U dijelu Mosta sumnjaju da HDZ posredno nameće Karamarkova prijatelja Joška Badžima za novog šefa SOA-e, a žele ga prikazati kao kandidata kojeg podržava Most

Izvori bliski Mostu ispričali su za Nacional da pojedine osobe u Mostu počinju sumnjati u to da im Tomislav Karamarko pokušava podmetnuti sebi bliskog kandidata za ravnatelja SOA-e. Tijekom pregovora Domoljubne koalicije i Mosta dogovoreno je da će funkcija ravnatelja SOA-e pripasti Mostu. O kandidatima za tu funkciju do sada se gotovo ništa nije pisalo, po svemu sudeći zato što su imena tih kandidata u Mostu uspjeli sačuvati unutar najužeg kruga ljudi. Koncem proteklog tjedna za Nacional su dva izvora, jedan blizak Mostu, a drugi HDZ-u, ispričali da bi jedan od Mostovih kandidata za ravnatelja SOA-e trebao biti Joško Badžim.

Badžim je rođen u Šibeniku 1967. Diplomirao je 1993. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a jedanaest godina kasnije na njemu je magistrirao s temom “Kaznenopravna zaštita nacionalne sigurnosti”. Potom je osam godina kasnije doktorirao s temom “Uloga obavještajnih državnih tijela u suprotstavljanju kaznenim djelima”. U javno dostupnoj verziji njegove biografije navodi se da je od 1993. zaposlen kao državni službenik u tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Hrvatske. Bio je načelnik jednog od operativnih odjela u sjedištu SZUP-a, Službe za zaštitu ustavnog poretka, od 1998. do 2000. Zatim je bio pomoćnik ravnatelja Protuobavještajne agencije i njene pravne slijednice, Sigurnosno-obavještajne agencije za analitičke poslove, za vrijeme mandata Joška Podbevšeka od 2004. do 2007. Nakon toga, pod nerazjašnjenim okolnostima imenovan je za zamjenika predstojnika i načelnika odjela za analitiku u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost od 2009. do 2013. Kako je funkcija zamjenika zapravo bila nepostojeća, s nje ga je smijenio tadašnji predstojnik Ureda Petar Mišević. Badžim trenutno radi kao viši stručni savjetnik u tom državnom tijelu.

Za sebe tvrdi da je 2006. bio voditelj projekta reforme sigurnosno-obavještajnog sustava Hrvatske, u sklopu koje je te godine donesen Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu i niz drugih zakonskih i podzakonskih propisa te sudionik u izradi više propisa u sklopu procesa usklađivanja sa sigurnosnim standardima NATO-a i Europske unije.

UPUĆENI SIGURNOSNI IZVORI tvrde da je Badžim u sigurnosne službe zapravo primljen zahvaljujući Smiljanu Reljiću. To bi vjerojatno moglo objasniti otkud se zapravo Badžim počeo spominjati kao kandidat Mosta za ravnatelja SOA-e. Reljić se tijekom postizbornih pregovora prometnuo u središte zanimanja javnosti kada se otkrilo da je savjetnik tvrtke Enimarka Ponjevića General Security koja je brinula o sigurnosti Bože Petrova i članova Mosta. Prije toga, istup tog kontroverznog obavještajca iz 90-ih, vremena kada su brojni novinari bili na meti tajnih službi, mogao se u medijima pronaći u lipnju 2015., kada je u nekoliko intervjua plasirao svoje uvjerenje da, suprotno tvrdnjama Josipa Manolića, Karamarko nije bio doušnik Udbe.

