Bivši predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, kojega je premijer Andrej Plenković početkom prosinca prošle godine smijenio s funkcije, prošloga tjedna u svojem nekadašnjem uredu nekoliko dana sustavno je uništavao dokumente koji bi mogli poslužiti kao potencijalni dokaz u mogućoj istrazi njegove odgovornosti za niz pogrešnih, pa i protuzakonitih odluka koje je donosio tijekom svojega mandata. Nacionalovi izvori bliski upravi HEP-a potvrdili su i da Barbarić to radi uz znanje i odobrenje novog predsjednika Uprave Vice Oršulića, a s time je, kako iznose, upoznat i sam premijer Andrej Plenković.

Jedna od tih istraga mogla bi se odnositi na ulogu Frane Barbarića u tragičnom požaru hidroelektrane u Dubrovniku, u siječnju 2019. godine, u kojoj su trojica radnika HEP-a izgubila život. Tu je vijest Nacional ekskluzivno doznao iz izvora bliskih Upravi HEP-a koji su potvrdili da su čistačice puna tri dana iz bivšeg Barbarićeva ureda iznosile pune vreće dokumenata koji su prethodno uništeni u rezaču papira. Ako je ta informacija točna, vrlo je vjerojatno da se Barbarić na ovaj način pokušava izvući od odgovornosti za tragediju, posebno u svjetlu druge činjenice koja je također potvrđena Nacionalu, a koja govori da je službeno izvješće nakon požara frizirano i da su iz njega naknadno, na Barbarićevu inicijativu i pod njegovim pritiskom, izbačeni sporni dijelovi koji su ukazivali na brojne propuste i pogreške u projektu revitalizacije hidroelektrane koja je napravljena tri godine prije požara i dovršena 2016. Materijal koji se koristio za oblaganje strojarnice 2019. je uzrokovao požar i smrt Mate Maškarića, Davora Pozniaka i Ivice Zvrka.

I premijer Andrej Plenković upoznat je s najnovijim događajima u vrhu HEP-a gdje njegov nekadašnji pouzdanik Frane Barbarić nastoji uništiti kompromitirajuće dokumente. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Naime, revizija hidroelektrane u Dubrovniku sačinjena nakon tragičnog požara u siječnju 2019. ukazala je na probleme u statici zgrade elektrane koji dovode u pitanje sigurnost objekta, no HEP je tu činjenicu, kao i brojne druge propuste i pogreške učinjene tijekom sanacije nakon požara, prikrio i zatajio u službenoj verziji revizijskog izvješća. Radna verzija revizijskog izvješća, koja je u posjedu Nacionala, ukazuje na ozbiljno narušenu statiku objekta koji, kako se navodi, ne može izdržati ni potres srednje jačine, a kako se hidroelektrana nalazi na trusno osjetljivom području taj je nalaz vrlo ozbiljno upozorenje. Podaci izneseni u radnoj verziji izvješća, koji upozoravaju na probleme sa stabilnosti objekta, naknadno su izbačeni iz službene verzije izvješća koje je dostavljeno članovima Uprave HEP-a na čije je čelo, nakon smjene Frane Barbarića, Vlada postavila Vicu Oršulića. Odvjetnica Doris Košta iz Splita, koja u sudskom predmetu protiv odgovornih za tragičan požar u kojem su izgubljena tri ljudska života zastupa obitelji poginulih Davora Pozniaka i Mate Maškarića, Nacionalu je potvrdila da je službeno izvješće frizirano i da su ključni podaci koji navode greške i propuste u njemu izbrisani i zatajeni. Ona je radnu verziju dobila od anonimnog izvora, no tvrdi da su za nju znali i Barbarić i bivši članovi Uprave i dodaje da će to izvješće biti priloženo kao dokaz na sudu.

