Ranko Ostojić veteran je Socijaldemokratske partije (SDP), u kojoj će sljedeće godine navršiti tri desetljeća aktivnog i uspješnog članstva. Rođen je 1962. u Splitu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu, a obrazovao se u Norveškoj i SAD-u. SDP-u je pristupio 1990., a sljedeće dvije godine bio je vijećnik u Gradskom vijeću. Dragovoljac je Domovinskog rata. Nakon oslobođenja, 1996. i 1997., radio je u Međunarodnom odboru Crvenog križa u Kninu, a sljedeće tri godine, do 2000., bio je načelnik upravnog odjela za gospodarenja resursima Grada Splita. Nakon smjene vlasti 2000. preuzeo je dužnost načelnika splitske policijske uprave, a godini kasnije, 2001., imenovan je ravnateljem policije. Jedan od većih policijskih uspjeha tijekom tri godine Ostojićeva mandata na tom položaju bilo je razotkrivanje i hapšenje haškog osuđenika Ivice Rajića koji se od 1995. pod lažnim identitetom krio u splitskom vojnom hotelu Duilovo. U Sabor je Ostojić izabran prvi put 2008. – iste godine kada je postao i član Predsjedništva SDP-a – i u Sabor je biran u četiri sljedeća uzastopna mandata. U vladi Zorana Milanovića od 2012. do 2015. bio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova i na tom je mjestu – bez ijednog incidenta i po općoj ocjeni iznimno uspješno – u rujnu i listopadu 2015. upravljao organiziranim prebacivanjem više od dvjesto tisuća izbjeglica u zapadne zemlje. Na upravo završenim parlamentarnim izborima 17. travnja, Ostojić je s uvjerljivih 12,5 tisuća glasova s prvog mjesta na kandidacijskoj listi SDP-a za 10. izbornu jedinicu izabran za zastupnika u Sabor.

NACIONAL: Potkraj proteklog tjedna održana je sjednica Predsjedništva SDP-a. O čemu ste razgovarali?

O rezultatima parlamentarnih izbora i pripremi izbora za Europski parlament 9. lipnja. Činjenica je da smo prošli saziv Sabora završili s 12 mandata, a sad ih imamo 37 kao SDP, i 41 kao koalicija Rijeke pravde. To se može prikazivati i kao uspjeh i kao poraz. Tko tvrdi da smo izgubili izbore, mora znati da ih nismo ni mogli izgubiti kad nismo imali vlast. Izgubiti izbore je mogao HDZ i Andrej Plenković. Mi nismo dobili izbore. Strateška je pogreška bila izostanak suradnje s Možemo! Matematika je nemilosrdna i ona kaže da je sinergijski efekt bio moguć: SDP i Možemo! zajedno su dobili daleko više glasova od HDZ-a.

NACIONAL: Iznesite poslijeizbornu strategiju SDP-a.

Naša je platforma da treba konstituirati Sabor koji bi riješio tri osnovne stvari: poništio imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, promijenio Lex AP i započeo pregovore o promjeni Izbornog zakona. To bi otvorilo mogućnost i za druge moguće razgovore i kombinacije, ali je u ovom trenutku najvažnije i na tragu onoga što je cijela opozicija zahtijevala prije izbora. Bio bi to dogovor o onome o čemu se možemo dogovoriti, pozitivan pristup u kojem bismo ostavili po strani ono što nas dijeli. Mislim da to jest osnova na kojoj se može formirati većina za konstituiranje Sabora. Ne vidim u tome veliki problem. Poslije toga bi ostao zadatak ponavljanje izbora ili pregovora o budućoj vladi.

NACIONAL: Smatrate li tako nešto mogućim?

Prerano je govoriti. Ozbiljne nas stvari dijele. Bez ozbiljnih kompromisa i odustajanja vjerojatno ne bi bilo moguće dogovoriti suradnju, a mislim da ni jedni ni drugi na takve kompromise nisu spremni. Takvi su, u krajnjem slučaju, i signali. Ali po meni, želja da se makne dosadašnja vlast dovoljan je razlog da konstituiramo Sabor i obavimo tri koraka koja sam spomenuo, a onda bi se moglo početi razgovarati i o ostalim stvarima.

