‘U dogovoru sa sucem Kontrecom odmah nakon godišnjeg odmora, krajem kolovoza, održat će se sastanak s predsjednicima Vijeća od kojih će se zatražiti da tijekom rujna rasprave predmete koji su bitni. Pored toga, bez obzira na godišnje odmore, pojedini predmeti vezani uz temu CHF kredita (kredita u švicarskim francima, op.a.) su u postupku te sudska vijeća o njima odlučuju i tijekom ljeta. Konkretno, danas je nekoliko predmeta u vijećanju. Spisi se rješavaju u pravilu pojedinačno, dok sastanci Građanskog odjela i predsjednika parničnih odjela županijskih sudova imaju drugu svrhu. Naime, tim putem se nastoji ujednačiti sudska praksa između samih županijskih sudova.“

To je detalj iz odgovora predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića Udruzi Franak od 19. srpnja ove godine. Dobronić je time nagovijestio i konačno rješavanje sudskih predmeta toksičnih kredita u švicarskim francima najkasnije do kraja godine, a to je i osobno počeo rješavati prije skoro 10 godina kada je 4. srpnja 2013. kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu donio kolektivnu presudu o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u ugovorima o kreditima u švicarskim francima. No sada u predmetima pojedinačnih tužbi prijeti i zastara za manje od godinu dana, precizno, 13. lipnja 2023. godine.

‘Spisi se i sada rješavaju i bit će svakako riješeni prije kraja ove godine, moguće i ranije od toga’, pismenim je putem Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, odgovorio članovima Udruge Franak. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nacional je u posjedu nedavne službene prepiske s potpisom voditeljice ureda Udruge Franak Sandre Žiga i predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, a čini se da ta prepiska nije bila nagovještaj samo donošenja konačnog pravorijeka za kredite u švicarskim francima, nego uopće i promjene ukupne atmosfere u hrvatskom sudstvu. Smjene Damira Kosa i Marina Mrčele, dvojice predsjednika važnih odjela Vrhovnog suda – kaznenog i odjela za europska pitanja – prije dvadesetak dana, a što je bio Dobronićev odgovor na njihove javne prozivke i napade na njega kao predsjednika Vrhovnog suda, ubrzale su do tada gotovo nezamislive procese u hrvatskom pravosuđu. Sudstvo se do tih smjena utjecajnih sudaca nalazilo u stanju apatije, bezvoljnosti i ravnodušnosti. Već sama najava Radovana Dobronića u prošlom broju Nacionala da bi mogao smijeniti i Damira Kontreca, predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda, odgovornog baš za predmete iz tužbi za toksične kredite u švicarskim francima, polučila je rezultat.

Dakle, zastara za pojedinačne tužbe za toksične kredite u švicarskim francima mogla bi nastupiti za manje od godinu dana, a Damir Kontrec dugo je ignorirao sve dotadašnje upite, kao i pokušaje Radovana Dobronića da sazna nešto više o tome kako se razvijaju ti predmeti. Kontrec mu je tumačio da se na predmetima radi, a da on kao predsjednik Građanskog odjela nema mogućnost pritiskati sudska vijeća, koja trebaju donijeti konkretne odluke.

Goran Herceg iz Udruge Franak na jednom od brojnih prosvjeda oštećenih građana u zagrebačkom parku Zrinjevac preko puta zgrade Vrhovnog suda. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

No sada nakon smjena Kosa i Mrčele, predsjednik Građanskog odjela Kontrec, prema Nacionalovim izvorima, odmah se još s godišnjeg odmora javio predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću obećavši mu suradnju. Usput je preko posrednika, prema pouzdanim informacijama Nacionala, propitivao i koliko je ozbiljna Dobronićeva namjera da i njega smijeni kao što je prije dva tjedna smijenio Kosa i Mrčelu. Dobronić kao čelna osoba sudbene vlasti ima ovlasti smijeniti ne samo svoje suradnike nego i predsjednike svih sudova u Hrvatskoj. Zapravo, to mu je i jedini djelotvorni alat za sređivanje stanja u hrvatskom sudstvu, pa onda i za inicijalnu, a toliko potrebnu reformu hrvatskog pravosuđa.

Kontrec je sada obećao Dobroniću da će odmah po povratku s godišnjeg odmora prionuti rješavanju predmeta u slučaju švicarskog franka tako da i oni, poput dvaju zvučnih predmeta iz Kaznenog odjela Damira Kosa ne završe u zastari.