Radna verzija revizijskog izvješća koje je dostavljeno Nacionalu nije pisana na službenom memorandumu HEP-a, pa stoga nije službeni dokument već se može diplomatskim rječnikom opisati kao svojevrsni „non paper“, no već na prvi pogled očito je da sadrži detaljne podatke i opširne opise dijelova elektrane potkrijepljene fotografijama i nacrtima, iz čega je jasno da su ga sastavili stručnjaci i djelatnici koji su pregledali postrojenje i objekt, pa dokument ima neupitnu stručnu težinu. U tom neslužbenom izvješću stoji: „Tijekom provođenja izvanrednog održavanja i snimkom stanja hidroelektrane utvrđeno je da završetkom radova izvanrednog održavanja hidroelektrana neće zadovoljavati temeljne zahtjeve za građevinu prema važećoj zakonskoj regulativi, već je potrebno obaviti rekonstrukciju hidroelektrane radi zamjene, odnosno prilagodbe dijela postrojenja i usklađenja s važećom zakonskom regulativom. Za potrebe rekonstrukcije HE Dubrovnik bit će potrebno izraditi Glavni projekt te ishoditi građevinsku dozvolu.“ Što drugim riječima znači da su tijekom sanacije elektrane nakon požara izvedeni tek nužni radovi kako bi se elektrana vratila u funkciju, te da temeljita rekonstrukcija koju je bilo potrebno izvršiti nije obavljena. Ta se činjenica u neslužbenom izvješću jasno navodi, ali je u službenoj verziji revizije nema. U daljnjem tekstu se navodi: „Hidroelektrana Dubrovnik u arhitektonsko-građevinskom dijelu se nalazi u jako lošem stanju. Nakon havarije strojarnica sa svim pomoćnim prostorijama je devastirana. U potpunosti je potrebno obnoviti zidove, podove, pregrade. Također hidroelektrana Dubrovnik ne zadovoljava današnje propise i današnju važeću zakonsku regulativu po pitanju zaštite od požara, zaštite na radu, a zgrada komande ne zadovoljava po pitanju stabilnosti na potres.“ U nastavku se poimence popisuju radovi koje je potrebno obaviti kako bi se zgrada hidroelektrane uskladila sa spomenutim propisima. No to do danas nije učinjeno. U dokumentu se nadalje upozorava da su „nakon havarije 10. siječnja 2019. godine na sustavima PPZ (protupožarna zaštita, op. N.) rađeni samo nužni zahvati popravka i zamjene opreme da se postojeći sustavi PPZ vrate u funkciju“, no postrojenje i dalje nema odgovarajuće vatrodojavne i vatrozaštitne sustave.

Novi predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić ne samo da je upoznat s uništavanjem dokumentacije, već je to, kako tvrde Nacionalovi izvori bliski vrhu HEP-a, i odobrio, a o svemu je obaviješten i premijer. FOTO: HEP

Dapače, navodi se, „u hidroelektrani Dubrovnik postoji sustav vatrodojave samo u kabelskom tunelu, dok svi drugi dijelovi strojarnice s pomoćnim prostorima nisu obuhvaćeni vatrodojavom“, iz čega se dade zaključiti da je elektrana i dalje opasno mjesto za sve djelatnike. A da je to točno svjedoči i zadnji pasus neslužbenog izvješća u kojem se navodi: „Sva prethodno navedena poboljšanja kroz izvanredno održavanje nisu garancija sigurnosti osoblja i hidroelektrane dok se ne završi rekonstrukcija. Od izrazite je važnosti da se što prije dobije građevinska dozvola i počnu radovi. Nakon završetka rekonstrukcije hidroelektrana će biti usklađena s kompletnom aktualnom zakonskom regulativom po pitanju zaštite na radu i zaštite od požara, te će prestati ograničenja u radu i agregati će moći raditi punim kapacitetom.“ Ovi su dijelovi neslužbenog, radnog izvješća izbačeni iz službene verzije izvješća koja je, uz to, antidatirana na svibanj 2019. godine. Službenu je antidatiranu reviziju potpisala Višnja Komnenić, šefica Sektora za internu reviziju HEP-a, o kojoj je Nacional već pisao. Naime, nju je, nakon smjene bivše direktorice Mirjane Vučić, koja je odbijala potpisivati frizirane dokumente i izvješća, na tu funkciju 2018. postavio sam Frane Barbarić.