NACIONAL: Siniša Hajdaš Dončić govori o modelu “tri plus tri”. Što to znači?

Isto ovo što objašnjavam i ja: tri prve i zasad najvažnije odluke, opoziv imenovanja Turudića, promjena Lex AP-a i početak pregovora o promjeni Izbornog zakona. Zasad bih se zadržao na te prve tri točke jer ih smatram zasad najvažnijim i sasvim dovoljnim za početak. Može se tome, naravno, priključiti još neke stvari u kojima se slažemo, ali mislim da ne bismo trebali ići predaleko i ulaziti u pregovore o ideološkim točkama, jer će samo nastati problem kojim ćemo napraviti uslugu HDZ-u.

NACIONAL: Bi li to bila, da tako kažem, vlada za tri odluke?

Ne bi to bila vlada. U ovom trenutku govorimo o Saboru. Sabor bi mogao donijeti te tri odluke, bez obzira na to bi li vlada bila izabrana ili ne. Dakle, Sabor, najviše zakonodavno tijelo u Hrvatskoj, ostvario bi ono o čemu je opozicija uoči izbora bila jedinstvena. Formiranje vlade u ovom je trenutku u drugom planu.

NACIONAL: Je li to politički realno: da se konstituira Sabor, opozove Turudića, promijeni Lex AP i pokrene pregovore o promjeni Izbornog zakona – i što onda?

Po meni, taj prvi korak bio bi važan i dovoljan. Vlada nije neophodna za takve odluke. Po tumačenju koje ima SDP, do momenta stupanja na dužnost, Turudić još nije glavni državni odvjetnik. Odluka o imenovanju jest donesena, ali ne govorimo o razrješenju za koje bi bila potrebna vlada, nego o poništenju odluke o imenovanju. Tada bi započeo novi proces izbora državnog odvjetnika. A ta odluka, naravno, otvorila bi niz mogućnosti novih odluka, bez obzira na to imamo li vladu ili ne, kako bi se riješile osnovne stvari koje je opozicija tražila. Stav je SDP-a da je to u ovom trenutku realno, s obzirom na raspored mandata i komplikacije oko sastavljanja vlade. Bilo bi to privremeno rješenje koje bi moglo otvoriti i dogovore o dodatnim potezima koji bi se mogli usuglasiti, pa možda i dogovoriti vladu. A ako to ne bi uspjelo, pripremiti nove izbore u zakonodavnom okviru koji ne bi više direktno pogodovao HDZ-u, nego bi nastao kao zajednički dogovor parlamentarnih stranaka.

NACIONAL: Dakle, prva tri poteza su jasna. Što bi bila ostala tri?

Situacija se mijenja iz sata u sat, pa je prerano da sad o tome govorim. Ovaj prvi krug daleko je najvažniji i oko njega ne bi trebalo biti dvojbe, barem po onome što su dosad svi govorili.

NACIONAL: Kako pregovori napreduju? Što kaže Možemo!?

Ne vidim da bi oni trebali imati išta protiv.

NACIONAL: A desnica?

Dok su bili u opoziciji, i oni su te odluke stavljali u prioritete. O tome, dakle, ne bi trebalo biti dvojbe. Uostalom, to je i volja građana, kojih je više od polovine dalo glas za koncept koji sam izložio. U sljedećim danima ćemo vidjeti koliko drže do svojih obećanja, koliko su čvrsti njihovi stavovi i koja načela su voljni pregaziti.

NACIONAL: Početni razgovori DP-a i SDP-a su održani. Kakvi su signali?

Treba razlikovati razgovore od pregovora. Činjenica je da nas na razgovore sili matematika. To naprosto ne možemo izbjeći, ali to ne znači da smo odustali od svojih vrijednosti. Sigurno je da SDP u pregovorima s DP-om ne bi odustao od svojih najvažnijih vrijednosti. Bio bi problem očekivati od nas da odustanemo od stvari za koje smo se ranije snažno borili. Zato i govorim o dogovoru oko stvari o kojima se možemo složiti, kako bismo postigli prvi i osnovni cilj: dokinuti ovakav način bahatog vladanja HDZ-a.