Za Badžima se tvrdi da je u jednom dijelu svoje obavještajne karijere bio izuzetno blizak Mladenu Barišiću, čovjeku od najvećeg povjerenja tadašnjeg premijera Ive Sanadera. Više izvora tvrdi da je Badžim bio osobito blizak Karamarku. Zato ga neki članovi Mosta počinju doživljavati kao Karamarkovo kukavičje jaje. Jedan dio članova Mosta koji je bio uključen u pregovore s mogućim kandidatima za ravnatelja SOA-e ostao je zatečen kada se Badžima počelo spominjati kao favorita za tu funkciju. Dodatno su postali sumnjičavi kada se, unatoč dogovorenim terminima, Petrov nije pojavio na nekim sastancima povezanim uz tu temu. Tijekom vikenda Petrov nije bio dostupan svojim kolegama iz Mosta koji su sudjelovali u tim razgovorima. “Nije sporno da Badžim ima respektabilne reference, ali je nesporno i to da je osobito blizak Karamarku. U takvim okolnostima otvara se pitanje njegove lojalnosti, kao i pravih namjera onih koji su ga preporučili Mostu. Osobito zbog tvrdnji da je Badžimova supruga navodno jedno vrijeme bila s Karamarkom poslovno povezana. Sve je u životu moguće, ali se unutar Mosta samo trebaju usuglasiti da je Badžim njihov kandidat, unatoč tomu što je blizak Karamarku. Meni se čini da im ga dobrodušnici pokušavaju nametnuti, odnosno da ih HDZ pokušava izigrati u tom segmentu pregovora”, izjavio je za Nacional izvor blizak Mostu.

Tijekom vikenda i iz krugova bliskih HDZ-u počele su se plasirati tvrdnje da je upravo Badžim izvjestan budući ravnatelj SOA-e. “Bilo tko drugi teže će proći, a Karamarko o Badžimu govori biranim riječima”, rekao je izvor blizak vrhu HDZ-a.

I Domoljubna koalicija i Most žele što je ranije moguće preuzeti SOA-u. Po svemu sudeći, upravo se zato prošlog tjedna počelo kroz dnevne novine plasirati informacije,a cilj im je bio da se izazove prijevremena smjena aktualnog ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića.

Lozančić je još uvijek aktualni ravnatelj Središnje obavještajne agencije i pokušao je informirati predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović o tomu da su snimljeni njeni kontakti sa Zdravkom Mamićem, najmoćnijim čovjekom hrvatskog nogometa u ozbiljnim pravnim problemima. To su za Nacional potvrdila dva neovisna izvora. Tvrdnje tih izvora donekle su različite, ali to suštinski potvrđuju. Jedan izvor tvrdi da je to Lozančić napravio u prisustvu tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Izvor blizak Milanoviću demantirao je tu tvrdnju.

PREMA DRUGOJ VERZIJI TIH ZBIVANJA, Lozančić se više puta htio sastati s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović da bi je upozorio na tu neugodnu činjenicu. Međutim, ona ga najmanje dvaput nije htjela primiti. Prema tvrdnjama istih izvora, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da dogovori taj sastanak, Lozančić je ipak pozvan u Ured predsjednice. Kada je tamo stigao, tvrde isti izvori, poručeno mu je da ga predsjednica ne može primiti, ali da sa sadržajem papira upozna njene bliske suradnike, ili da ih naprosto ostavi na stolu. Tvrdi se da je Lozančić tada rekao da on te dokumente ne može ostaviti nikomu drugome nego samo izravno predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Prema toj verziji tih zbivanja, Lozančić je o svemu tome informirao i premijera Milanovića i navodno ga zamolio da on osobno o tome informira Kolindu Grabar Kitarović. Također se tvrdi da Lozančić o svemu ima pisane tragove i da scenarij tih zbivanja može dokazati, ako to bude ikoga zanimalo. “Ako ti polusvijet organizira izbore, nitko ti ne može pomoći. Samo predsjednica, Lozančić i ja znamo što je on napravio za Hrvatsku. Ako ga smijene, sigurno neće ostati bez posla. Neka znaju filonacisti da ih se ne bojimo. Većina nas razmišlja o tome kako da se borimo protiv ove nepogode i nečisti’, izjavio je prošli tjedan Milanović kada su ga zamolili da komentira navodne zahtjeve za Lozančićevom smjenom. To je otprilike sukus priče koju su neki mediji prošli tjedan pokušali iskoristiti kako bi se isprovocirala prijevremena smjena ravnatelja Lozančića.

Slučaj je prošle srijede otvorio Jutarnji list, u kojem je pisalo da Kolinda Grabar Kitarović traži Lozančićevu smjenu zbog propusta u njenoj protuobavještajnoj zaštiti. Prema navodima u tom tekstu, ona Lozančiću prvenstveno zamjera što je nije informirao o tome da su snimljeni njeni telefonski, ali i izravni kontakti s izvršnim predsjednikom Dinama Zdravkom Mamićem.