Odvjetnica Doris Košta u razgovoru za Nacional komentirala je radnu verziju izvješća rekavši da je posve jasno da to zatajeno izvješće u većini dijelova i detalja odgovara kasnijoj službenoj verziji izvješća, no dijelovi koji upozoravaju na loše stanje objekta i postrojenja i koji ukazuju na pogreške u izvedenim radovima u službenoj su verziji izbačeni. „Činjenica da je službeno izvješće frizirano jasna je već iz prve stranice toga dokumenta. Izvješće se odnosi na pogrešno razdoblje, datumi navedeni u izvješću se ne podudaraju, dijelovi su napisani u nekom ranijem roku, demantiraju se bilo kakve pogreške u izvedenim radovima i jasno je vidljivo da su podaci prepravljani“, tvrdi Doris Košta i kaže kako nema sumnje da je radno izvješće autentično. Ona je stoga, uzevši u obzir frizirano revizijsko izvješće, ali i zaključak da su za tragični požar u elektrani nesumnjivo bili odgovorni još neki djelatnici HEP-a koji su provodili i nadzirali obnovu elektrane 2016., do kojeg je došla prikupljanjem i pregledom dokumentacije, u siječnju ove godine podigla kaznenu prijavu protiv još četiri osobe koje nisu bile obuhvaćene sudskim postupkom koji je upravo u tijeku pred Županijskim sudom u Dubrovniku, u kojem se sudi bivšem direktoru HEP Proizvodnje Željku Starmanu i bivšem članu Uprave Nikoli Rukavini.

Odvjetnica Doris Košta potvrdila je da je službeno izvješće HEP-a frizirano, ona je radnu verziju dobila od anonimnog izvora i priložit će je na suđenju. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Doris Košta je za Nacional posebno skrenula pažnju na to da je prilikom sanacije opožarenog postrojenja, u kojem je uz Davora Pozniaka i Matu Maškarića život izgubio i njihov kolega Ivica Zvrko, napravljen niz propusta i namjernih kršenja zakona i propisa, zbog čega je novom kaznenom prijavom obuhvatila i Miljenka Miljka iz dubrovačke tvrtke Apsida te djelatnike HEP-a Peru Miletića, Ivu Lisu i Tea Sekonda koji nisu bili obuhvaćeni istragom i kaznenim prijavama u dosadašnjem dijelu postupka. Među ostalim, kako je kazala, oni su prekršili Zakon o građenju i brojne druge pravilnike jer je sanacija objekta provedena bez građevinske dozvole koju objekt ni danas ne posjeduje. „Zakoni su svjesno prekršeni jer netko tko je stručan ne može ovakav propust napraviti iz neznanja. Kako je moguće da su bez valjane građevinske dozvole izvedeni svi građevinski radovi na sanaciji elektrane? Nadležna državna tijela bi trebala provesti istragu i provjeriti kako je moguće da elektrana danas radi i da su radovi na sanaciji izvedeni bez građevinske dozvole. Sanacija elektrane je provedena na temelju privremene građevinske dozvole i objekt je ponovo pušten u pogon bez trajne građevinske dozvole, što znači da je ozakonjeno nezakonito“, upozorava Doris Košta i iznosi ozbiljnu bojazan da je sanacija elektrane u Dubrovniku napravljena tek kozmetički i s materijalima na račun kojih je HEP nastojao maksimalno uštedjeti, a kao dokaz iznosi tvrdnju da Državni inspektorat, odnosno državni inspektor za požare nakon provedene sanacije nije pregledao objekt i postrojenje.

Objasnila je da joj je u pripremama za suđenje bilo posve nejasno i neprihvatljivo zbog čega se, osim Starmana i Rukavine, nije išlo u kazneno procesuiranje odgovornih Ive Miletića, tadašnjeg direktora pogona HE Dubrovnik, i njegova sina Pere Miletića koji je sudjelovao u obnovi elektrane 2016., a zbog čijih je propusta nastao požar u postrojenju u siječnju 2019. „Čak ni inspektor za požare u svojem izvješću nije spomenuo odgovornost te dvojice, što mi je bilo čudno. Očekivala sam da će državni odvjetnik tijekom postupka pokrenuti to pitanje i pokrenuti kaznenu prijavu. No oni to nisu učinili. Tijekom postupka je izuzetno važno utvrditi sve činjenice, no Državnom odvjetništvu istina često nije pravi motiv. Oni utvrde činjenice, a sve ostale podatke koji bi tako sročenu prijavu mogli uzdrmati jednostavno ignoriraju i ne uzimaju u obzir“, konstatirala je Doris Košta u izjavi za Nacional. U kaznenoj prijavi odvjetnica tvrdi da je prvoprijavljeni Miljenko Miljak kao odgovorna osoba iz tvrtke Apsida, obavio posao građevinskog projektanta u projektu obnove elektrane 2016., pri čemu je naložio da se u prostoru strojarnice „izvrši ugradnja novih ploča dimenzija i karakteristika kao i postojeće“, iako je bio svjestan „da se radi o pločama Euro klase F – proizvodu u EN 13501-1 koji ne zadovoljava kriterije važećih propisa i čija ugradnja nije dopuštena u objektu ove vrste“. Upravo je zapaljenje tih ploča, kako je kasnije pokazala istraga, uzrokovalo smrt trojice djelatnika koji su se u bijegu od vatre utopili u odvodnom tunelu.