NACIONAL: Kako bi to tehnički izgledalo: opozicija dogovori većinu za sazivanje i konstituiranje Sabora i s tom informacijom odlazi predsjedniku Republike da sazove konstituirajuću sjednicu Sabora?

Predsjednik Republike i inače ima obavezu sazivanja konstituirajuće sjednice Sabora. Konstituirajuća sjednica saziva se da bi Sabor izabrao predsjednika. Ako smo izabrali zakonodavno tijelo, napravili smo prvi korak, na kojemu bih se zasad zadržao. Tu bismo već bili u situaciji da onemogućimo HDZ-u da formira vladu na način kojemu su i inače skloni, da trguju, traže “žetončiće” i slično.

NACIONAL: Dakle, konstituira se Sabor, bira njegov predsjednik iz redova opozicije i on na dnevni red stavlja tri točke koje ste spomenuli, da ih saborska većina izglasa.

Da. Tehnički uopće nije sporno kako bi to unutar Sabora izgledalo. O tome imamo dovoljno iskustva kako pripremiti te točke. Nije nužno da vlada predloži te točke. Naravno da svi koji su izabrani od naroda mogu podnositi prijedloge, naročito ako bi postojala većina da se te točke mogu i usvojiti.

‘SDP se ne treba dokazivati i ne mora govoriti treba li štititi ljudska i manjinska prava ili ne, a da o pravima srpskoj manjini zajamčenima Ustavom i ne govorim’, kaže Ranko Ostojić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Koga vidite u toj većini?

Sve koji su, uz dogovor, spremni podržati poslove koje sam spomenuo. Vjerujem da je to moguće i da bi se svi iznenadili koliko akumuliranih nepravdi možemo brzo riješiti konstruktivnim razgovorima.

NACIONAL: Bi li SDP u tom slučaju davao predsjednika Sabora?

Bilo bi logično da predsjednik dođe iz najjače stranke, ali i o tome bi se moglo razgovarati. Mandat je jasan i oko dogovora ne bi trebalo biti problema.

NACIONAL: Jeste li osobno podržavali manevar kandidature za premijera predsjednika Republike Zorana Milanovića?

Treba gledati gdje smo bili prije šest mjeseci. Rejting SDP-a bio je dvanaest posto, a HDZ-a 26 posto. Milanović se izložio i ne može se osporiti činjenica da je taj predsjednikov potez doprinio da rezultat SDP-a bude bolji. Izbornu pobjedu nismo ostvarili jer mobilizacija na jednoj strani izaziva mobilizaciju na drugoj, a ulogu je odigrao i Ustavni sud, koji je potpuno nepotrebno na kraju svog mandata povukao poteze koji se mogu promatrati kao potezi produžene ruke HDZ-a. Ustavni sud u svojim se odlukama nije čak pozvao ni na jedan članak Ustava, a da ne govorim o izostanku upozorenja na eventualne sankcije. Prijetiti poništavanjem izbora… Ustavni sud počinio je presedane. Pokazalo se da u Hrvatskoj nemamo trodiobu, nego četverodiobu vlasti, u kojoj je Ustavni sud iznad svega i može poništiti bilo koju odluku, pa čak i volju građana na izborima. A u isto vrijeme, zakon dopušta da se predsjednik Republike može kandidirati na izborima za Europski parlament. Postoje, dakle, dvostruka mjerila: za europske izbore može, za hrvatske ne može – stvarnim ustavnim stručnjacima već bi to moglo biti dovoljno da procijene koliko je sve to nekonzistentno.

NACIONAL: Ali svi ustavni stručnjaci u Hrvatskoj, neovisno o tome bili ili ne u Ustavnom sudu, složili su se da je predsjednik Republike kandidaturom za premijera prekršio Ustav.

