Sveučilištu ADA u Bakuu, u Azerbajdžanu.

Rusija, doduše, ponovno izvodi zračne napade na pobunjenike, ali to trenutačno nije dovoljno da ih zaustavi, rekao je Sulejmanov.

Kremlj okrenut ratu u Ukrajini

Glavna razlika od tada – od veljače 2022. Rusija je puno više zaokupljena svojim napadom na Ukrajinu.

“Naravno, ruska prisutnost u Siriji se nakon toga počela smanjivati”, rekao je Sulejmanov.

Ruski vojni kontingent u Siriji uvijek je bio mali. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 2015. godine odlučio vojno ojačati al-Asada u građanskom ratu, Rusija je prvenstveno upotrijebila svoje zračne snage.

Prema procjenama, između 2000 i 4000 vojnika iz sastava kopnenih snaga poslano je na teren. Rusija nikada nije dala nikakve službene informacije.

Tada je također poslan sličan broj plaćenika, poput onih iz Wagnerove skupine. Upravo su oni bili uključeni u kopnene borbe u Siriji češće nego redoviti vojnici. I oni su, u međuvremenu, prebačeni u Ukrajinu.

“Ruska strategija bila je da se sirijske, iranske i šijitske milicije bore i pruže podršku ruskim snagama, a ne obrnuto”, napisali su američki analitičari Michael Kofman i Matthew Rojansky o ruskoj intervenciji.

Iran oslabljen sukobom s Izraelom

Sada su, međutim, Iran i njegove savezničke milicije, poput Hezbolaha, oslabljene u sukobu s Izraelom. Islamistički pobunjenici grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) iskoristili su ovu priliku za napredovanje.

Može li Rusija popuniti ovu prazninu u kopnenim snagama?

“Rusiji će biti vrlo teško povećati pomoć al-Asadu bez slabljenja vlastitih trupa u Ukrajini“, rekao je za DW Pavel Luzin, stručnjak za ruske oružane snage.

Nakon napada na Ukrajinu 2022., Rusija je demantirala da želi povući trupe iz Sirije. Međutim, navodno je, prema izvješćima, prebacila neke borbene avione u Rusiju. Ruski protuzračni raketni sustav S-300 također je otpremljen u rusku luku u blizini Krima.

Ruska pozicija oslabljena, ali Moskva ne odustaje od Sirije

Ruski vojnici u Siriji su pregrupirani i premješteni iz manjih položaja u veće baze. No, raspoređivanje iskusnih plaćenika u borbama u Ukrajini oslabilo je položaj Rusije. Danas u Siriji ima i drugih ruskih plaćenika, “ali oni nisu specijalizirani za borbene misije, već, na primjer, za nadziranje nekih postrojenja za proizvodnju nafte”, kaže Sulejmanov.

Iako je rat u Ukrajini jasan prioritet Moskve, Rusija neće odustati od Sirije.

“Kremlj sigurno neće napustiti al-Asada“, rekao je Sulejmanov.

Žele zadržati status supersile

Za Rusiju, primjerice, postoje dvije važne lokacije. Pomorska baza u Tartusu osigurava ruski pristup Sredozemnom moru. A zračna baza Hmeimim omogućuje Moskvi da djeluje u cijeloj regiji.

Ali, Sirija je za Kremlj važna i kako bi Rusija zadržala svoj imidž supersile. Nakon neuspjelih zapadnih intervencija u Iraku i Libiji, Rusija se htjela prikazati kao faktor stabilnosti u regiji. Tako se Moskva uspješno etablirala kao jedan od igrača na Bliskom istoku.

Pojačavaju zračne udare u Siriji

Prve reakcije Rusije na ofenzivu pobunjenika pokazuju da ona radije ne bi delegirala dodatne vojne resurse u Siriju. Međutim, Rusija sve češće izvodi zračne napade.

Prema ruskom Telegram kanalu “Rybar”, u Siriju je stigao i general Aleksandar Čajko, koji je u prošlosti vodio ruske trupe u toj zemlji.

U isto vrijeme, Rusija traži kontakt s drugim silama uključenima u sukob, posebice s Turskom koja najviše profitira od napredovanja pobunjenika. Putin je telefonski razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a sljedeći vikend trebali bi se sastati predstavnici Rusije, Irana i Turske.

“Predstoje vrlo teški i vrlo stresni pregovori za Kremlj koji već troši toliko živaca, energije i resursa na Ukrajinu”, zaključuje orijentalist Sulejmanov.

PALA I HAMA Islamisti osvojili još jedan sirijski grad i nadiru prema središtu zemlje

Sada će Kremlj morati upotrijebiti dio tih resursa i za Siriju, piše DW.