Nacional donosi nove detalje oko imenovanja revizionistkinje Vlatke Vukelić na mjesto dekanice Hrvatskih studija, zbog čega je već mjesecima podijeljena akademska zajednica na Sveučilištu u Zagrebu
U trenutku kada još nismo dobili odgovor ministra znanosti Radovana Fuchsa o tome podržava li izbor profesorice Vlatke Vukelić, javnosti poznate revizionistkinje, negatorice holokausta i promotorice režima NDH, za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, očito je da su se oko tog pitanja otvorili ozbiljni prijepori u samoj akademskoj zajednici. Sve to uoči njezina mogućeg imenovanja već možda i na sljedećoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu u ožujku. Među oponentima izbora profesorice Vukelić je i Ante Čović, profesor filozofije s Fakulteta hrvatskih studija i jedan od donedavnih prorektora u dvama mandatima bivšeg rektora Damira Borasa. Iako svjestan činjenice da ga u javnosti nerijetko percipiraju kao desničara, u razgovoru za Nacional Čović se predstavio kao ljevičar, a kao profesor filozofije među tri najveća mislioca uvrstio je, osim Isusa Krista, njemačkog filozofa Immanuela Kanta i još jednog Nijemca, Karla Marxa, zbog njegova kapitalnog djela „Kapitala“.
Evo što je profesor Čović rekao za Nacional u povodu, po njemu, mogućeg skorašnjeg ustoličenja profesorice Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, ako ne baš na sjednici Senata u ožujku, onda možda na jednoj od njegovih budućih sjednica. Upozorio je pritom i na greške u proceduri izbora za dekana na samom Fakultetu hrvatskih studija:
„Na prvom mjestu proceduralna greška kontaminira i čini neregularnim ukupni postupak izbora profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu. Najprije, bio je nečasno eliminiran njen protukandidat, profesor Neven Hrvatić. Profesor Hrvatić je nakon svega podnio i prigovor, a taj njegov prigovor prihvatilo je i Povjerenstvo za provedbu izbora dekana na samom fakultetu. To je bila točka u kojoj je postupak trebao, ali i morao biti obustavljen. Međutim, postupak je nastavljen. Ne samo to. Poslije toga dvaput je u tom istom postupku mijenjana i sama njegova provedba. U znak odmazde smijenili su Povjerenstvo za izbor dekana, koje je vodio profesor Mislav Kukoč. To Povjerenstvo, u kojem sam i sudjelovao kao član, usvojilo je prigovor profesora Hrvatića, dakle, prigovor protukandidata Vlatke Vukelić. No osim što su smijenili nadležno tijelo, dakle, Povjerenstvo, promijenili su i pravila za taj postupak izbora. Kasnije su, u vidu odmazde nad svima onima koji su na bilo koji način izrazili protivljenje takvom neregularnom postupku, primjenjivali brutalne metode. Pa je tako nekoliko ljudi eliminirano izbacivanjem iz Fakultetskog vijeća, a u Fakultetsko vijeće ušli su podobni kadrovi.“
Profesorica Vlatka Vukelić uskoro bi mogla biti izabrana za dekanicu Hrvatskih studija, a tvrdi se da u tome ima i podršku ministra Fuchsa. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL
Prema Čovićevim riječima, u sklopu te „odmazde“ uručili su profesoru Mislavu Kukoču, predsjedniku Povjerenstva za izbor dekana, otkaz suradnje po ubrzanom postupku, a imao je pravo do kraja akademske godine ostati profesorom i zaposlenikom fakulteta. Tek potom trebao je otići u mirovinu. Mislav Kukoč nije morao otići, nego je, kako tvrdi Čović, na to bio prisiljen.
„Primjenjivali su i druge mjere odmazde prema ostalim članovima Povjerenstva. To sam, osim profesora Kukoča, i sam osjetio, kao i Stipe Tadić, profesor sociologije kojem su zapriječili stručno napredovanje. Počeli su mu i prijetiti. Stipe Tadić imao je sva potrebna dopuštenja za izbor u redovitog profesora u trajnom zvanju, ali taj su postupak zakočili i obustavili. Ta se odmazda onda primjenjivala i na drugim razinama“, tvrdi u razgovoru za Nacional profesor Čović.
