Bakalar je odavno stigao i na kontinent, ali u Slavoniji i dalje caruju šarani, piše u nedjelju Večernji list, navodeći da u blagdanske dane raste potrošnja ribe, a u Hrvatskoj se godišnje pojede 22,9 kg po stanovniku, što je ispod europskog prosjeka.

Na zagrebačkoj tržnici Dolac kažu kako je bakalar oko 5 eura skuplji nego lani, a trgovački lanci prodaju ga po cijeni između 35,99 i 40,99 eura (nekadašnjih 308,84 kune), vakuumirana u prosjeku između 42,99 i 47,99 eura (361,58 kuna). Hrvati ga pojedu oko 250 tona.

Kilogram zubaca 26 eura, škarpine i kovača 38, a sušenog, vakuumiranog atlantskog ili norveškog bakalara 60. Da ti srce stane, komentiraju rijetki kupci na zagrebačkoj ribarnici Dolac, no za koji dan neki od “ovisnika” o toj badnjačkoj tradiciji neće ni pitati za cijenu. Iako ni zubatac, škarpina ili kovač nisu za “baciti” – od kile, kad je očistimo, teško će se najesti četveročlana obitelj.

Potražnja raste

No ovaj “smrdljivac”, poznatiji kao Gadus morhua, nahranit će i njih deset. Za četveročlanu obitelj koja će na Badnjak u Dalmaciji objedovati neku vrstu brodeta od bakalara ili na “crveno”, kako ga spremaju naše none dovoljno je, naime, 400 do 600 grama, a da nitko ne ostane gladan.

A iako se misli da sa svakim novim valom poskupljenja i bakalar odlazi u povijest, barem kad su u pitanju mlađe generacije, prevarili bismo se. Možda ga neće tri dana “toćati”, rehidrirati pa “isprebijati”, usmrdjeti cijelu kuću ili stan, no pita li se Aleksandar Stefanov iz tvrtke Milena iz Višnjana, ne samo da se mladi ne odriču bakalara nego potražnja iz godine u godinu raste, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.