Saborski zastupnik Nino Raspudić (Most) opetovao je u srijedu kako je zbog ilegalnih migracija, na kritične dijelove državne granice, potrebno postaviti vojsku, jer zbog brojnosti migranata, policija ne može sama “držati” granicu.

Klub Mosta doživio je neargumentirane medijske i političke napade zbog teze da je, kad vam u 10 mjeseci više od 62 tisuće osoba ilegalno prijeđe granicu, to situacija gdje policija ne može sama držati granicu, nego je potrebno postaviti vojsku na kritične dijelove granice, podsjetio je zastupnik u saborskom govoru na slobodnu temu.

Naglasio je kako vojska na granici nije egzotična ideja, da to stoji u Zakonu o nadzoru državne granice, te zapitao zašto 11 zemalja EU danas koristi vojsku u zaštiti granica. „Bolje je imati vojsku na granici, nego se dovesti u poziciju Švedske, čiji je javni red i sigurnost potpuno urušen, pa vojska mora biti na ulicama“, kazao je.

Poručio je i kako Most ne želi duge cijevi na hrvatskim ulicama i trgovima, te da je bolje „danas vojska na granici, nego da sutra mora na ulicu“.

Pavliček: Ministrica je najodgovornija za širenje svinjske kuge

Suverenist Marijan Pavliček izjavio je da afrička svinjska kuga i dalje hara Slavonijom i uništava tradicijsko svinjogojstvo, da su svinjogojski su na koljenima.

Ministarstvo poljoprivrede jednostavno nije doraslo svom zadatku, donijelo je niz odredbi, ali problem afričke kuge se nije riješio, kazao je zastupnik i naveo da se u zadnja tri i pol mjeseca ta bolest s dva dvorišta proširila na njih više od tisuću, s jedne, na tri županije.

Bolest ni danas nije pod kontrolom, rekao je Pavliček pa ministricu Mariju Vučković prozvao da je najodgovornija za širenje afričke svinjske kuge. „Ona se ne razumije u samu poljoprivredu, ona se razumije u svinju, koliko ja u mandarinu. Dok nije postala ministrica svinje nije vidjela, a kamoli ušla u svinjac“, ustvrdio je.

Hrelja: Prvi nasrtaj za poskupljenje dopunskog zdravstvenog početkom 2016. 

Silvano Hrelja (HSU) upitao se što povezuje 1,6 milijuna građana, a vrijedno je svake pohvale, te odgovorio kako je to je dopunsko zdravstveno osiguranje po jedinstvenoj cijeni od 70 kuna tj. 9,30 eura koje za sve osiguranike funkcionira od 2014.

Prvi nasrtaj za poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja bio je početkom 2016., kada sam potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu (Most) nosio 104 tisuće potpisa protiv poskupljena, a on tvrdio da se mora sanirati zdravstvo, ne znajući da su to strogo namjenska sredstva, rekao je Hrelja.

Podsjetio je da se tada predlagalo da dopunsko osiguranje poskupi za 19 kuna, sa 70 na 89 kuna ili 2,5 eura, ali da se od toga odustalo, cijena je ostala ista sve ove godine.

Zahvaljujući tome, odnosno činjenici da je spriječeno poskupljenje police, do danas je u džepovima građana ostalo 384 milijuna eura, naveo je.

Privatni osiguratelji sada planiraju povećati cijenu police do 30 posto, a HZZO, neće, rekao je zastupnik, zadovoljan tom odlukom HZZO-a.

Naglasio je i kako dopunsko HZZO nema dugova, da je to je najzdraviji dio ne tako zdravog zdravstva, da su za to su najzaslužniji građani, njih, 1, 6 milijuna sa svojim redovitim mjesečnim uplatama premije.

Na računu javnog osiguravatelja pri HNB-u ima više od 153 milijuna eura, a prvi su put dobili i tri milijuna kamata, naveo je Hrelja.