‘Proceduralna greška kontaminira i čini neregularnim ukupni postupak izbora profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu jer je nečasno bio eliminiran njezin protukandidat’, tvrdi Ante Čović
O toj temi izbora dekana na Fakultetu hrvatskih studija Nacional je pisao još u siječnju ove godine. Prvo u članku objavljenom 3. siječnja, a potom i kroz intervju sa Sanjom Zoričić Tabaković objavljen 10. siječnja pod znakovitim naslovom „Senat bi trebao ocijeniti rad Vlatke Vukelić jer širi neistine da su Židovi davali svoju imovinu Crkvi“. Ti su tekstovi nastali u trenutku kada se očekivalo da Senat zagrebačkog sveučilišta na sjednici 17. siječnja samo još formalnu potvrdi i potom imenuje profesoricu Vlatku Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija. Sva ostala procedura bila je završena. Izabralo ju je Fakultetsko vijeće Hrvatskih studija, a da ju je potvrdio i Senat, Vlatka Vukelić bi, dakle, još u siječnju postala dekanica FHS-a. Ovako je obnašatelj dužnosti dekana i dalje ostao profesor Stjepan Ćosić. Da nije riječ o poznatoj hrvatskoj povijesnoj revizionistkinji i negatorici zločinačkog karaktera ustaškog režima NDH, imenovanje Vlatke Vukelić bilo bi puka formalnost bez negativnih posljedica na znanstvenu zajednicu u Hrvatskoj na međunarodnoj razini.
Međutim, oko Vlatke Vukelić, izvanredne profesorice povijesti na Fakultetu hrvatskih studija i koordinatorice doktorskih studija povijesti na tom fakultetu, vodile su se burne rasprave s obzirom na to da je pokretačica i nositeljica predmeta Povijest Nezavisne Države Hrvatske, kroz koji promiče svoje revizionističke stavove. O tome zorno svjedoči i fotografija na njenom profilu na Facebooku na kojoj pozira u povodu Dana državnosti sa zastavom s hrvatskim grbom koji počinje bijelim, a ne službenim crvenim poljem na šahovnici. I to je bila demonstracija njene ideološke pozicije bliske režimu NDH. U povodu potencijalnog izbora Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija, Nacional se u siječnju obratio i ministru Radovanu Fuchsu i rektoru Stjepanu Lakušiću. Ministar Fuchs odgovorio je kratkim SMS-om da na tu temu nema komentara.
Povjerenstvo za izbor dekana, koje je vodio profesor Mislav Kukoč, usvojilo je prigovor profesora Hrvatića, ali je kasnije to cijelo povjerenstvo smijenjeno, navodno uz odobravanje ministra znanosti Radovana Fuchsa. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL, Nacional
Za razliku od ministra Fuchsa, rektor Lakušić nije se očitovao nego su Nacionalu odgovori stigli tek nakon desetak dana, ali od sveučilišnog Ureda za odnose s javnošću koji je samo objasnio standardnu proceduru izbora dekana. Rektor Lakušić potom je imenovanje profesorice Vukelić za dekanicu pospremio u ladicu i još ga nije stavio na dnevni red Senata sveučilišta. No u strahu od mogućeg imenovanja Vlatke Vukelić već u ožujku, profesor Čović objasnio je da je mišljenje fakultetskog Povjerenstva za izbor dekana Fakulteta hrvatskih studija, na čelu s profesorom Mislavom Kukočem, bilo dostavljeno rektoru Lakušiću, ali i sveučilišnom Odboru za statutarna pitanja.
Statutarni odbor proglasio se i nadležnim za raspravu o temi profesorice Vukelić i njezinu imenovanju iako je trenutačni obnašatelj dužnosti dekana na Fakultetu hrvatskih studija, profesor Stjepan Ćosić, bio protiv toga da Sveučilište uopće raspravlja o toj temi. Po njemu, Senat će jednostavno potvrditi Vlatku Vukelić za dekanicu fakulteta kojem je on trenutačno privremeno na čelu. No nakon tog načelnog stava statutarnog odbora rasprave više nije bilo, a Čović smatra da rektor Lakušić ne inzistira na tome da se ta tema uopće raspravlja na statutarnom odboru, očekujući valjda da će profesorica Vukelić napokon sama povući svoju kandidaturu. To se, međutim, uporno ne događa i profesorica Vukelić jednako uporno ne povlači kandidaturu.
