Na crnom internetskom tržištu, tzv. dark webu, tijekom 2021. u Hrvatskoj su zabilježena ukupno 1.563 kaznena djela što je povećanje od 31 posto u odnosu na 2020. pokazuju podaci MUP-ove Službe kibernetičke sigurnosti.

U MUP-u kažu da su te brojke rezultat provođenja “opsežnijih kriminalističkih istraživanja, s većim brojem počinitelja i većom materijalnom štetom, nego je to bio slučaj prethodnih godina”.

Kriminalistička istraživanja na dark webu usmjerena su na različite oblike kriminaliteta, uglavnom zlouporabe droga, oružja i krivotvorenih dokumenata, a trenutno se provodi više takvih istraživanja nad hrvatskim građanima koji su kupovali ili prodavali zloćudne računalne programe – malware, otkriva voditelja Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić.

“U 2021. godini bilježimo porast kibernetičkog kriminaliteta na štetu hrvatskih građana i trgovačkih društava od 21 posto u odnosu na 2020. godinu. Stoga smatramo kako je rizik od kibernetičkih napada, uključujući zlouporabu osobnih podataka na internetu, i dalje visok te u tom kontekstu hrvatska policija kontinuirano poduzima preventivne aktivnosti osvještavanja javnosti”, ističe Grgurić.

Najpopularnija valuta za legalna i ilegalna plaćanja usluga na dark webu je bitcoin (BTC) koji se prihvaća na najvećem broju prodajnih mjesta. Osim BTC-a, u široj upotrebi su Etherum (ETH) i Monero (XMR).

Identifikacija korisnika dark weba sve izazovnija

Dark web je specifičan dio interneta za čiji je pristup potrebno instalirati poseban softver koji jamči određeni viši stupanj anonimnosti korisnika, no ne služi nužno za izvršenje kriminalnih aktivnosti. Anonimne mreže koriste brojne grupacije, od novinara koji prikupljaju informacije o osjetljivim temama poput korupcije ili aktivista za ljudska prava u zemljama gdje je zabranjen pristup sadržajima koje režim ne odobrava.

Grgurić objašnjava kako je korištenjem besplatnih i široko dostupnih anonimizacijskih usluga poput TOR-a i VPN-a, identifikacija korisnika kriminalnih usluga na internetu, a posebice dark webu, svakim danom sve izazovnija za službe za provođenje zakona diljem svijeta.

Navedene poteškoće mogu se prevladati intenzivnom međunarodnom policijskom suradnjom između država, korištenjem usluga i alata koje pružaju međunarodne policijske organizacije kao što su Interpol i Europol – europska agencija za provedba zakona. Europolove resurse u području dark weba koristi i hrvatska policija.

Što se tiče hrvatskih korisnika, oni se ne razlikuju od ostalih korisnika u Europi i svijetu. Na tržnicama dark weba kupuju opojne droge, oružje, krivotvorene dokumente, lijekove za erektilnu disfunkciju i zloćudne računalne programe.