Mamić se duže vrijeme nalazi u ozbiljnim pravnim problemima zbog sumnji da je zagrebački nogometni klub Dinamo na razne načine oštetio za desetke milijuna eura. Može se sigurno tvrditi da je Mamić više mjeseci bio pod tajnim nadzorom, a snimali su se i njegovi telefonski razgovori. Lako je moguće da je jedno vrijeme Mamić bio i pod nadzorom SOA-e i pod mjerama koje je inicirao Uskok. Dijelom se to događalo i u vrijeme kada je Kolinda Grabar Kitarović vodila predsjedničku kampanju, a potom se nastavilo i u prvim mjesecima njenog mandata.

Mamić je financirao njenu predizbornu kampanju, ali se više puta pokazalo da su njegove veze s predsjednicom, ali prvenstveno s HDZ-om, po svemu sudeći dublje od onoga kako se to javno moglo naslućivati.

Svjedoci tvrde da se nekoliko dana prije akcije koja je početkom ljeta 2015. prvi puta dovela do njegova privremenog pritvaranja, Mamić našao u društvu nekoliko članova HDZ-a na terasi poznatog zagrebačkog restorana As. Tada je Mamić sjedio u društvu Jadranke Jureško Kero, bliske prijateljice predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Ozračje je bilo gotovo intimno, a razgovaralo se potiho. Mamić je s Jadrankom Jureško Kero diskutirao o tome kako se ključni ljudi HDZ-ova predizbornog stožera trebaju ponašati u kampanji. Mamić joj je govorio i o tome kako bi Josipa Rimac, direktorica HDZ-ove predizborne kampanje, trebala voditi računa o tomu kako se odijeva i pojavljuje u javnosti. Naglasio je da bi tijekom predizborne kampanje trebala s ruke skinuti skupocjeni sat koji ponekad zna privlačiti pozornost javnosti.

SVJEDOCI TOG DOGAĐAJA TVRDE kako je Mamić odavao dojam kao da je jedan od HDZ-ovih predizbornih stratega. On je nakon toga događaja još najmanje dva puta viđen u društvu Jadranke Jureško Kero, posljednji put navodno prije svega desetak dana u zagrebačkom restoranu Okrugljak. Jedno je vrijeme s njom proveo na službenom prijemu u Uredu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u povodu Dana državnosti. S njim je tada u društvu bila i Slavica Banić, sutkinja Ustavnog suda. Drugi put viđen je s njom u predvorju zagrebačkog hotela Sheraton, gdje se i inače dnevno sastaju brojni istaknuti članovi HDZ-a. Ti njegovi susreti sa Slavicom Banić možda pojašnjavaju kontekst u komu je kasnije pred Ustavnim sudom HNS prvi put pokušao rušiti Zakon o športu.

Prošlotjedno plasiranje tvrdnji da Kolinda Grabar Kitarović traži Lozančićevu smjenu jer joj nije prijavio da su snimljeni njeni kontakti s Mamićem, dovelo je do toga da se ponovo piše i o tomu da je Mamić organizirao proslavu njenog rođendana, da se ponovo propituje je li joj na tom rođendanu darovan 50-ak tisuća kuna vrijedan nakit iz radnje Paška Dodića, zagrebačkog zlatara iz Dubrave, ili se radi o daru koji joj je u istoj radnji kupio njen brat za 15-ak tisuća kuna.

Upućeni sigurnosni izvori tvrde da je oživljavanje ovog slučaja napravljeno tako da u javnosti opet šteti imidžu Kolinde Grabar Kitarović. Zbog toga isti izvori sumnjaju da je tu priču u javnost zapravo pustio netko iz HDZ-a, možda nezadovoljan time što je njena aktualna pozicija znatno stabilnija i politički jača od one u kojoj se nalazi vodstvo te stranke. Isti izvori tvrde da je u drugoj fazi te operacije cilj HDZ-a da na čelo SOA-e postavi sebi bliskog kandidata, ali su neki članovi Mosta upoznati s tim namjerama, pa se sada situacija oko imenovanja Lozančićeva nasljednika počela dodatno komplicirati.