Ali kandidature za premijera nema, niti je ikada mogla postojati, jer se u Hrvatskoj premijer ne bira na izborima, nego se biraju saborski zastupnici i predsjednik Republike. Jedino ograničenje predsjedniku Republike jest u tome da ne smije biti član političke stranke, što Milanović nije, i drugo, da ne smije biti na dužnosti koja je nespojiva s položajem predsjednika Republike, što Milanović također nije. Milanović niti je izabran, niti je biran i dok god netko nije službeno preuzeo neku dužnost, on na njoj nije. Ne želim ulaziti u raspravu s ustavnim stručnjacima, ali mislim da se u njihovim istupima osjeća kampanja za novi saziv Ustavnog suda, ali i naplata HDZ-ovih „žetona“, za koje sada vidimo da ne moraju biti samo u Saboru. A o autoritetu predsjednika Ustavnog suda i njegovim tijesnim vezama s čelnicima HDZ-a, o čemu je Nacional puno pisao, da i ne govorim: to je, nažalost, pokazalo koliko su u Hrvatskoj presudne kumske veze.

NACIONAL: U Milanovićevoj vladi 2012. – 2015. bili ste potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova te jedan od Milanovićevih najbližih suradnika. Je li vas iznenadio način na koji se Milanović ponaša u predsjedničkom mandatu, izrazito grublje nego kad je bio premijer?

Potpuna je razlika u poziciji premijera i predsjednika Republike. Predsjednik Republike je mnogo slobodniji. Ali o tome će se suditi na predsjedničkim izborima. Svatko bira svoj put i posljedice svojih riječi. U vladi smo korektno surađivali. Podsjetit ću samo da je Plenković na početku Milanovićeva mandata najavio “tvrdu kohabitaciju”. Time je zapravo, na samom početku mandata, rekao da HDZ ne priznaje legalno izabranog predsjednika Republike i to se povlači kroz cijeli mandat. Ni danas nemamo veleposlanike ni usuglašenu politiku, premda Ustav propisuje suodlučivanje koje se nije ostvarilo. Izbjegavanje Vijeća za nacionalnu sigurnost čak i u kriznim trenucima, osobne uvrede o navodnoj rusofiliji… Sve to pokazuje tko je zapravo Plenković i koliko je HDZ-u u cjelini vladavina prava „ne-tema“.

NACIONAL: Spomenuli smo HDZ. Čini se da smo u poslijeizbornoj situaciji dospjeli u apsurdno stanje, u kojemu HDZ-ov Damir Habijan govori da treba sačuvati zaštitu manjina, a SDP se o tome ne izjašnjava, premda i jedni i drugi razgovarate s DP-om.

O notornim činjenicama ne treba raspravljati. SDP se ne treba dokazivati i ne mora govoriti treba li štititi ljudska i manjinska prava ili ne, a da o pravima srpskoj manjini zajamčenima Ustavom i ne govorim. HDZ mora govoriti o tome, jer se jasno vidi njihovo licemjerje i što su spremni prodati. Za SDP prava manjina nisu niti mogu biti predmet nekakvih pregovora i razgovora, prava manjina se podrazumijevaju.

‘Pupovac je bio s nama u vladi. Podsjetit ću vas na ćirilične ploče u Vukovaru i kako smo to rješavali. Ćirilične ploče u Vukovaru bile su zahtjev SDSS-a. A kad su ušli u koaliciju s HDZ-om, to više nikad nisu zatražili’

NACIONAL: Načelno je to jasno, ali u provedbi nije tako jednostavno: Milanović je taj koji se u više navrata vrlo nepovoljno izražavao o Miloradu Pupovcu, a čak ga je i prethodni predsjednik iz redova SDP-a, Ivo Josipović, nazvao etnobiznismenom. SDSS već godinama uspijeva ostvariti koaliciju s HDZ-om, ali ne i sa SDP-om.

Pupovac je bio s nama u vladi. Podsjetit ću vas na ćirilične ploče u Vukovaru i kako smo to rješavali. Ćirilične ploče u Vukovaru bile su zahtjev SDSS-a. A kad su ušli u koaliciju s HDZ-om, to više nikad nisu zatražili. Zašto? Kad su SDP i ljevica bili na vlasti, postavili su to kao prioritet broj jedan koji je izazvao značajne probleme, da bi nakon toga bili s HDZ-om i nikad više nisu to tražili. Moram ukazati na to licemjerje, na koje su ukazivali i Josipović i Milanović. Podsjetit ću vas da je ćirilicu u Vukovaru uveo HDZ 2009. sa SDSS-ovim potpredsjednikom vlade Slobodanom Uzelcem. Uvođenje dvojezičnosti izglasalo je Gradsko vijeće: od 29 vijećnika, “za” je bilo 11 članova HDZ-a, dva iz HSP-a Ante Starčević, tri vijećnika SDSS-a, a trinaest vijećnika SDP-a je bilo protiv. A kasnije, u našoj vladi 2012., bili smo sa SDSS-om. Ključno je pitanje hoćemo li u Vukovaru graditi suživot odvojenih zajednica ili zajednički život. Mi smo vrlo jasno protiv ovoga prvog.