Vlado Iljkić, Goran Aleksić i Sandra Žiga kao članovi stranke SNAGA – stranke narodnog i građanskog aktivizma, istovremeno i predstavnici Udruge Franak, početkom veljače 2018. na medijskoj konferenciji u Hrvatskom saboru ukazivali su na sporost pravosuđa u slučaju ‘švicaraca’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

A evo što je Dobronić još napisao u odgovoru na otvoreno pismo Udruge Franak o stanju predmeta u revizijama u slučaju švicarskog franka, a vezano za moguću sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda do kraja ove godine: „Sjednica građanskog odjela je moguća u slučaju nepodudarnosti odluka pojedinih vijeća. Dakle, pravilo je da odluke donose suci u vijećima. Prema tome, spisi se i sada rješavaju i bit će svakako riješeni prije kraja ove godine, moguće i ranije od toga. Prema tome, Vrhovni sud radi na predmetima te uvažavajući razloge, pa i nestrpljenje Vaših članova, molim da ne gubite povjerenje u rad Vrhovnog suda. Na kraju, Vrhovni sud vodi računa i o opravdanom interesu banaka da se ovi  brojni sporovi okončaju zauzimanjem pravnih stajališta, kako bi one mogle donijeti svoje poslovne odluke. Nadam se da će zauzeta stajališta Vrhovnog suda pridonijeti da se što veći broj postupaka okonča dogovorom stranaka, bez potrebe za daljnjim parničenjem.“ Klijenti koji su tužili banke sigurno s nestrpljenjem čekaju na odluku Vrhovnog suda, ali i dalje ostaje upitno kako će reagirati banke, koje bi na ime obeštećenja klijenata, prema procjenama same Udruge Franak, trebale oštećenicima isplatiti i do 30 milijardi kuna.

U otvorenom pismu od 18. srpnja upućenom predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću i predsjedniku Građanskog odjela Damiru Kontrecu, Sandra Žiga, voditeljica Ureda Udruge Franak smještenog u jednom trošnom dvosobnom stanu u Folnegovićevom naselju, podsjetila ih je da su „prošla već puna dva mjeseca otkad se Sud Europske unije proglasio nenadležnim za to pitanje, jer su temeljni CHF ugovori ugovoreni prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, čime je loptica vraćena na Vrhovni sud RH, koji više ne može izbjeći donošenje odluke o pravima potrošača s konvertiranim kreditima“.

Žiga u pismu navodi i sljedeće:

„Mnoštvo je dopuštenja za reviziju koja čekaju na odluku o dopuštenju, a tiču se konvertiranih kredita. Na portalu sudske prakse ništa se nije pomaknulo s mjesta, pa javnost nema uvid u to da se nešto pokreće na Vrhovnom sudu RH nakon prekida postupaka uslijed nedavno završenog postupka C-567/20 na Sudu EU. Stoga, molimo da informirate javnost, ali prije svega nesretne ljude koji su konverzijom ušli u pravnu nesigurnost koju nisu zaslužili, a kojih je dosad čak 20.000 na temelju revizija Rev-2868/18 i Rev-18/18 podiglo svoje pojedinačne tužbe na koje apsolutno imaju pravo na temelju stava dvaju vijeća Vrhovnog suda RH, o sljedećem: 1. Kada možemo očekivati odluku o pravima potrošača s konvertiranim kreditima na obeštećenje, u kojem mjesecu 2022. godine?; 2. Kako ćete riješiti pravne dvojbe, pravnim shvaćanjem ili ćete prepustiti tijek događanja pojedinačnim vijećima koja mogu donositi opet različite odluke?; 3. Hoćete li, kao što ste to učinili za ovršne postupke, zaključkom sa sastanka Građanskog odjela VSRH i predsjednika županijskih sudova unaprijed zacrtati smjer u kojem ćete riješiti odnosnu problematiku?“

Damir Kontrec je obećao Dobroniću da će odmah po povratku s godišnjeg odmora prionuti rješavanju predmeta u slučaju švicarskog franka kako ne bi završili u zastari. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Već sutradan, 19. srpnja, predsjednik Vrhovnog suda Dobronić žurno je odgovorio na otvoreno pismo Udruge Franak poručivši da će već krajem kolovoza održati potrebne sastanke da se još tijekom rujna rasprave bitni predmeti za slučaj Franak, očekujući pravorijek Vrhovnog suda do kraja godine, a možda i prije. Kakva god će biti ta odluka Vrhovnog suda u kojoj bi i temeljni ugovor o kreditima u švicarskim francima mogao biti proglašen ništetnim, sudbina oštećenika banaka bit će i dalje neizvjesna.