‘Čim Sveučilišni sindikat, na čijem je čelu bila upravo profesorica Vlatka Vukelić, uzima predstavnika specijalnog odjela hrvatskih branitelja, onda je jasno o čemu se tu radi’, smatra profesor Ante Čović. FOTO: Screenshot/HRT
„Mišljenje o usvajanju prigovora jednog kandidata Povjerenstva za izbor dekana, bilo je upućeno rektoru. Rektor nije reagirao, a zbog toga je već mogao obustaviti cijeli postupak. Statutarni odbor o tome je raspravljao i proglasio se nadležnim za tu temu, ali druge rasprave više nije bilo. To je jednostavno zamumuljeno“, tvrdi Ante Čović. I dodaje: „U izboru za dekana ako je jedan protukandidat eliminiran nečasnim sredstvima, kao što se dogodilo na Fakultetu hrvatskih studija, ako je njegov prigovor bio prihvaćen od Povjerenstva za izbor dekana i ako se nakon toga nastavilo mijenjati pravila po kojima se provodi izbor, kao i mijenjati imenovano tijelo da nadgleda dotični izbor, te napokon, ako je na kraju promijenjena i izborna baza u istom tom postupku, onda je taj postupak nepovratno kontaminiran, kompromitiran i potpuno neregularan. Tek poslije dolaze na red ovi drugi kriteriji, poput kvalitete kandidata“, pojašnjava Čović.
Po njemu, sve to potvrđuje i tezu protukandidata profesora Hrvatića da nije bila riječ o regularnom izboru dekana, nego o nastojanju određene interesne skupine da preuzme fakultet. Čović je za Nacional i definirao tu interesnu skupinu.
‘Ministar ne daje potporu nijednom kandidatu, pa tako ni kandidatkinji koju spominjete, jer pitanje izbora čelnika spada u područje autonomije sveučilišta’, tvrde iz Ministarstva znanosti
„To je ekipa predvođena docentom Vladom Šumanovićem, a tu je vrlo bitan i Valentino Rajković, predstavnik HVIDRA-e. On nije na fakultetu, ali je imao vrlo važnu ulogu u lobiranju kojim se Fakultet hrvatskih studija pokušao i subnorizirati, a znamo što je SUBNOR bio u bivšem, socijalističkom sustavu. Čim Sveučilišni sindikat, na čijem je čelu bila upravo profesorica Vlatka Vukelić, uzima predstavnika specijalnog odjela hrvatskih branitelja, onda je jasno o čemu se tu radi“, zaključio je Čović.
Povjerenstvo za izbor dekana Fakulteta hrvatskih studija donijelo je još 20. rujna 2022. godine odluku u četiri točke u kojoj je prihvatilo prigovor kandidata profesora Hrvatića u četiri točke: a) prigovor se prihvaća; b) utvrđuje se da je postupak izbora za dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, pokrenut odlukom Fakultetskog vijeća od 11. srpnja, kompromitiran iz sadržajnih razloga koji su navedeni u Prigovoru kandidata u postupku; c) utvrđuje se da je postupak izbora dekana proceduralno kompromitiran jer se na Fakultetskom vijeću raspravljalo i odlučivalo o Programu rada kandidatkinje prije nego je Povjerenstvo raspravilo i odlučilo o prigovoru kandidata u postupku izbora dekana; d) ta će se odluka dostaviti kandidatima u postupku izbora dekana, obnašatelju dužnosti dekana i rektoru Sveučilišta u Zagrebu. Iako se, dakle, odluka Povjerenstva za odlučivanje o dekanu Fakulteta hrvatskih studija već više od pet mjeseci nalazi i u ladici rektora Lakušića, Vlatka Vukelić, negatorica holokausta, uporno ne povlači svoju kandidaturu, a Sveučilište o svemu tome još uvijek šuti.
Fotografija na profilu Vlatke Vukelić na kojoj pozira sa zastavom s hrvatskim grbom koji počinje bijelim, a ne službenim crvenim poljem. FOTO: Facebook
S druge strane, iako je predsjednik Vlade Andrej Plenković u prigodnom obraćanju 1. ožujka ove godine – u povodu hrvatskog preuzimanja predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) koji ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta u promicanju i unapređenju obrazovanja, istraživanja i sjećanja na holokaust – naglasio da je holokaust „najdokumentiraniji genocid na svijetu“ i da bi „suzbijanje antisemitizma trebalo biti svačija dužnost“, on i dalje ignorira potencijalni izbor Vlatke Vukelić za dekanicu.
