Početkom prosinca bit će raskinuti ugovori o radu sa stotinjak preostalih radnika talijanskog ABS-a u Sisku, pa će čeličana iz sastava bivše Željezare Sisak, potpuno obustaviti proizvodnju, doznaje se u subotu od radnika.
U ABS-u ne djeluje sindikalna organizacija koja bi zastupala interese radnika. Radnici sumedijima izjavili da će ih samo desetak ostati održavati “hladni pogon” i konzervirati skupo postojenje, o čijoj će sudbini tvrtka u vlasništvu talijanskog Danijelija odlučiti do sredine slijedeće godine. Zaposlenima u upravi tvrtke u Sisku ponuđen je posao u sjedištu ABS-a u talijanskim Udinama.
Tako je nakon dvije ruske i jedne američke tvrtke i talijanski vlasnik odustao od navodno nerentabilne proizvodnje. I Amerikanci i Talijani mnogo su uložili u modernizaciju tog pogona, koji je postao vrlo suvremeno postrojenje. Samo ABS je u modernizaciju čeličane uložio oko 25 milijuna eura.
Nakon modernizacije broj zaposlenih se popeo na 220 i proizvodnja je dobro krenula. Međutim, zbog rada samo u noćnoj smjeni zbog niže cijene struje, nije bilo isplativo. U upravi ABS-a su u nekoliko navrata upozoravali kako ne mogu ostvariti kontakt s Vladom radi dogovora da kao veliki potrošač električne energije ostvare nižu cijenu struje.
Stručnjaci kažu kako se na europskom tržištu pojavio jeftiniji čelik iz Kine i Turske, a u posljednje vrijeme i iz Ukrajine, kojoj je zbog sankcija zatvoreno rusko tržište.
Smanjenjem proizvodnje, najprije nisu produžerni ugovori radnicima na određeno vrijeme. Potom je dio ranika premješten u sestrinsku talijansku tvrku Avis iz Slavonskog Broda, gdje su sklopili ugovore na određeno vrijeme. One koji nisu prihvatili takvu ponudu sada čekaju otkazi.
Tako se gasi i posljednji izdanak nekad snažnog i uglednog kombinata koji je pred rat zapošljavao oko 13.000 radnika. Proizvodnju bešavnih cijevi po kojoj je Željezara Sisak nekad bila poznata, ugasili su još Amerikanci, a postrojenja su odvezli u SAD. Metaling, tvrtka za proizvodnju i montažu metalnih konstrukcija sada je u stečaju, a u proizvodnji je jedino još jedan mali dio bivše Hladne prerade u stranom vlasništvu.
Komentari