Uz otvoreno pismo Dobroniću i Kontrecu, Udruga Franak proslijedila je i presudu Suda Europske unije iz Luksemburga za jedan predmet iz Španjolske, pa Sandra Žiga tim povodom naglašava i sljedeće: „U bitnome, Sud EU presudom C-655/20 izriče:

1. Što je dužnost nacionalnog suda u odnosu na potrošača ukoliko utvrdi ništetnost promjenjive kamatne stope, pa tako Sud EU utvrđuje da se potrošaču moraju ponuditi dvije opcije, a potrošač onda bira opciju koja njemu odgovara: a) ništetnost ugovora, b) zamjena ništetne odredbe dispozitivnom odredbom nacionalnog prava. 2. U slučaju zamjene ništetne odredbe valjanom odredbom ta zamjena mora se provesti od početka ugovornog odnosa, a ne od dana konverzije kao što je to slučaj u konvertiranim CHF kreditima.“

Nakon svega, teško je povjerovati da će banke čekati sudsku odluku prekriženih ruku kao što moraju čekati klijenti banaka i biti „strpljivi“, na što ih poziva predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u svom odgovoru na otvoreno pismo Udruge Franak potpisano od voditeljice Ureda Sandre Žiga.

OTVORENO PISMO

Poštovani predsjedniče Vrhovnog suda RH,

poštovani predsjedniče Građanskog odjela Vrhovnog suda RH,

ovim otvorenim pismom, punih 9 godina nakon presude Trgovačkog suda p-1401/2012 u slučaju franak, molimo Vas da informirate javnost o dinamici i načinu rješavanja pitanja prava na obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite s valutnom klauzulom CHF u kredite s valutnom klauzulom EURO tijekom 2015. i 2016. godine na temelju ZIDZPK 102/15.

Prošla su već puna dva mjeseca otkad se Sud EU proglasio nenadležnim za to pitanje, jer su temeljni CHF ugovori ugovoreni prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, čime je loptica vraćena na Vrhovni sud RH koji više ne može izbjeći donošenje odluke o pravima potrošača s konvertiranim kreditima.

Naglašavamo da su prethodno donesene dvije revizije VSRH, Rev-2868/18, Rev-18/2018 i jedan neprihvaćen zahtjev za reviziju Revd-1805/20, u kojima su vijeća VSRH identično potvrdila da potrošači koji su konvertirali svoje CHF kredite u euro kredite imaju pravni interes:

1. Utvrđivati ništetnost iz temeljnih ugovora.

2. Utvrđivati kondemnatorne zahtjeve za utvrđenje obeštećenja.

No, unatoč nedvojbenim revizijama nakon toga nije uslijedila niti jedna odluka VSRH kojom bi se utvrdilo da su konkretni kondemnatorni zahtjevi potvrđeni sudskim vještačenjima utemeljeni, proveden je ogledni postupak kojim nije odlučeno ništa bitno te je konačno sve to završilo na Sudu EU koji također nije odlučio o pravima hrvatskih potrošača na kodemnatorne tužbene zahtjeve.

U lipnju 2023. nastupa zastara potraživanja za pojedinačne tužbe na temelju kolektivne presude u slučaju franak.

Mnoštvo je dopuštenja za reviziju koja čekaju na odluku o dopuštenju, a tiču se konvertiranih kredita.

Na portalu sudske prakse ništa se nije pomaknulo s mjesta, i javnost nema uvid u to da se nešto pokreće na Vrhovnom sudu RH nakon prekida postupaka uslijed nedavno završenog postupka C-567/20 na Sudu EU.

Stoga, molimo da informirate javnost, ali prije svega nesretne ljude koji su konverzijom ušli u pravnu nesigurnost koju nisu zaslužili, a kojih je dosad čak 20.000 na temelju revizija Rev-2868/18 i Rev-18/18 podiglo svoje pojedinačne tužbe na koje apsolutno imaju pravo na temelju stava dvaju vijeća Vrhovnog suda RH, o sljedećem:

1. Kada možemo očekivati odluku o pravima potrošača s konvertiranim kreditima na obeštećenje, u kojem mjesecu 2022. godine?

2. Kako ćete riješiti pravne dvojbe, pravnim shvaćanjem ili ćete prepustiti tijek događanja pojedinačnim vijećima koja mogu donositi opet različite odluke?

3. Hoćete li, kao što ste to učinili za ovršne postupke, zaključkom sa sastanka Građanskog odjela VSRH i predsjednika županijskih sudova unaprijed zacrtati smjer u kojem ćete riješiti odnosnu problematiku?

Uistinu je nužno, i žurno potrebno, da se VSRH oglasi po pitanju kondemnatornih zahtjeva iz konvertiranih kredita. Podsjećamo da je od konverzije prošlo već 6 godina, da je ništetnost valutne klauzule CHF pravomoćna već 4 godine, i da sve to vrijeme potrošači nemaju konačnu odluku o svojim pravima.