Neslužbena revizija Hidroelektrane u Dubrovniku sačinjena nakon tragičnog požara u siječnju 2019. ukazala je na probleme u statici zgrade, no HEP je te i druge propuste prikrio i zatajio u službenoj verziji

Drugoprijavljenom Peri Miletiću, ovlaštenom inženjeru i koordinatoru zaštite na radu, Doris Košta u kaznenoj prijavi stavlja na teret da je „kao nadzorni inženjer za građevinske radove u strojarnici i vodostanu na obnovi i sanaciji stropa, zidova i poda, bio dužan pratiti radove, te da je za sve uočene nedostatke morao zatražiti prekid radova i posebno zabraniti bilo kakvu ugradnju ploča istovjetnih karakteristika s onima koje su bile ugrađene ranije“, što nije učinio. Time je, kako se navodi u kaznenoj prijavi, „postupao protivno Zakonu o građenju, jer je svjesno propustio provesti kontrolno ispitivanje u svrhu provjere svojstava ugradbenog materijala, dozvolio je odstupanje od zakonom traženih svojstava, nije posegnuo za zabranom izvođenja radova u evidentnim slučajevima kada je to bilo potrebno“, čime je u siječnju ugrozio živote zaposlenika elektrane i uzrokovao smrt trojice djelatnika.

Trećeprijavljenom Ivi Lisi kao stručnjaku za zaštitu na radu i protupožarnu zaštitu stavlja na teret da je tijekom obnove elektrane 2016. „imao ovlast staviti primjedbe na ugrađeni materijal kao nadležni za protupožarnu zaštitu, da je morao znati kakve se ploče ugrađuju, da je imao obavezu obilaziti pogon kada su se obavljali radovi prateći sigurnost rada i primjenu protupožarnih mjera, da je znao da je elaborat protupožarne zaštite neupotrebljiv i da nije bio odobren od strane MUP-a, te da projekt nema važeći elaborat protupožarne zaštite“. Sve te obaveze Lise je propustio izvršiti, navodi se u kaznenoj prijavi, a ti su propusti kasnije uzrokovali požar u elektrani. Četvrtoprijavljeni u kaznenoj prijavi Teo Sekondo, voditelj projekta u HEP Proizvodnji je, navodi odvjetnica Doris Košta u prijavi, bio član komisije za javnu nabavu u projektu revitalizacije elektrane 2016. i član povjerenstva za ishođenje uporabne dozvole 2017. Sekondo je, stoji u prijavi, „prema Analizi ovlasti i odgovornosti radnika HE Dubrovnik označen kao voditelj projekta koji je zadužen da svakodnevno vodi procjenu rizika, provodi i kontrolira poslove proizvodnje i održavanja u HE Dubrovnik, izrađuje, priprema i predlaže planove rekonstrukcije i investicije“ te je bio „osoba koja je bila uključena u izradu glavnog projekta revitalizacije koji je vodio Ivo Miletić“. Prema prikupljenim dokazima, tvrdi se u prijavi, Sekondo „nije postupao u skladu s obvezama, sukladno Zakonu i Pravilnicima čime je ne postupajući svjesno dopustio da dođe do ugrožavajućih okolnosti koje su za posljedicu imali smrt i materijalnu štetu“.

Sva četvorica, navodi se u kaznenoj prijavi, „svjesno su postupali protivno uobičajenom i propisanom načinu rada glede svog položaja i ovlasti koje su imali, neke radnje istih bile su neadekvatne jer su nezakonite, a neke nisu ni poduzimane te su pristali na posljedice“. Odvjetnica Doris Košta u kaznenoj prijavi izrijekom navodi: „Isti su svjesno propustili postupati sukladno zakonu, pravilnicima i uobičajenoj poslovnoj praksi kako bi zadovoljili potrebe investitora glede što manjih troškova, a sve kako bi na taj način za iste i za sebe ostvarili materijalna dobra, odnosno i druga materijalna prava u službi, a sve nauštrb sigurnosti rada hidroelektrane, poglavito zaposlenika, što je u konačnici rezultiralo smrću troje mladih ljudi“.

