Marko Rakar, informatički stručnjak, u subotu je na svom blogu objavio tekst vezan uz najavu poreza na ekstraprofit.

Rakar je odlučio napraviti analizu niza problema i nepravdi koje proizlaze iz novog zakona o ekstraprofitu.

Ministarstvo financija pokrenulo je eSavjetovanje o izvanrednom porezu na dobit a Rakar je temeljito prošao kroz cijelu shemu.

“Razmjerno sam siguran da ne jamče jednakost kako to naš ustav propisuje, čak i ne uzevši u obzir to da se obračun poreza proteže na protekle četiri godine, da će se porez odnositi na 2022. godinu kada poduzetnici nisu mogli znati da će on postojati, te da se u osnovicu za obračun koriste covid godine koje su bile osobito grube za neke od grupacija poduzetnika”, napisao je na svom blogu.

Napravio je i okvirnu kalkulaciju, no za nju je rekao da je vrlo gruba i da kalkulacija nije u svemu ispravna koju možete preuzeti OVDJE.

“Kriterij odabira u tablici su bila sva ona trgovačka društva koja su u 2021. godini iskazale prihod od 300 milijuna kuna ili većim (po javno objavljenim podacima FINA-e). Takvih društava ima ukupno 348 i to je najbliže što možemo doći procjeni koja će društva biti zahvaćena ovim zakonom.

Ideja kalkulacije je bila da izračunam prosječnu dobit za protekli period od 2018-2021 i da onda vidim koliku dobit smiju ta društva imati a da ne prelete 120% prosjeka i uđu u prostor za Windfall porez.

Ono što je zanimljivo, postoji cijeli niz tvrtki koje za 2022. godinu moraju iskazati bitno nižu dobit od one iz 2021. da bi izbjegle plaćanje poreza. Excel tablica ima iskazanu bruto dobit po godinama za svako od društava, prosjek za sve četiri godine, kao i iznos maksimalne dobiti za 2022. godinu a koji ne “okida” windfall tax. U kolumni “postotak” nalazi se podatak koliko dobit za 2022. može biti veća ili mora biti manja a da ne bi ušli u kategoriju oporezivanja po ovom porezu.

Također je zanimljivo i vidljivo kako postoji niz kompanija koje mogu raznim računovodstvenim manevrima izbjeći plaćanje poreza, potom imamo sve one kompanije koje funkcioniraju s intelektualnim vlasništvom, pa onda imamo pitanje što sa svim onim kompanijama koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit temeljem olakšica.

Čini mi se da ima dosta nepravde u kriterijima jer kriterij prihoda nije osobito logičan, te kako su se neki veliki dobitaši provukli ispod crte, dok će neki koji nisu zaslužili biti zahvaćeni”, napisao je.