U subotu je u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog centra Založbe kralja Zvonimira u Čapljini otvorena izložba „Rarissima iz Zbirke kiparstva Moderne galerije iz Zagreba“. U suradnji s Modernom galerijom kustosica izložbe, ravnateljica Biserka Rauter-Plančić, izabrala je niz modernih hrvatskih skulptura koje se rijetko mogu vidjeti izvan depoa, čak i stalnog postava MG u Zagrebu, jer je važno da i druga kulturna središta budu educirana o našoj visokovrijednoj skulpturi.
Kroz povijest svoje izlagačke, sakupljačke i istraživačke djelatnosti Galerija je oduvijek bila temelj poimanja našeg likovnog moderniteta i središnje mjesto čuvanja nacionalne likovne baštine, kako slikarske i kiparske, tako i medaljerske te grafičke. Unatrag tridesetak godina u okviru Zbirke novih medija prikupljaju se, čuvaju i povremeno izlažu i umjetnički radovi iz tzv. produkcije proširenih medija suvremenih hrvatskih umjetnika. Kao i u svakoj muzejskoj ustanovi, zbirke su različito nastajale i rasle. U početku darovnicama samih umjetnika, eminentnih članova Društva umjetnosti koje je 1905. osnovalo Modernu galeriju. Rasle su i međumuzejskom razmjenom, primjerice, s Muzejom za umjetnost i obrt koji je pružio utočište modernim slikarima iz Društva umjetnosti i u kojem je 1919. godine bio postavljen prvi stalni postav Galerije. Od 1934. godine i preseljenja Moderne galerije u Vraniczanyjevu palaču na Zrinjevcu, zbirke su se popunjavale mahom otkupima i donacijama nasljednika umjetničkih ostavština hrvatskih slikara, kipara i medaljara te darovnicama samih umjetnika koji i danas, cijeneći davno zacrtanu nacionalnu orijentaciju Galerije i njezin muzeološki profil, Modernoj galeriji daruju vrijedna djela, često i međašnje primjerke svoga stvaralaštva. Izbor djela na ovoj izložbi pripada sjajnom razdoblju hrvatske likovne moderne od kraja 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća. Tako se može vidjeti 26 skulptura s prvog kata galerijskog stalnog postava koje su demontirane, pažljivo upakirane i sa svojim originalnim postamentima dopremljene u Čapljinu, kao do sada najreprezentativnija izložba hrvatske moderne skulpture ikada dopremljena u Bosnu i Hercegovinu, prema riječima same autorice izložbe Biserke Rauter-Plančić. „Izložbu smo nazvali rarissima jer ona doista sadržava – za naš nacionalni muzej – kiparske rijetkosti najviše razine u povijesnom i umjetničkom kontekstu. Jer kako drugačije nazvati ovdje izložene bronce ‘Sveti Juraj ubija zmaja’ iz 1853. i ‘Ban Jelačić na konju’ iz 1863. bečkog kiparskog maga Antuna Dominika Fernkorna, koje je fundusu Moderne galerije priskrbio Izidor Kršnjavi, kao modele kasnije javne plastike. Odlika ‘rijetkosti’ nesporno pripada i malom mramornom reljefu ‘Varijacija Kraljevića Marka’ iz 1917. Ruže Klein Meštrović, samozatajne izvanredne umjetnice primijenjenih umjetnosti čije su zasluge za vrlo rani proboj Meštrovića na europsku likovnu scenu nemjerljive, poglavito kao supruge Ivana Meštrovića, a u raritete izložbe ide i prelijepa alabasterna bistica ‘Djevojke raskošne frizure’ Svitoslava Peruzzija, sjajnog umjetnika rođenog u Sloveniji koji je gotovo cijeli radni vijek proveo stvarajući u Splitu, gdje je bio profesor na Umjetničko – obrtnoj školi“, tumači u tekstu kataloga Biserka Rauter Plančić.
Od djela Ivana Meštrovića, Frane Kršinića, Branislava Deškovića, Roberta Frangeša Mihanovića do Rudolfa Valdeca, odnosno djela koja su biseri portretne plastike, izložba koja se može razgledati do 17. listopada donosi vrhunce naše moderne skulpture u manjem formatu.
Komentari