Državni inspektorat na čelu s Andrijom Mikulićem nakon sanacije nije pregledao elektranu, a Nacionalovi izvori tvrde i da je ministar Bačić zaštitio pojedine aktere od istrage. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Drugim riječima kazano, HEP-ovo nastojanje da uštedi na troškovima revitalizacije elektrane koja je provedena 2016. skupo je tri godine kasnije koštalo trojicu djelatnika koji su zbog nemara, nezakonitih postupaka i kršenja propisa te pogreške platili životom. Navode odvjetnice koje je izrekla u razgovoru s Nacionalovim novinarkama i koje je iznijela u spomenutoj kaznenoj prijavi potvrdio je još jedan neimenovani Nacionalov izvor koji je bio dobro upoznat s događajima prije i nakon tragedije u dubrovačkoj hidroelektrani. On je kategorički naglasio: „Ivo Miletić je u trenutku tragičnog događaja bio odgovorna osoba HE Dubrovnik i njegova je odgovornost neupitna. Isto tako njegov sin Pero Miletić je bio nadzorni inženjer kod radova uređenja strojarnice koji su uključivali i zamjenu stropnih i zidnih obloga te je i njegova odgovornost neupitna.“ Dodao je kako mu je vrlo teško objasniti zbog čega se traži samo odgovornost direktora HEP Proizvodnje Starmana i člana Uprave HEP-a Rukavine, a pritom nitko ne postavlja pitanje stvarne odgovornosti predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića kao nadređenog HEP Proizvodnji i niže rangiranih direktora u HEP Proizvodnji, poput direktora Sektora za HE i direktora pogona HE Dubrovnik Ive Miletića.

Isti se izvor ne slaže s tvrdnjom odvjetnice iznesenom u kaznenoj prijavi podignutoj 17. siječnja ove godine, u kojoj se navodi da za sanaciju elektrane nakon požara nije zatražena ni dobivena valjana građevinska dozvola. Taj izvor ovako tumači tvrdnju da za sanaciju nije bilo nužno ishoditi građevinsku dozvolu. „Elektrana je imala valjanu građevinsku i legalne uporabne dozvole. Veliko je pitanje je li za rekonstrukciju, zamjenu i obnovu uopće trebalo ishoditi novu građevinsku dozvolu, s obzirom na to da ti radovi nisu zadirali ni mijenjali temeljna svojstva građevine temeljem kojih bi trebalo ishoditi novu građevinsku dozvolu. Nije bilo nikakvih konstruktivnih izmjena, primjerice izrade novih temelja agregata, zamjene privodnog tunela za vodu i slično. Povećanje iskoristivosti elektrane dobiveno je samo modernizacijom i doradom agregata, a ne iskorištavanjem veće količine vode ili ugradnjom većih agregata.“

No Doris Košta u kaznenoj prijavi navodi, pozivajući se na revizijsko izvješće i službene dokumente HEP-a, da je „temeljem provođenja izvanrednog održavanja po događaju (nakon požara, op. N.) i snimkom stanja hidroelektrane od strane HEP-a utvrđeno da završetkom radova izvanrednog održavanja hidroelektrana neće zadovoljavati temeljne zahtjeve za građevinu prema važećoj zakonskoj regulativi, već je potrebno obaviti rekonstrukciju hidroelektrane radi zamjene, odnosno prilagodbe dijela postrojenja i usklađenja s važećom zakonskom regulativom“ te se dodaje „da će za potrebe rekonstrukcije HE Dubrovnik biti potrebno izraditi Glavni projekt te ishoditi građevinsku dozvolu“. Sve je to, navodi se dalje u prijavi, navedeno u službenoj dokumentaciji HEP-a, uz konstataciju da je „Hidroelektrana Dubrovnik u arhitektonsko-građevinskom dijelu i danas u jako lošem stanju“.

Ivo Miletić, direktor pogona HE Dubrovnik u vrijeme havarije, nije među optuženima, kao ni njegov sin Pero Miletić koji je sudjelovao u obnovi. FOTO: Bozo Radic/CROPIX

