Vlasnik sarajevske građevinske tvrtke Euroasfalt Hamed Ramić koja je u Hrvatskoj prisutna od proljeća prošle godine, govori o svojim poslovnim ambicijama u regiji, iskustvima s administracijom i stanju na građevinskom tržištu u Hrvatskoj

Već nekoliko mjeseci u Hrvatskoj posluje sarajevska građevinska tvrtka Euroasfalt. Na hrvatsko tržište ušla je relativno samozatajno, sudjelujući u projektu rekonstrukcije riječke luke, ali se sada čini da postaje sve aktivnija. Sudjeluje na natječaju za izgradnju pristupnih cesta za Pelješki most, prilično je izvjesno da će sudjelovati i u rekonstrukciji jedne prometnice u Karlovcu, a planira se natjecati i na još nekim projektima. Radi se o privatnoj tvrtki sa 750 zaposlenih i sjedištem u Sarajevu, a vlasnik joj je poduzetnik Hamed Ramić. On je nedavno privukao pozornost slovenske javnosti kada je, koncem studenoga, Euroasfalt dovršio posljednju dionicu slovenske autoceste od graničnog prijelaza na Macelju do Ptuja, jer je u tome uspio značajno prije roka i bez probijanja zadanih financijskih budžeta. Riječ je o dionici koja je godinama frustrirala hrvatske vozače jer bi odmah nakon izlaska iz Hrvatske u Sloveniji značajno usporavali svoje putovanje u inozemstvo zbog neizgrađene autoceste. Iako zbog aktivnosti na hrvatskom tržištu sve češće posjećuje Hrvatsku, Ramić je intervju Nacionalu dao koncem proteklog tjedna u Sarajevu. Govorio je o svojim ambicijama u Hrvatskoj, iskustvima s hrvatskom administracijom, stanju na hrvatskom građevinskom tržištu, projektima u kojima sudjeluje i svojim poslovnim počecima, a objasnio je i kako je tvrtku uspio isprofilirati i stabilizirati na živopisnom tržištu BiH.

NACIONAL: Euroasfalt je na hrvatskom tržištu prisutan od proljeća prošle godine, ali bi tvrtka mogla postati aktivnija i vidljivija u ovoj godini. S kakvim ambicijama ulazite u tekuću godinu, je li točno da biste uskoro mogli započeti jedan projekt u okolici Karlovca i što on za tvrtku znači?

Govorimo o izgradnji nove prometnice duge 3,6 kilometara u okolici Karlovca. Nedavno su otvorene ponude i naša se čini najkvalitetnijom. Riječ je o kompleksnom projektu cjelovite zamjene prateće infrastrukture, uključujući telekomunikacije, vodu i kanalizaciju. Na natječaju su se pojavile četiri ozbiljne tvrtke. Posao još nismo dobili, ali vjerujem da hoćemo. U Hrvatskoj smo prisutni od proljeća prošle godine. Bio je to za nas logičan iskorak budući da smo kao tvrtka poslovno koncipirani za rad na području cijele regije. Osim u BiH, imamo predstavništva u Njemačkoj, Sloveniji, Crnoj Gori, uključujući i Hrvatsku. U Sloveniji radimo četiri, u Crnoj Gori tri godine i činilo se logičnim pokušati ući i na hrvatsko tržište. To smo uspjeli nakon što smo prošli na natječaju za rekonstrukciju i adaptaciju Luke Rijeka, s jednom slovenskom tvrtkom. Investitori su u Hrvatske željeznice i Luka Rijeka, adaptiramo željezničku prugu u riječkoj luci, a najzahtjevniji dio tog projekta je rekonstrukcija jednog tunela za manevriranje vlakovima. On trenutno ima jedan, a mi upravo gradimo i drugi kolosijek. Posebno je specifično to što on prolazi ispod dviju stambenih zgrada pa je važno ispoštovati brojne osjetljive projektne zahtjeve kako ne bi došlo ni do kakvih sigurnosnih problema. Uz sve to, zbog stanara imamo radno vrijeme ograničeno na samo jedan dio dana. Krajnji cilj je riječku luku učiniti konkurentnijom onima u Kopru i Trstu.

NACIONAL: Hoćete li uspjeti projekt privesti kraju u zadanim rokovima? Naime, brojni su problemi u takvim i sličnim projektima, naročito kada su u pitanju rekonstrukcije željezničkih pravaca.