U tom kontekstu je nastavak procedure za izbor Vlatke Vukelić za čelnicu Fakulteta hrvatskih studija postao i kontroverzan. Tim povodom Nacional je poslao pitanja premijeru Andreju Plenkoviću, ministru Radovanu Fuchsu, kao i rektoru Sveučilišta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću, a Nacionalov sugovornik na tu temu, profesor Ante Čović, u opširnom osvrtu progovorio je i o subnorizaciji fakulteta na kojem je profesor i predavač.
Odgovori iz Ministarstva znanosti Radovana Fuchsa
NACIONAL: Bilo je nagađanja da kao ministar podupirete izbor profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija unatoč njenim revizionističkim stavovima o kojima je Nacional u dva navrata pisao. Ta je nagađanja o vašoj potpori kandidatkinja za dekanicu eksplicitno potvrdila portalu Direktno.hr 24. siječnja 2023. Tako je „otkrila kako je prisustvovala sastanku na kojem je glavnu riječ vodio ministar Radovan Fuchs, a da se on vrlo pozitivno izrazio o preustroju fakulteta te je izrazio načelnu potporu, ali i odredio pojedince za provedbu kvalitetne suradnje“. Kako komentirate navedene tvrdnje kandidatkinje za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija?
Nismo upoznati s izjavama i komentarima koje spominjete u upitu. Ono što želimo napomenuti je da ministar ne daje potporu niti jednom kandidatu za čelnike visokih učilišta pa tako ni kandidatkinji koju spominjete jer pitanje izbora čelnika spada u područje autonomije sveučilišta.
NACIONAL: Kada ste i kojim povodom održali sastanak na koji se poziva kandidatkinja za dekanicu Vlatka Vukelić?
Kandidatkinja nikada nije bila pozvana na sastanak u Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Jednom prilikom spomenuta osoba se pojavila nenajavljeno u pratnji O.D. dekana Hrvatskih studija prof. dr. sc. Stjepana Ćosića koji je bio pozvan na sastanak s ministrom vezano uz upravni nadzor nad Hrvatskim studijima koji je provodilo Ministarstvo.
NACIONAL: Možete li navesti imena pojedinaca koje ste odredili za provedbu suradnje s kandidatkinjom za dekanicu?
Ne možemo navesti nešto što ne postoji.
NACIONAL: Na temelju čega ste dogovarali suradnju s kandidatkinjom za dekanicu prije nego je postupak izbora okončan?
Nije se dogovarala nikakva suradnja s kandidatkinjom niti je kandidatkinja bila subjekt niti objekt razgovora.
NACIONAL: Kandidatkinja za dekanicu u spomenutom je članku za Direktno izjavila da ste predložili „neke specifične pravce djelovanja“. Možete li nam objasniti o kakvim se pravcima djelovanja radi u svjetlu revizionističkih stavova koje zastupa kandidatkinja za dekanicu, a kandidatkinja tvrdi da se s njom „idejno preklapate“
Ne možemo objasniti nešto što se nije dogodilo i nema uporište u stvarnosti.
NACIONAL: Možete li nam precizirati u kojim se stajalištima idejno preklapate s kandidatkinjom za dekanicu Vlatkom Vukelić?
Ministar ne poznaje dovoljno kandidatkinju da bi mogao odgovoriti postoje li stajališta koja dijeli s njom. Međutim ono što je sigurno je da ministar apsolutno osuđuje svaki pokušaj revizije povijesti i pokušaja relativiziranja zločina.
S poštovanjem,
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ante Čović: ‘Slučaj Vlatke Vukelić zorno ilustrira način funkcioniranja koruptivnih mehanizama koji fatalno razjedaju društveni život’
Neumorno instaliranje zadane dekanice na Fakultetu hrvatskih studija (FHS), koje je već poprimilo formu „zidanja Skadra“, koliko god bilo bizarno, zavređuje širu društvenu pažnju jer ne radi se u ovom slučaju samo o jednom fakultetu, pa čak ni o jednom sveučilištu, nego o mnogo širem problemu koji je zahvatio državu i društvo u cijelosti. Riječ je o sustavnoj političkoj korupciji koja se iz domicilne državne tj. resorne strukture prelijeva na Sveučilište, fakultete i druge institucije javnog života.
Ovaj slučaj nije posebno zanimljiv samo stoga što je bizaran nego i stoga što zorno ilustrira način funkcioniranja koruptivnih mehanizama koji fatalno razjedaju društveni život i rastaču supstanciju hrvatske države. No najprije ćemo odgovoriti na pitanje po čemu je instaliranje dekanice Fakulteta hrvatskih studija bizarno.
