Rast BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine od 2,7% je malo ispod očekivanja (HUP: oko 3%), što predstavlja neznatno usporavanje rasta u odnosu na prvi kvartal ove godine (2,8% godišnje).

Pritom je gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta ravnomjerno raspoređen između osobne potrošnje te neto izvoza.

Ubrzanje rasta osobne potrošnje na 2,3% godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta plaća od 3,4% u drugom kvartalu nakon stagnacije u prvom kvartalu, ubrzanja rasta zaposlenosti nadomak 3% godišnje te jačanja turističke potražnje.

Solidan doprinos neto izvoza možemo zahvaliti više no dvostruko snažnijem padu uvoza (-3,6% godišnje) u odnosu na izvoz (-1,6%  godišnje). Unatoč relativno snažnom padu robnog izvoza (-9,7% godišnje), pad cijena energenata te relativno niska te usporavajuća stopa uvozno-intenzivnog rasta investicija po svojoj prilici trenutno uspijevaju koliko toliko balansirati saldo u međunarodnoj robnoj razmjeni.

Unatoč snažnom rastu izvoza usluga pod dominantnim utjecajem turizma, dobar dio ovog poboljšanja poništen je izrazito visokom stopom rasta uvoza usluga od 23,9% što tek treba objasniti naknadnim analizama.

Unatoč usporavanju, hrvatska godišnja stopa rasta BDP-a u drugom kvartalu je među najvišima u EU, gdje gotovo polovica članica EU prijavljuje godišnji pad realne stope BDP-a. U tom smislu mogli bi se reći da je hrvatsko gospodarstvo za sada zaštićeno od recesijskih tendencija u glavnim ekonomijama zahvaljujući solidnom realnom rastu produktivnosti u proteklim godinama. Naime, realni rast produktivnosti po satu u Hrvatskoj je tijekom zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek CEE regije (2,7% nasuprot 1,8%) te EU od svega 0,8%.

Zahvaljujući jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, ubrzanju rasta javnih investicija iz EU fondova u drugoj polovici godine te snažnom poboljšanju energetske bilance zadržali smo procjenu rasta BDP-a u 2023. godini od 3,0%. Pored potpunog ukidanja pandemijskih restrikcija na glavnim emitivnim tržištima u odnosu na prvi kvartal lani, na komparativnu prednost našeg turizma snažno utječe istodobno uvođenje eura, ulazak u Schengen te sve bolja prometna povezanost.

U drugoj polovici godine očekujemo nastavak snažnog oporavka realnih primanja stanovništva (od 4-5%), sve izraženiji u javnom sektoru pored rastućih socijalnih transfera. Također smo povisili procjenu rasta zaposlenosti na 2,7% zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Štoviše, očekujemo ubrzanje rasta investicija (+7,0%) na krilima EU fondova (dostupno EUR 4 mlrd ili 5,5% BDP-a), poticajnih (realnih) uvjeta financiranja te integracije poduzeća u globalne lance vrijednosti, što zahtijeva značajne investicije u produktivnost.

Razloga za oprez, međutim, nikad dosta s obzirom na to da pogoršanje poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) u recesijski ‘teritorij’ u kombinaciji sa značajnim pogoršanjem uvjeta financiranja u euro području te neizvjesnosti na tržištima energenata upućuju na daljnje slabljenje inozemne potražnje.