Situaciju oko koronavirusa, cjepiva, ali i pouka koje moramo izvući iz pandemije komentirao je hrvatski znanstvenik Miroslav Radman gostujući u emisiji Nedjeljom u dva.

“Žao mi je što živim u vremenu i prostoru gdje se abdicira od pameti. Možda ima dobrih razloga za to, ali mi se čini da je prilično neambiciozno reći da je naš život i naše djece i unuka, da ćemo ga prepustiti kazinu, kockarnici, slobodnom tržištu”, rekao je Radman na početku.

“Alternativa bi bila razgovarati i promišljati to što želimo od našeg života i kakav život priželjkujemo za našu djecu. Koje su vrijednosti, čemu sve to? Kako može biti cilj 5 milijardi eura ili dolara, što uraditi s tim? Čini mi se da smo se tu, obzirom na europsku kulturu i etiku i filozofiju, koliko god da one pravile greške, ali čini mi se da to prepustiti slobodnom tržištu, da je to malo premalena ambicija”, ustvrdio je Radman, na što ga je Stanković pitao “što je onda cilj i što je svrha”.

“Živjeti u skladu, interno, biološki i zdravstveno. Osjećati ljepotu kao produkt usklađenog, funkcionalnog društva. Kao kad odete na dobar koncert. Kad pogledam Europu, htio bih da to bude kao da slušam dobru muziku. Da svega ima dovoljno i ničega previše i ničeg nepotrebnog. Ali tolika je gužva u prodavanju svega da mi se čini da će problem biti u čišćenju, kao u biologiji”, rekao je Radman.

“U samoizolaciji sam ima više slobodnog vremena”

“Trebalo mi je vremena da odradimo nešto u Institutu što smo skoro neoprezno obećali. Rekli smo da idemo raditi svoj posao i da nećemo prodavati prije nego što imamo što za prodati. Potrebno je, neizbježno, izaći na pozornicu s vremena na vrijeme, da ljudi budu informirani o alternativnim razmišljanjima, pa makar bila ona i kriva, jer i to je evolucija u koju ja jako vjerujem. Da bi nešto evoluiralo, to se mora dogoditi iz bogatstva izvora”, rekao je Radman.

“Trivijalna zabava je zabava u kojoj ne sudjelujete, u kojoj ste čisti konzument. Netko će reći da je to i koncert, ali tamo je malo veća rezonanca. Ali ako je zabava u svom poslu, u svom kreativnom poslu, onda je to sreća i to je najproduktivniji posao je zabava tog tipa. Ali investicije društva idu u zabavu svih, a puno manje idu u bolju edukaciju”, rekao je znanstvenik.

“Iz nekog razloga koji mi je nepoznat, nisam uspio uplašiti samog sebe koronom”, rekao je Radman, pa govorio o samoizolaciji u kojoj je bio: “Samoizolacija u kojoj mogu raditi u otvorenom prostoru i gledati u more i nebo ne da mi nije teško pala, nego sam imao više slobodnog vremena”.

“Virus ide prema svom kraju i sam će se uništiti”

“Kao genetičar, pogled genetičara na biologiju koronavirusa je sličan onom biologija virusa HIV-a, s tim da je HIV nešto manji genom, 3-4 puta i može si dozvoliti veću frekvenciju mutacija. Ali biologija je slična i jako je neizvjesno zbog toga, nakon 40 pokušaja da dođemo do cjepiva za HIV, ja sam rekao da je neizvjesno da ćemo doći do cjepiva za koronavirus, jer on se mijenja samo 4 puta sporije od HIV-a, ali zbog toga ima 4 puta veći genom. I HIV i korona su vrlo slični, jedna nova mutacija po 2-3 virusa i onda se to akumulira. Virus ide prema svojoj smrti, jer mora se mijenjati da ga ne bi pojeo imuni sustav a mora se mijenjati toliko da dođe do samog ruba genetske provalije, gdje će se genetski samouništiti brojem mutacija koje su potrebne da bi izbjegao imunosustav” ,rekao je Radman.

“U ožujku je porast po danima bio velik pa je išao dole pa sad opet ide gore, to su slučajevi. Ali smrtnost je bila velika u prvom valu i nestaje u drugom valu, kao da je virus već sad impotentan kao virus, da postaje bezazlen, atenuiran, zbog previše mutacija u prethodnim mjesecima”, rekao je Radman.

“Možda će se prije naći lijek nego cjepivo”

“Ne bojim se da kažem nešto što će se ispostaviti da je krivo, nepotrebno je da ponavljam ono što drugi govore. Moj pogled je pogled genetičara a ne imunologa ili epidemiologa, a taj pogled još nitko nije iznio pa sam mislio da mi je dužnost da ga iznesem, pa makar bio u krivu, a ja se ne bojim toga da budem u krivu. Možda će se prije naći lijek nego cjepivo. Ako bi virusu pomogli da mutira još više, onda bi ga genetski bacili u provaliju, on bi se samouništio”, ustvrdio je naš znanstvenik.

“Za mene živjeti znati biti uzbuđen i diviti se jednostavnosti i ljepoti, ja to nalazim u svom poslu”, rekao je Radman.

“Čini mi se da je hiperaktivnost u bilo čemu što volite ili što vam godi, da se sva umijeća moraju održavati u formu. I razmišljanje je umijeće koje se, ako ga se ne trenira i svakodnevno ne uzgaja, ono će se ugasiti, kao i fizička aktivnost. Mislim da to nije ništa više nego strast, da radim ono što me veseli, da imam slobodu i tu privilegiju, da radim ono što me najviše veseli i da se u tome održava kondicija, a iskustvo ponekad vrijedi, to je prednost nas starijih ljudi. Mi smo bili mladi, a mladi nisu bili stari, oni nemaju to bogatstvo iskustva stare i zrele dobi, jer su mladi”, rekao je znanstvenik.

“Moja generacija nije naučila mlade radnim navikama, nismo ih naučili da se iscrpe u onom što rade i vole. Treba ozbiljno uzeti ono što rade jer ako nemate šegrta, onda nećete imati ni majstora”, ustvrdio je Radman.