NACIONAL: Ali ne tako da se ćirilica istisne?

Naravno, daleko od toga. Ali dok god radiš separaciju – odvojene škole, odvojene vrtiće… – i time si zadovoljan, gradiš suživot, a ne život. A danas manjine objavljuju da im je HDZ partner – isti taj HDZ koji pregovara s DP-om, koji postavlja uvjet da nema suradnje sa SDSS-om.

NACIONAL: O tom apsurdu i govorim. Ali i SDP razgovara s DP-om.

Ali mi se s DP-om o tome ne možemo složiti. Prvo, ne razgovaramo o vladi, nego o konstituiranju Sabora, a i nema šanse da se složimo ili čak samo razgovaramo o umanjivanju Ustavom zajamčenih manjinskih prava.

NACIONAL: Bivša potpredsjednica SDP-a Željka Antunović proteklog je tjedna izjavila kako bi za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji bila najbolja velika koalicija SDP-a i HDZ-a. Kako to komentirate?

Hrvatska nije u toj situaciji. Nema opasnosti koje bi zahtijevale takvu nespojivu koaliciju, naročito s obzirom na ponašanje HDZ-a. A da ne govorim o tome bi li građani takvu suradnju ocijenili izdajom. Oni koji tako argumentiraju, rekli bi da Hrvatskoj treba stabilnost. Ali zašto se onda uopće mučimo s demokracijom i izborima: ukinimo Sabor i vratimo se na jednog vladara i riješit ćemo problem.

NACIONAL: Uvjerljiv argument za veliku koaliciju mogla bi biti opasnost od radikalne desnice, što DP apsolutno jest, a mogao bi i HDZ odvući natrag u radikalnu desnicu.

DP je bio dio HDZ-a, maknuo se od njih i sad bi to trebao biti kompliment HDZ-u da nije radikalna desnica? Gora varijanta od radikalne desnice je onaj tko u tome sudjeluje i podržava je. Njihovo licemjerje u kojemu pripovijedaju kako su europejci i poštuju europska načela… Sve je to samo kampanjski i nema veze s iskrenošću. Uostalom, kada bi HDZ-u doista bilo stalo da spriječi dolazak radikalne desnice na vlast, ne bi li onda on morao povući prvi potez? Ali ne, HDZ-u, kao i uvijek do sada, vlast je ispred bilo koje cijene koju građani ove zemlje moraju platiti. Evo, uskoro će 9. svibnja, Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Uvjeren sam da ta navodno europska stranka taj dan neće obilježiti nijednom zastavom.

NACIONAL: Ali mogla bi ga obilježiti kad biste oformili veliku koaliciju.

Ali ako je HDZ prepreka radikalnoj desnici, moje je pitanje zašto toga nema već sada? Sve je to gluma i njihovo unutarstranačko nezadovoljstvo jer nisu dovoljno radikalni. Zahtjevi radikalne desnice su takvi da je to rušenje i Ustava i temeljnih europskih vrijednosti. Nemaju u HDZ-u dvojbe oko toga treba li radikalna desnica u vladu ili ne, nego o tome koliko „plijena“ moraju prepustiti desnici. Ne treba posebno naglašavati da na to SDP ne bi nikad pristao.

‘Sigurno je da SDP u pregovorima s Domovinskim pokretom ne bi odustao od svojih najvažnijih vrijednosti. Bio bi problem očekivati od nas da odustanemo od stvari za koje smo se ranije snažno borili’

NACIONAL: U stranci, dakle, nema nikakvog raspoloženja za veliku koaliciju.

Kažem, nema razloga za nju. Naša priča je bila upravo suprotna: protiv bahate i kriminalne politike HDZ-a koji nanosi najveću i dugoročnu štetu ovome društvu. Nemoguće je, dakle, pokušavati tako nešto složiti.