Ujedno u prilogu ovoga pisma dostavljamo službeni prijevod sudskog tumača za francuski jezik presude Suda EU C-655/20, koja sadrži izuzetno važne izreke Suda EU koje se tiču ugovora o kreditu s ništetnim promjenjivim kamatnim stopama, kakvi su svi krediti s valutnom klauzulom CHF, ali i gotovo svi potrošački krediti u eurima i kunama koji su ugovoreni s promjenjivim kamatnim stopama prije 10. siječnja 2013., jer dotad su banke u pravilu ugovarale neodredive promjenjive kamatne stope koje se mijenjaju odlukama banaka, bez ugovorenih parametara i razdoblja promjena. Naime, presudu C-655/20 iz nepoznatih razloga Sud EU nije objavio u hrvatskom prijevodu, pa smo prijevod zatražili i dobili od sudskog tumača za francuski jezik.

Sandra Žiga, voditeljica Udruge Franak, potpisnica je otvorenog pisma Vrhovnom sudu RH. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U bitnome, Sud EU presudom C-655/20 izriče:

1. Što je dužnost nacionalnog suda u odnosu na potrošača ukoliko utvrdi ništetnost promjenjive kamatne stope, pa tako Sud EU utvrđuje da se potrošaču moraju ponuditi dvije opcije, a potrošač onda bira opciju koja njemu odgovara:

a) Ništetnost ugovora.

b) Zamjena ništetne odredbe dispozitivnom odredbom nacionalnog prava.

2. Da se u slučaju zamjene ništetne odredbe valjanom odredbom ta zamjena mora provesti od početka ugovornog odnosa, a ne od dana konverzije kao što je to slučaj u konvertiranim CHF kreditima.

Molimo da priopćenjem informirate javnost o koracima koje će VSRH poduzeti kako bi konačno bilo razriješeno pitanje prava potrošača nakon konverzije, uz najavu donošenja konačne odluke, a bili bismo zadovoljni kada bi se znao barem mjesec u kojemu će odluka biti donesena, kao i predmet po kojemu će se raditi i način rješenja – pravno shvaćanje ili pojedinačna revizija koja neće biti pravno shvaćanje, što bi ponovno dovelo potrošače u neizvjesnost.

Mi čekamo već predugo, i vrijeme nam curi, neki ljudi nisu dočekali za života konačna rješenja, nego su prepustili potomcima da nastave tamo gdje su oni stali. Želimo da bude što manje takvih slučajeva ubuduće, a to se može postići samo žurnim rješenjem problema koji dozrijeva već predugo.

Zahvaljujemo na javnosti Vašeg rada!

Srdačan pozdrav!

U Zagrebu, 18. srpnja 2022.

Voditeljica ureda Udruge Franak

Sandra Žiga

---

Radovan Dobronić odgovara Udruzi Franak:

Poštovani,

U vezi s Vašim pitanjima koji se odnose na dinamiku i način rješavanja pitanja prava na obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite s valutnom klauzulom CHF u kredite s valutnom klauzulom EURO na temelju Zakona, navodim sljedeće:

U dogovoru sa sucem Kontrecom odmah nakon godišnjeg odmora, tj . krajem kolovoza održat će se sastanak s predsjednicima vijeća od kojih će se zatražiti da tijekom rujna rasprave predmete koji su bitni. Pored toga i bez obzira na godišnje odmore, pojedini predmeti vezani uz temu CHF kredita su u postupku te sudska vijeća o njima odlučuju i tijekom ljeta, konkretno danas je nekoliko predmeta u vijećanju. Spisi se rješavaju u pravilu pojedinačno, dok sastanci Građanskog odjela i predsjednika parničnih odjela Županijskih sudova imaju drugu svrhu. Naime, tim putem se nastoji ujednačiti sudska praksa između samih županijskih sudova.

Molim da ne gubite povjerenje u rad Vrhovnog suda’, napisao je Dobronić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Sjednica građanskog odjela je moguća u slučaju nepodudarnosti odluka pojedinih vijeća, dakle pravilo je da odluke donose suci u vijećima. Prema tome, spisi se i sada rješavaju i bit će svakako riješeni prije kraja ove godine, moguće i ranije od toga. Prema tome, Vrhovni sud radi na predmetima te uvažavajući razloge, pa i nestrpljenje Vaših članova, molim da ne gubite povjerenje u rad Vrhovnog suda. Na kraju, Vrhovni sud vodi računa i o opravdanom interesu banaka da se ovi  brojni sporovi okončaju zauzimanjem pravnih stajališta, kako bi one mogle donijeti svoje poslovne odluke. Nadam se da će zauzeta stajališta Vrhovnog suda pridonijeti da se što veći broj postupaka okonča dogovorom stranaka,  bez potrebe za daljnjim parničenjem.

S poštovanjem,

Radovan Dobronić