Zasad ide sve po planu. Očekujemo da ćemo svoj dio posla odraditi u zadanom roku do konca tekuće godine, kako bi naši kolege mogli izgraditi kolosijek do sredine 2020. Iako se radi o kompleksnom projektu, koji uključuje novu regulaciju željezničkog prometa koji se sada odvija gotovo kroz centar grada, suočeni smo s velikom pozornošću lokalne zajednice koja je s pravom zainteresirana da se sve vrati u normalu što je ranije moguće. Ali mi se s tim izazovima znamo nositi. Primjerice, u Sloveniji smo koncem studenoga uspjeli puna tri mjeseca prije zadanog roka dovršiti zadnju dionicu autoceste Solun – Hamburg. Riječ je o sedam kilometara dionice koja se proteže od hrvatske granice do Ptuja, a koja je dugo bila usko grlo neposredno nakon izlaska iz Hrvatske u Sloveniju. Pa je stoga njeno otvaranje dočekano s odobravanjem velikog broja hrvatskih putnika koji sada brže voze kroz taj dio Slovenije. Bilo je na tom području jako puno prometnih zastoja, a radove smo izvodili praktički usred njih. Posebno je bila zahtjevna izgradnja dvjesto metara dugog tunela koji se nalazio na prilično nezgodnom potezu. Alenka Bratušek, potpredsjednica slovenske vlade i ministrica infrastrukture, prilikom svečanog otvaranja te dionice službeno je izjavila da je to prvi put u slovenskoj povijesti da je netko prije zadanog roka uspio dovršiti projekt takve zahtjevnosti u okviru zadanih budžeta. Zato sam ponosan na naše inženjere koji su sudjelovali u tom poslu, a naročito je važno da nitko tijekom radova nije povrijeđen.

NACIONAL: Kakvom vidite situaciju na hrvatskom građevinskom tržištu, gdje su brojne nekoć snažne tvrtke suočene s velikim problemima?

U svakoj zemlji u kojoj poslujemo nastojimo ostvariti kvalitetnu suradnju s lokalnim tvrtkama. Za razliku od razdoblja od prije desetak godina, kada je bio jedan veliki građevinski zamah, u Hrvatskoj baš i nema više puno snažnih građevinskih tvrtki. U Rijeci surađujemo s tvrtkom GP Krk, koja je u tom projektu naš podizvođač. Oni su jako dobro organizirani, postoje još iz vremena bivše države, ali su se dobro transformirali i kvalitetno rade. Kvalitetno i surađujemo pa smo se zajedno javili i na još neke natječaje u Hrvatskoj. Jedan od tih je izgradnja pristupnih cesta prema Pelješkom mostu. To su dva odvojena projekta.

NACIONAL: Ali taj natječaj otvoren je prilično dugo i još nije odabrana najkvalitetnija ponuda. Čak su se pojavili komentari da će prije biti izgrađen Pelješki most nego pristupne ceste koje do njega vode. Kako to komentirate?

Evaluacija pristiglih i otvorenih ponuda doista neobično dugo traje. Naša je ponuda među najkvalitetnijima, ne preostaje nam ništa nego čekati. Smatram da je naša ponuda konkurentna i dobra. Često se u takvim situacijama pojavljuju izvođači koji iz raznih razloga daju značajno niže ponude. Tako je i u ovom slučaju, gdje je najjeftinija pristigla ponuda čak 20 milijuna eura jeftinija od prve sljedeće. Ponuda našeg konzorcija druga je po konkurentnosti.

NACIONAL: Kako to komentirate?

Postoje tvrtke kojima naprosto nedostaje projekata pa im je i zato važno pod svaku cijenu dobiti posao. Čak i po cijenu da uopće nemaju profita. Teško je to objašnjivo, ali zna tu biti različitih poslovnih logika.

NACIONAL: Što vam je strateški cilj na hrvatskom tržištu?

Želimo sudjelovati na što većem broju projekata i surađivati s hrvatskim tvrtkama. Imamo vrlo pristojne reference s raznih međunarodnih tržišta i vjerujemo da i na hrvatskom tržištu možemo učiniti značajan iskorak.

NACIONAL: O kakvim se referencama radi?

Naša je specijalnost izgradnja cesta i autocesta, a uža specijalnost nam je izgradnja tunela, što se smatra vrlo zahtjevnim. Do sada smo izgradili dvadesetak kilometara tunela, a trenutno gradimo još njih sedam – po tri u Crnoj Gori i BiH te jedan u Hrvatskoj. Imamo kvalitetne stručnjake te smo sposobni u isto vrijeme izvoditi veći broj takvih projekata.

NACIONAL: U Hrvatskoj se sve češće, naročito upravo u građevinskom sektoru, spominje kroničan nedostatak radne snage. Kako gledate na tu situaciju i kako se s time nosite?

Recept je jednostavan. Primanja i uvjete rada naših radnika digli smo na onu razinu kakva je u razvijenim zemljama u regiji. Prosječna plaća naših radnika je između devetsto i tisuću eura, a trenutno zapošljavamo 750 radnika. Od toga smo od proljeća prošle godine u Hrvatskoj zaposlili 40 radnika. To je početak našeg doprinosa hrvatskom tržištu rada. Uspijemo li na još kojem natječaju, a nastojat ćemo, planiramo u Hrvatskoj ove godine zaposliti još 60-ak radnika.