NACIONAL: Kakvo je stanje u splitskom SDP-u? Predsjednik Davor Matijević bio je žestoko protiv kandidacijske liste za 10. izbornu jedinicu; odbio je biti na listi; to je odbio i trogirski gradonačelnik, a Matijević je odmah u izbornoj noći od predsjednika stranke tražio odgovornost za izborne rezultate kojima nije zadovoljan.

SDP nije stranka poslušnika i izvršitelja naloga, nego smiješ imati svoj stav. Stranka će 180 dana nakon parlamentarnih izbora imati unutarstranačke izbore na kojima ćemo vidjeti tko će dobiti povjerenje. Nije točno da Matijević nije htio biti na listi, nego je rekao da se opredjeljuje za lokalnu politiku i u ovome trenutku smatra da mu je to prioritet. Iz splitske organizacije nas je troje bilo na listi. Za uspješnog gradonačelnika Trogira Bilića žao mi je što nije bio na listi. Mogu se složiti da bi bilo vrlo korisno da je bio, ali dogodi se da ljudi nisu zadovoljni pozicijom i principijelno je ne prihvaćaju. Međutim, i jedan i drugi potrudili su se i uredno odradili posao temeljem odluke Glavnog odbora SDP-a. Imaju pravo izraziti nezadovoljstvo. Mogli su u tome pokazati dozu suzdržanosti, pogotovo zato što ćemo sve analizirati kad sve bude završeno. Ali ponavljam, ono što je nemoguće u HDZ-u moguće je u SDP-u: imati svoje mišljenje i javno ga reći.

NACIONAL: Ocjenjujete li da je predsjednik stranke Peđa Grbin dobro vodio predizbornu kampanju i da dobro upravlja poslijeizbornom situacijom?

O tome ćemo svakako raditi analizu. Prerano je za ocjenu. Činjenice govore da smo imali dvanaest mandata, a sada imamo 41. Istina, matematika nije dovoljna: pitanje je i osjećaja ljudi jesu li zadovoljni ili ne. Jesmo li previše očekivali? Moguće je. Ali radili smo najbolje što smo mogli. Uvijek se može raspravljati je li čaša polupuna ili poluprazna. Bit će prilike za temeljite analize.

NACIONAL: Kako teku pripreme za izbore u Europski parlament?

Europski izbori ostali su u sjeni parlamentarnih izbora, premda su jako važni. Malo ljudi u Hrvatskoj zna da se polovina zakona usvojenih u Europskom parlamentu primjenjuje u Hrvatskoj. To ne možemo ignorirati, a da ne govorim o europskim direktivama i svemu ostalom. Zastupnici SDP-a u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta bili su daleko aktivniji i napravili su daleko bolji posao od zastupnika HDZ-a. Ukazat ću na licemjerje HDZ-a, čiji su zastupnici glasali za amandman postavljanja žice na vanjske granice EU-a, dakle prema Bosni i Hercegovini. Poslije su se posipali pepelom.

NACIONAL: Više sramotnih odluka su podržali sadašnji HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu.

Da, podržavali su vrlo konzervativne odluke. Nisu zaslužili da tako predstavljaju hrvatske građane. Mislim da su se zastupnici SDP-a pokazali mnogo boljima. I ja sam jedna od osoba na kandidacijskoj listi koje žele pokazati važnost europskih izbora. Treba nastaviti kontinuitet kvalitetnog djelovanja SDP-ovih eurozastupnika. Primjer Tonina Picule, recimo, pokazuje da u SDP-u ne moramo svi misliti isto, ali da moramo imati koordinirani nastup. Na prvim euroizborima, Picula je dobio 132 tisuće preferencijalnih glasova; na drugima 115 tisuća… Siguran sam da će pridonijeti da i na ovim izborima održimo taj kontinuitet i da pokažemo koliko su eurozastupnici SDP-a kvalitetni.

NACIONAL: I Picula je jedan od žestokih kritičara koncepta Zorana Milanovića.

Upravo o tome govorim. Nitko ne može reći da na listi SDP-a nema mogućnosti izbora, naročito kad znamo da se može preferencijalno glasati.