Prema privremenim rezultatima iz 23 zemlje članice, Europska pučka stranka (EPP) dodatno je povećala svoje vodstvo i osvaja 15 mandata više nego u prethodnom sazivu.
Prema podacima koje je objavio Europski parlament oko 1:30 sati, EPP će imati 191 zastupnika u novom sazivu, što je 15 više nego dosad, javlja dpa.
Drugi su socijaldemokrati (S&D) sa 135 zastupnika, što je četiri manje nego u prethodnom sazivu.
Liberali (Renew) ostali su treća politička skupina, iako su pretrpjeli veliki gubitak, pali su sa 102 zastupnika u prethodnom sazivu na 83.
Četvrta po snazi je tvrda desnica, Europski konzervativci i reformisti sa 71 zastupnikom, dva više nego u prethodnom sazivu.
Krajnja desnica ima 57 zastupničkih mjesta, osam više nego dosad.
Zeleni su pali na 53 zastupnika s prethodnih 71. Nezavisnih je 45, dosad ih je bilo 62, piše Fenix magazin.
Prvi put od osnutka Europske unije desničarski i EU-skeptični populisti su na Europskim izborima toliko ojačali da bi mogli bitno utjecati na budući pravac razvoja Unije. To bi moglo otežati kompromise u EU ili ih čak blokirati. Promatrači pretpostavljaju da će desne stranke pokušati promijeniti temeljni konsenzus: od zajedničkih rješenja prema nacionalnim interesima, piše Deutsche Welle.
Njemačka skrenula udesno
Stranke vladajuće koalicije – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zabilježile su gubitke na EU izborima u Njemačkoj. Pogotovo su Zeleni pali – na samo 12,5 posto, sa 20,5 posto prije pet godina. S druge strane značajan uspjeh je, unatoč svim aferama, ostvarila desno-radikalna Alternativa za Njemačku, AfD. Ona se u nekoliko njemačkih saveznih zemalja nalazi pod prismotrom Službe za zaštitu ustava. AfD je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. Tada je dobila 11,0 posto glasova. Sada je na 16 posto – što je povijesni maksimum.
Daleko najjača stranka je Demokršćanska unija (CDU/CSU) koja je, prema anketama, osvojila 30 posto glasova. To je nešto bolji rezultat nego prije pet godina.
Prema prognozi, SPD je ostvario dosad najlošiji rezultat na europskim izborima s 14,0 posto. U 2019. godini je stranka dobila povjerenje 15,8 posto birača. Treća stranka vladajuće koalicije, Liberali (FDP) je osvojila pet posto, malo manje nego 2019.
Veliki uspjeh ostvario je i novoosnovan Savez Sarah Wagenknecht (BSW): prema prognozi ova stranka koja za sebe tvrdi da nije ni lijeva ni desna, i koja je osnovana tek prije šest mjeseca, osvojila je 6 posto.
Izlaznost je u Njemačkoj iznosila 64 posto, a u cijeloj EU oko 50 posto. U Hrvatskoj je ona bila samo oko 15 posto.
Potres u Francuskoj
Najveći se potres dogodio u jednoj od ključnih zemalja EU-a – Francuskoj. Tamo se, prema rezultatima tamošnjih izlaznih anketa, predviđa jasna pobjeda desničarske ekstremističke stranke Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) Marine le Pen.
Ona je, prema navodima anketnih instituta Ifop, Ipsos i OpinionWay, dobila 32 posto glasova. Na prošlim izborima 2019. RN je imao 23,3 posto. Sada je Marine le Pen prikupila dvostruko više glasova od vladajuće Renesansne stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koja je pala na oko 15 posto. Za usporedbu: 2019. Macronova stranka dobila je 22,4 posto glasova.
Macron najavljuje parlamentarne izbore
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odmah je reagirao na rezultate europskih izbora u Francuskoj i najavio raspuštanje Nacionalne skupštine. „Ne mogu se pretvarati da se ništa nije dogodilo”, rekao je Macron u nedjelju (9.6.) navečer. Zbog toga je odlučio raspisati nove parlamentarne izbore za kraj lipnja. Prvi krug bit će 30. lipnja, a drugi krug 7. srpnja.
LIVE uključenje @vonderleyen iz Bruxellesa upravo u centralu @CDU u Berlinu. Demonstracija harmonije & zajedništva, iako u stranci ima i puno kritičara vdL. Merz demonstrativno podržao svoju Spitzenkandidatin za novi mandat u Komisiji, vdL uputila poseban pozdrav Manfredu Weberu. pic.twitter.com/nCFyOtJeaw
— Srećko Matić (@srecko_matic) June 9, 2024
EPP i Von der Leyen pobjeđuju
Prema prvim službenim prognozama Europskog parlamenta, savez desnog centra Europska pučka stranka (EPP) s glavnom kandidatkinjom Ursulom von der Leyen jasno je pobijedio na europskim izborima. Očekuje se da bi EPP mogao dobiti oko 181 od 720 mjesta u novom Europskom parlamentu. To znači da su oni ostvarili približno isti rezultat kao i na izborima prije pet godina.
Stoga se Von der Leyen, njemačka političarka iz redova Demokršćanske unije CDU, može nadati drugom mandatu predsjednice Komisije EU-a unatoč značajnom jačanju desničarskih stranaka. Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata ona je rekla kako je EPP “tvrđava” protiv ekstremnih političkih snaga s desnice i ljevice, piše Deutsche Welle.
