Po treći put u povijesti pred Sabor dolazi zakon kojim bi se trebale regulirati neradne nedjelje u trgovini. Sutra je na dnevnom redu konačni prijedlog prema kojemu će od 1. srpnja trgovci, prema vlastitom izboru, moći odrediti 16 radnih nedjelja u jednoj godini. Budući da zakon stupa na snagu točno na polovini ove godine, od 27 nedjelja u drugom dijelu 2023. trgovine će moći raditi njih 16. Već u sljedećoj, 2024. morat će izabrati kojih će 16 nedjelja raditi od njih 52 koliko ih je u jednoj kalendarskoj godini.
Većina trgovaca je protiv ovog zakona i smatraju da je 16 radnih nedjelja premalo. Mirko Budimir, dopredsjednik HUP – Udruge trgovine, rekao je da su trgovci protiv bilo kakvih zabrana koje se odnose na slobodno gospodarstvo.
– 16 nedjelja koliko je predloženo je premalo imajući u vidu da smo mi turistička zemlja. S jedne strane potičemo da nam sezona bude što duža, a s ovim zakonom tu sezonu skraćujemo, kazao je Budimir za HRT.
Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, objasnila je da će primjenom zakona riješiti podjela zbog različita mišljenja o zakonu i da ćemo konačno imati slobodnu nedjelju.
– Radnici su zadovoljni ja mislim da će biti i kupci, samo treba preraspodijeliti svoje vrijeme i kupnje. Poslodavci neće ništa izgubiti jer ljudi će novce koji su planirali potrošiti u nekom radnom vremenu od ponedjeljka do subote i tih 16 nedjelja kada poslodavci budu radili. Neće biti nikakvih katastrofa, neće biti ni viška radnika. Prvo će radnici biti zadovoljni, a onda i njihove obitelji, to je zapravo jedan veliki civilizacijski iskorak, dodala je Štulić.
Problemi u organizaciji
Budimir je istaknuo da će u organizacijskom dijelu biti dosta problema te da će zakon stvoriti nered.
– Poslodavac koji se odluči da radi tih 16 nedjelja ako će raditi u kontinuiteti tu će biti manji problem, ako neće on će u tom trenutku kada radi nedjeljom trebati više zaposlenih odnosno kada ne radi trebat će manje. Treba ti više djelatnika na ugovor o radu, tu se pojavljuju ti organizacijski problemi, dodao je.
– Sigurno da će doći do otpuštanja, a u jednom trenutku će biti i manjak djelatnika, kazao je.
Budimir je objasnio da će se tim zakonom stvoriti nelojalna konkurencija jer na tržištu imamo dosta izuzetaka i novih formata koji će se razvijati.
– Imate benzinske pumpe koje će se pretvoriti u supermarkete, imate kioske koji će se pretvoriti u minimarkete. Imamo jednu diskriminaciju prema hrvatskim obiteljima, prema malim trgovcima, istaknuo je.
Nedostatak radnika
Štulić je kazala da su sindikati u kontaktu s poslodavcima koji tvrde da će im neradna nedjelja olakšati poslovanje u trenutku kada nedostaje radnika te da će im to omogućiti bolju organizaciju,
– Danas u hrvatskoj trgovini nedostaje nekoliko tisuća radnika, neće biti viška, dodala je.
Određeni lanci odlučili su da neće uopće raditi nedjeljom. Budimir je rekao da oni koji ne rade nedjeljom nisu locirani u turističkom dijelu nego u sjevernom dijelu Hrvatske gdje je manji pritisak.
– Mi vadimo samo jednu industriju trgovačku, imamo i ugostiteljsku industriju koja isto nije nužna, a radi onda je drugi korak da ćemo zatvarati restorane i kafiće ako ćemo ići tom logikom, kazao je Budimir.
– Mi imamo dosta djelatnika koji žele raditi, ali ih se zato plati, dodao je.
16 radnih nedjelja u godini
Uvođenjem najviše 16 radnih nedjelja u godini uspostavlja se ravnoteža između privatnog i poslovnog života zaposlenih u trgovini, ističe resorni ministar.
– Vjerujem da idemo prema jednom civilizacijskom dosegu gdje ćemo omogućiti svim radnicima zaposlenima u trgovini ravnotežu između privatnog i poslovnog života gdje ćemo za oko 86 tisuća žena koje rade u trgovini omogućiti slobodnu nedjelju da taj dan provedu sa svojom obitelji, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
80 posto građana, prema istraživanjima, slaže se s uvođenjem neradne nedjelje, navodeći da je taj dan predviđen za obitelj.
– Korak je naprijed ovo što je predloženo i to me veseli osobito me veseli što će to značiti silno puno za onako veliki broj žena koje rade u trgovini, kazao je fra Božo Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za slobodnu nedjelju.
Izmjene Zakona o trgovini višekratno su inicirane u Saboru, no Ustavni je sud svaki put odredbe tog zakona stavio izvan snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.
– Upravo kroz odredbe koje smo stavili vodili smo računa o te dvije odluke Ustavnog suda i o prijašnjim prigovorima koji su bili usmjereni protiv ovog zakona, istaknula je Marijana Petir, zastupnica u Hrvatskom saboru.
Poslodavci nezadovoljni
Poslodavci smatraju da rad nedjeljom treba ostati njihov izbor. Zbog uvođenja ograničenja, kažu, smanjit će se broj zaposlenih u trgovini te pasti potrošnja, odnosno BDP za 1 posto.
– Ono što mi je skrenulo pozornost je činjenica da u turističkim dijelovima naše zemlje 16 radnih nedjelja nije dovoljno da se pokrije turistička sezona, a pogotovo predsezona ili podsezona, rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Prosječna neto plaća prodavača u trgovini iznosi 618 eura na mjesec.
– Najveći dio radnika koji rade u trgovini daleko ispod medijalne plaće i od medijalne plaće se ne može živjeti očito je to jedan od razloga zbog čega se u trgovini teško živi i radi, objasnio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.
Trgovački lanac radi bez nedjelje i bez gubitaka
Bez radne nedjelje ovaj domaći trgovački lanac radi već tri godine i to bez gubitaka koje deset velikih trgovaca navodi kao jedan od razloga protivljenja neradnoj nedjelji.
– Naši svi ekonomski pokazatelji su pozitivni nismo ni na koji način ugrozili svoje poslovanje, a opet s druge strane to je bilo u korist naših zaposlenih i mislim da smo napravili samo dobru stvar, kazao je Ivica Katavić, vlasnik KTC-a.
Izmjene i dopune Zakona o trgovini, koje uključuju 16 radnih nedjelja u godini, na snagu bi trebale stupiti početkom srpnja.
Komentari