Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni oporavila se u lipnju nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu, a njezin blagi rast zabilježen je i u Hrvatskoj, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U lipnju je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je potonula 1,1 posto, pokazuju izračuni Eurostata.

Eurozona je također u lipnju zabilježila oporavak industrijske proizvodnje, koja je porasla 0,6 posto, nakon 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

I u EU i u eurozoni lipanjski se oporavak može pripisati ponajprije 1,3-postotnom skoku proizvodnje kapitalnih dobara. Snažno je – za 0,9 odnosno 1,0 posto – porasla i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara.

Najviše je pak smanjena proizvodnja energije, za 0,5 posto u EU, te za 0,6 posto u eurozoni.

Među zemljama EU najviše je u lipnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,1 posto, te u Bugarskoj, za 3,9 posto, i Grčkoj, za 3,8 posto.

Hrvatska s 0,2-postotnim povećanjem na mjesečnoj razini u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata bilježi najnižu pozitivnu stopu rasta proizvodnje među zemljama EU.

Pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile su u lipnju Estonija, za 3,1 posto, Mađarska, za 2,3 posto, i Malta, za 1,6 posto.

Iznadprosječan rast hrvatske industrije na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u lipnju porasla 0,5 posto, nakon revidiranog 0,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U eurozoni je proizvodnja u lipnju uvećana 0,4 posto, nakon također revidiranog 0,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju sezonski prilagođeni podaci Eurostata.

I u EU i u eurozoni najsnažnije je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,4 odnosno 1,1 posto. Slijede trajna potrošačka dobra s povećanjem proizvodnje za 1,3, odnosno 0,9 posto.

Proizvodnja energije pala je 3,1 posto u EU, te 3,5 posto u eurozoni.

Među zemljama EU najviše je u lipnju na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata poskočila industrijska proizvodnja u Latviji, za 7,9 posto, te u Grčkoj, za 7,6 posto, i Sloveniji, za 6,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata porasla u lipnju za 4,1 posto, U prethodnom mjesecu uvećana je 1,7 posto.

Time se Hrvatska svrstala u skupinu s Bugarskom i Češkoj, gdje je proizvodnja porasla 3,9 posto, te Finskom, gdje je uvećana 4,3 posto.

Najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini u lipnju prema raspoloživim podacima Eurostata zabilježila Malta, za 8,5 posto, te Estonija, za 4,6 posto, i Švedska, za 3,1 posto.