Socijaldemokrati ostaju drugi najjači tabor u novom parlamentu s oko 135 mjesta. Slijede liberali iz frakcije Renew Europe koji su pali na 82 mjesta, kao i dva prethodna desno-populistička stranačka saveza EKR i ID s 71 odnosno 66 mjesta. Zelenima se predviđaju značajni gubici i mogli bi završiti s 54 zastupnička mjesta.
Za sada je još nejasno hoće li i u kojoj frakciji novog saziva Europskog parlamenta biti mjesta za zastupnike njemačkog AfD-a. Ova je stranka neposredno pred izbore isključena iz frakcije ID.
Italija čvrsto u rukama ‘Braće’
U Italiji je, očekivano, pobijedila desničarska premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Fratelli d’Italia (Braća Italije). Prema prognozi televizijskog kanala Rai, najveća stranka vladajuće koalicije je osvojila, ovisno o anketi, između 26 do 30 posto glasova i jasno je ispred svih ostalih političkih snaga. Slijedi stranka lijevog centra PD s 21 do 25 posto. Populistički pokret Pet zvijezda dobio je 10 do 14 posto, liberalno-konzervativna Forza Italia 8,5 do 10,5 posto, odmah ispred desničarske Lege s 8 do 10 posto.
Konzervativci – najjača snaga u Španjolskoj
Prema prognozama, oporbeni konzervativci su zamalo postali najjača snaga u Španjolskoj. Prema postizbornim anketama koje je objavila javna televizija, Narodna stranka (PP) osvojila je 32,4 posto glasova i tako 21 do 23 mjesta u budućem Europskom parlamentu. Socijalisti premijera Pedra Sáncheza, koji vladaju u Madridu, na kraju su dobili 30,2 posto glasova i 20 do 22 mandata blizu.
Prema postizbornim istraživanjima, desničarska ekstremistička stranka Vox može očekivati 10,4 posto glasova i šest do sedam mandata. Članica je krajnje desne skupine Europskih konzervativaca i reformatora (ECR) u Europskom parlamentu, koja također uključuje Fratelli d’Italia talijanske premijerke Giorgie Meloni i desničarsku nacionalističku poljsku bivšu vladinu stranku PiS.
Tuskova Građanska platforma najjača je snaga u Poljskoj
U Poljskoj je na europskim izborima pobijedila Građanska platforma premijera Donalda Tuska. Stranka može očekivati 38 posto glasova, prema prvim prognozama temeljenim na anketama birača. Nacionalno konzervativna stranka PiS bi trebala dobiti 34 posto.
Konzervativci prednjače i u Grčkoj
U Grčkoj je konzervativna vladajuća stranka Nova demokracija (ND) na čelu s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom postala najjača stranka na europskim izborima. Nakon dvije trećine prebrojanih glasova, došlo se do nešto manje od 28 posto. No, to je oko pet posto manje nego na europskim izborima 2019. U usporedbi s parlamentarnim izborima prije godinu dana, ND je izgubila čak 13 posto glasova.
Druga najjača stranka bila je radikalno ljevičarski izborni savez Syriza, koji je vladao Grčkom od 2015. do 2019. godine. S oko 15 posto, novi vođa Syrize Stefanos Kasselakis je promašio svoj deklarirani izborni cilj od “više od 20 posto”. Socijaldemokratska stranka Pasok je dobila oko 13 posto.
Desničarska populistička stranka Grčko rješenje (EL) ostvarila je snažne dobitke. Uspjela je udvostručiti svoj udio glasova u odnosu na 2019. s 4,2 na gotovo deset posto, piše Deutsche Welle.
I u Austriji pobijedila krajnje desna stranka
Birači u Austriji, njih oko 6,4 milijuna s pravom glasa, u nedjelju su birali 20 zastupnica i zastupnika iz sedam političkih stranaka, koji će ih zastupati u Europskom parlamentu sljedećih pet godina.
Kako je izvijestio ORF, krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) je prvi put u svojoj izbornoj povijesti s 25,5 posto glasova birača na saveznoj razini odnosno čak 8,3 posto više nego 2019. godine postala izborni pobjednik europske utrke u Austriji.
Prvo je mjesto, prema posljednjim vijestima, FPÖ osvojio u uzbudljivom foto finišu, u nadmetanju s Narodnom strankom (ÖVP), koja je osvojivši tek 0,8 manje postotnih bodova odnosno 24,7 posto glasova birača, završila na drugom mjestu. To je za narodnjake bio ne samo gubitak od 9,9 posto glasova u odnosu na prethodne europske izbore 2019. godine, nego i dosad najlošiji izborni rezultat ÖVP-a.
Treća je Socijaldemokratska stranka (SPÖ) s 23,3 posto glasova i minusom od 0,6 posto u glasačkoj kutiji. Četvrti su Zeleni s 10,9 posto (- 3,2), a peti su liberali Neosa s 10,1 posto naklonosti biračkog tijela, što je za 1,6 posto više nego 2019.
Sve navedene stranke imati će svoje predstavnike u Europskom parlamentu. Njih ukupno 20, piše Fenix magazin.
U Hrvatskoj HDZ pobijedio
U Hrvatskoj je ponovo – kao i na nedavnim nacionalnim izborima – najviše glasova osvojila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), 33 posto. To joj je donijelo 6 zastupničkim mjesta u Europskom parlamentu, dva više nego u prethodnom sazivu. Slijede Socijaldemokrati s 27 posto i četiri mjesta, te Domovinski pokret i Možemo! s 8,8 i 6,3 posto glasova te po jednim mjestom u EP.
Komentari