Ekonomski analitičar Neven Vidaković i Petar Baranović iz Hrvatske poljoprivredne komore u srijedu su za Hrvatski radio komentirali hoće li sljedeće godine moguće blaža monetarna politika EU-a dovesti do pada kamata za hrvatske građane te koji su razlozi rasta plaća.

Danas je teže dobiti kredit nego 2012.

“Postoje četiri skupine kamatnih stopa. Prvo postoji kamatna stopa koju banke dobivaju od centralne banke. To je ono što Europska centralna banka (ECB) diže i spušta. Zatim imate kamatne stope koje banke naplaćuju građanima i poduzećima, koje naplaćuju državi i koje naplaćuju na depozite. Kamate za državu i za poduzeća su narasle. Tek godinu dana kasnije narasle su i kamate na depozite, i to puno manje”, pojasnio je Neven Vidaković.

Upozorio je kako je kamatna stopa bitan faktor za dobivanje kredita te da je prema podacima ECB-a danas teže dobiti kredit nego 2012. godine. “Rast i pad kamatnih stopa je važan, ali je puno manje važan od toga da li banke uopće žele odobravati kredite, a do toga neće doći”, ustvrdio je.

‘Bez dobre volje banaka, povlačenje EU sredstava je bajka’

Petar Baranović istaknuo je da hrvatske banke ne iskazuju oduševljenje kreditirati u ovom trenutku ni ribare, ni poljoprivrednike, ni obrtnike, ni bilo kakve male igrače za nekakve poduzetničke pothvate. “Koliko je to bitno, najbolje govori jedna temeljna činjenica vezana s europskim fondovima. Naime, vi čak i kad se negdje uklopite u neku mjeru i možete kupiti nešto što vam treba za vaše poslovanje, morate ići u komercijalnu banku, dignuti kredit, izvršiti predfinanciranje i nabavu predmetnog inventara – i tek onda fondovi EU-a refundiraju postotak kojim vas prate u investicijama”, naglasio je.

Dodao je kako su bez dobre volje poslovnih banaka da prate i servisiraju gospodarstvo, posebice sektor poljoprivrede ribarstva – sve priče o povlačenju sredstava iz EU fondova ‘pusta bajka’. Zaključio je da je uvjet predfinanciranja omča oko vrata i poljoprivrednicima i hrvatskim ribarima.

Koliko nam ustvari plaće nisu rasle?

Vidaković je rekao da pred svake izbore imamo enormnu rastrošnost državnog aparata. “Umirovljenicima će porasti mirovine, dobit će nekakve dodatke, zaposlenici u državnom sektoru će dobiti povišice i bit će otvorena gomila gradilišta”, istaknuo je i iznio podatak da bi prema standardnoj distribuciji plaća – više od prosjeka bi trebalo zarađivati 50 posto zaposlenih, a 50 posto – manje od prosjeka. Ustvrdio je kako to u Hrvatskoj ne postoji.

“Mi to uopće nemamo. Mi imamo da gotovo 70 posto zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće. To znači da jedan sektor ekonomije, na primjer visoko obrazovani i informatičari – imaju rast plaća i tako dižu cijeli prosjek”, tvrdi ekonomski analitičar za Hrvatski radio.

Dodao je da prosjek dižu i zaposleni u državnoj upravi, koji su dobiti povišice nakon nekoliko štrajkova. “Zatim imate sektor države, ove godine smo imali nekoliko štrajkova koji su opet digli prosjek. Ali povišicu je dobilo samo 25 posto zaposlenih. Uzmete nekakav prosjek na općoj masi i onda kažete ‘nama plaće rastu’. Ne – ne rastu nama. Rastu jednom malom segmentu zaposlenika koji su – ili se izborili za to štrajkom ili su u nekakvoj visokoj traženoj profesiji”, zaključio je Vidaković.