Po dvjema značajkama. Prvo, bizarno je po tome što bi u mjesecu u kojem je Hrvatska preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, na zagrebačkom sveučilištu kao stožernoj instituciji nacionalne samosvijesti, pa onda na Fakultetu hrvatskih studija, koji je statutarno određen kao identitetska ustanova, prema zamislima nadređenih aktera za dekanicu trebala biti instalirana osoba koja ideološki revidira znanstveno utvrđene činjenice o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu, pa tako i činjenice koje se odnose na holokaust, te slikom i riječju izravno negira ustavne temelje na kojima je izgrađena suvremena hrvatska država.
Drugo, instaliranje dekanice FHS-a bizarno je po rehabilitiranju fenomena subnorizacije akademskog života, poznatog iz vremena bivše države, kojeg se mi stariji jedva prisjećamo, a mlađi o tome gotovo ništa ne znaju. Riječ se izvodi iz kratice SUBNOR, a pojam ima značenje zloporabe stvarnih ili, mnogo češće, fiktivnih ratnih zasluga radi nelegitimnog utjecaja na društveni život.
Postupak instaliranja dekanice otpočeo je upravo činom subnorizacije, najprije Hrvatskog sveučilišnog sindikata, kojemu je na čelu upravo kandidatkinja za dekanicu, a potom Fakulteta hrvatskih studija te u konačnici, po ostvarenom utjecaju, same uprave Sveučilišta.
Tri dana nakon što je Fakultetsko vijeće FHS-a pokrenulo postupak izbora dekana, 14. srpnja 2022., predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata doc. dr. sc. Vlatka Vukelić sazvala je po najhitnijem postupku elektroničku sjednicu Upravnog odbora sindikata na kojoj je pukovnik Valentino Rajković imenovan za sindikalnog povjerenika umirovljenika u Udruzi hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata RH (HVIDRA). Pukovnik Rajković bio je za vrijeme domovinskog rata zapovjednik 19. bojne HOS-a „Vitez Jure Francetić“ u Gospiću. U postupku instaliranja dekanice djelovao je kao jedan od ključnih lobista i s novopečenim docentom na Odsjeku za povijest FHS-a Vladimirom Šumanovićem, bio je jedan od ključnih kreatora represijskog kaosa na Fakultetu. Njih dvojica su ujedno, u punom suglasju s javnim istupima kandidatkinje, cijelom postupku instalacije priskrbili onaj ideološki tonalitet kojim je postupak ušao u sferu bizarnog.
Sljedeći korak, u kojem je glavnu ulogu odigrao docent Šumanović, bila je eliminacija protukandidata, što se u instalacijskom planu ispostavilo kao nužnost s obzirom na činjenicu da je protukandidat prof. dr. sc. Neven Hrvatić u natječajnoj dokumentaciji predao 30 potpisa potpore zaposlenika FHS-a u znanstveno-nastavnom zvanju, dok je planirana kandidatkinja prikupila upola manju podršku od tek 17 potpisa. Stoga je docent Šumanović plasirao izmišljenu tj. klevetničku tvrdnju da je profesor Hrvatić u sukobu interesa, jer da je njegovu sinu za jedan videouradak Fakultet isplatio iznos od 10.000 kuna. Time je postigao zacrtani cilj. Profesor Hrvatić doista je odustao od kandidature, ali je pritom podnio prigovor koji je nadležno Povjerenstvo za provedbu postupka izbora dekana prihvatilo te pokrenuti postupak ocijenilo kompromitiranim. Time je taj postupak izbora dekana FHS-a bio de iure završen.
Ono što se nastavilo de facto odvijati na Fakultetu i na Sveučilištu više nije bilo postupak izbora dekana, nego postupak instaliranja, odnosno, nametanja dekanice. Ovdje iz prostornih razloga nije moguće opisati čudnovati tijek postupka instalacije, ali će zasigurno biti prilike da se sve to potanko razjasni.
Međutim, na ovom mjestu ne može ostati bez odgovora pitanje tko su akteri više razine koji omogućuju i potiču protupravno instaliranje dekanice. Na prvom mjestu, to je ministar Radovan Fuchs koji snažno podupire instalaciju i koji za to ima sasvim određene razloge, ali se još snažnije trudi da se to ne bi primijetilo. Posebno mu je to postalo neugodno u kontekstu sjećanja na holokaust. Rektor Sveučilišta u tom je pothvatu, opet iz svojih razloga, tek na drugom mjestu. O razlozima nadređenih aktera drugom prilikom.
Komentari