Iz službene dokumentacije proizlazi, upozorava Doris Košta, da „navedena poboljšanja kroz izvanredno održavanje nisu garancija sigurnosti osoblja i hidroelektrane dok se ne završi rekonstrukcija po građevinskoj dozvoli“. „Od izrazite je važnosti da se što prije dobije građevinska dozvola i počnu radovi. Nakon završetka rekonstrukcije hidroelektrana će biti usklađena s kompletnom aktualnom zakonskom regulativom po pitanju zaštite na radu i zaštite od požara, te će prestati ograničenja u radu i agregati će moći raditi punim kapacitetom. Pored naprijed navedenog bitno je naglasiti da ograničenja u radu agregata utječe na prihod HEP-a i tako će to biti do trenutka do kada se ne izvrši rekonstrukcija po valjanoj pravomoćnoj građevinskoj dozvoli“, navodi odvjetnica u kaznenoj prijavi, podsjećajući da su spomenute tvrdnje navedene u službenim dokumentima HEP-a. Ona zaključuje: „Smisao navedenog je da to upravo utvrđeno u reviziji ukazuje da je upravo zbog profita HEP izbjegavao postupiti po mišljenju Ministarstva iz 2011. godine koje je ocijenilo da svi radovi koji su se poduzimali prije tragedije su takve vrste da zahtijevaju pravomoćnu građevinsku dozvolu.“

Nacional je i od Uprave HEP-a, kojoj je od smjene Frane Barbarića početkom prosinca prošle godine na čelu novi predsjednik Vice Oršulić, zatražio odgovore na niz pitanja o stvarnom stanju objekta dubrovačke hidroelektrane. Zatražili smo od HEP-a da objasni temeljem kojih je dokumenata i propisa elektrani naknadno – a prije izbijanja požara u siječnju 2019. – izdana uporabna dozvola i je li ona legalna, je li proces izdavanja građevinske dozvole za HE Dubrovnik uopće pokrenut i je li građevinska dozvola trebala biti ishođena za provođenje sanacije elektrane nakon požara 2019. Zanimalo nas je i ima li HE Dubrovnik valjanu uporabnu dozvolu nakon dovršetka sanacije, ali i protupožarnu suglasnost. Postavili smo pitanje i postoji li, s obzirom na sve navedeno, i odgovornost Uprave osim odgovornosti osoba kojima se sada sudi na Županijskom sudu u Dubrovniku. A nismo zaboravili pitati ni postoje li doista problemi sa statikom zgrade, jesu li radovi na sanaciji objekta uključivali i radove na poboljšanju statičke stabilnosti objekta te što je pokazala revizija objekta nakon sanacije i kome je izvješće o reviziji predočeno. No iz HEP-a je stigao vrlo kratak odgovor: „Stajalište, ali i pravna obveza HEP-a je da ne komentira niti iznosi detalje koji bi mogli utjecati na pravosudne postupke koji su u tijeku.“ I to je sve.

Ako su tvrdnje odvjetnice iznesene u kaznenoj prijavi protiv četvorice navedenih djelatnika tvrtke Apsida i HEP-a doista točne, znači li to da radnicima u elektrani nad glavom visi neki novi požar ili nova havarija? Na to je pitanje teško odgovoriti i valja se nadati da takva tvrdnja ne stoji na čvrstim temeljima. No da bi to preduhitrila, Doris Košta kaže da priprema još jednu kaznenu prijavu, ovoga puta protiv bivšeg direktora pogona HE Dubrovnik Ive Miletića, u kojoj će tražiti utvrđivanje njegove odgovornosti za havariju. Ivo Miletić se na jednom od do sada održanih ročišta pojavio kao svjedok optužnice, na revitalizaciji elektrane 2016. radio je njegov sin Pero Miletić koji je jedan od četvorice protiv kojih je kaznena prijava već podignuta. Prihvate li se obje kaznene prijave – a Doris Košta navodi da, prema njezinim informacijama, izvidi po podnesenoj kaznenoj prijavi još traju – na optuženičkoj klupi Starmanu i Rukavini uskoro bi se mogli pridružiti otac i sin Miletić, Miljenko Miljak iz tvrtke Apsida te Ivo Lise i Teo Sekondo iz HEP-a. „A ako HEP doista želi znati u kakvom je stanju elektrana u Dubrovniku, je li nakon požara sanirana prema pravilima i propisima ili to postrojenje i dalje predstavlja opasnost za radnike i mogući izvor financijskog gubitka za državnu tvrtku, onda će morati provesti temeljiti pregled elektrane, ali i objasniti zbog čega su kompromitirajući detalji iz radne verzije revizije koji upozoravaju na greške i propuste iz projekta sanacije zatajeni i uklonjeni iz službene verzije dokumenta. U taj se proces moraju uključiti i nadležne državne institucije poput Ministarstva graditeljstva, ministra Branka Bačića i Državnog inspektorata na čelu s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem“, zaključila je na kraju razgovora odvjetnica Doris Košta.