NACIONAL: Kako komentirate postojeće trendove na hrvatskom građevinskom tržištu?

Hrvatska je izgradila svoje ključne autoceste. Neke od njih već su spremne za određene rekonstrukcije, dorade i proširenja. Pa se može tvrditi da na tom tržištu postoji dobra perspektiva, naročito kada je u pitanju izgradnja lokalnih cesta. To najbolje ilustriraju zbivanja oko Omiša ili na Pelješcu. Puno se radi i u Istri, kao i u središnjoj Hrvatskoj. Ali će radna snaga biti problem u bliskoj budućnosti. Zato mi u Euroasfaltu o radnicima vodimo posebnu brigu. Najmanje 600 radnika kod nas je zaposleno više od sedam godina.

NACIONAL: Zvuči prilično interesantno, pogotovo kad se uzmu u obzir problemi s kojima su se suočile brojne hrvatske građevinske tvrtke. Kako ste uspjeli izbjeći slične probleme iako ste poslovni razvoj započeli na, čak i za hrvatske standarde, u najmanju ruku egzotičnom BiH tržištu?

Od 2012. do 2016. u BiH je bio veliki zamah građevinskih projekata. Euroasfalt je u tom razdoblju uspio osvojiti brojne projekte, isprofilirati se i napraviti preduvjet za novi poslovni iskorak. Već smo tada imali 500 zaposlenih radnika, ali smo se na vrijeme orijentirali na regiju i uspjeli osigurati nove poslove. Tako smo premostili zastoj na tržištu BiH, gdje se trenutno malo toga radi, iako država ima na raspolaganju milijardu eura međunarodnih sredstava za infrastrukturne projekte, a pregovara se da se taj iznos dodatno poveća. Međutim, zbog komplicirane političke situacije sve to teško i tromo ide. Naša je sreća bila u tome što smo uvijek nastojali graditi kvalitetna partnerstva i nismo zaposlili previše ljudi. U jednom periodu mogli smo komotno zaposliti 1500 ljudi, ali to nismo učinili. Zadržali smo se na njih 500 te se oslonili na partnere i s njima kroz razne konzorcije podijelili dio tog kolača. Zato se nismo morali zaduživati kako bismo servisirali veliki radni pogon. Potom smo iskoračili u Sloveniju i Crnu Goru, gdje i danas sudjelujemo u nekim za te države krucijalnim infrastrukturnim projektima. Tako smo postupno uspjeli doseći razinu godišnjeg prometa koji smo ostvarivali 2013. i 2014. u vrijeme najvećeg građevinskog zamaha na području BiH, a to je nekih 100 milijuna eura prometa godišnje. Osim toga, trenutno imamo osigurane poslove za sljedeće gotovo dvije godine.

NACIONAL: Hrvatski poduzetnici s pravom se bune zbog prevladavajućeg poslovnog ozračja u Hrvatskoj, naročito kada su u pitanju birokracija, sve teže prikriveni reket raznih prekobrojnih činovnika u državnim strukturama te iživljavanje poreznika ili lokalnih vlasti koje zbog pojedinačnih privatnih interesa beskrajno otežavaju poslovanje i investicije. Kako to komentirate?

Situacija u Hrvatskoj je puno jednostavnija, u Hrvatskoj se puno lakše posluje nego u BiH. U BiH imate puno više nevidljivih prepreka zbog kojih u poslovnom smislu možete izgubiti dah. Na zapadu je sve to puno uređenije. Hrvatska možda iz lokalne perspektive jest u nekoj tranzicijskoj fazi prema tim zapadnim standardima, ali je svakako puno uređenija sredina od BiH. Za nas je osvježenje raditi na tom tržištu.

NACIONAL: Gdje ste stjecali poslovno iskustvo?

Po struci sam građevinski inženjer, a iskustvo sam počeo stjecati u Njemačkoj. Koncem 80-ih više od deset godina radio sam u tvrtki Deutsche Asfalt. Prvih nekoliko godina bio sam šef gradilišta, a nakon sedam godina rada imenovali su me za tehničkog direktora jedne od filijala te tvrtke u Ulmu. Vodio sam tada ondje veliki broj radnika, ali sam se nakon nekoliko godina vratio i započeo svoj posao u BiH. Bilo je to sad već prije 23 godine, a danas na neki način zatvaram taj krug tako što se sa svojom tvrtkom vraćam na europska tržišta. Naša filijala uspješno posluje i u Njemačkoj, gdje godinama radimo vrlo zahtjevne projekte. Klijenti su nam RTL, Mercedes, a izvodili smo i dio radova na Allianz Areni u Münchenu. Kako smo na tim projektima ostavili dobar dojam, nije bilo problema osigurati i nastavak angažmana na njemačkom tržištu.