Machu Picchu, sveti grad Inka, smješten je na najvišem dijelu istočnih Andi u Peruu. Otkrio ga je 1911. godine Amerikanac Hiram Bingham. Prema novoj studiji, ovaj je grad stariji nego što se do sada mislilo.

Službeni je podatak da je Machu Picchu nastao između 1420. i 1530. godine, nekoliko desetljeća ranije nego što se do sada mislilo. Tim istraživača, predvođenih predvođen Richardom Burgerom, profesorom antropologije na Sveučilištu Yale, upotrijebio je radiokarbonsko datiranje kako bi otkrio da je car Pachacuti, koji je izgradio Machu Picchu, došao na vlast ranije nego što se očekivalo.

To znači da su se se Pachacutijeva rana osvajanja dogodila ranije, objašnjavajući kako je Carstvo Inka postalo najveće i najmoćnije u predkolumbijskoj Americi, piše CNN.

Prema povijesnim dokumentima, smatralo se da je Machu Picchu izgrađen nakon 1440. godine. No, Burger i njegov tim iskoristili su datiranje ljudskih ostataka akceleracijskom masenom spektrometrijom (AMS) kako bi dobili točniju sliku. AMS radi čak i na malim količinama organskog materijala, što uvelike povećava kosture koje mogu proučavati.

Tim je pregledao 26 kostura s groblja u Machu Picchuu, koji su tamo pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine. Prema podacima studije, tijela su pokopana pod kamenim gromadama, liticama ili plitkim spiljama i zapečaćena zidovima. U grobnicama su pronađeni predmeti poput keramike te bronačne i srebrne igle za šalove.

“Ovo je prva studija koja je temeljena na znanstvenim dokazima. Daje procjenu o osnivanju Machu Picchua i trajanju okupacije”, naveo je Burger u priopćenju ranije ovog tjedna.

Povijesne zapise napisali su španjolski konkvistadori nakon što su zauzeli područje, a rezultati studije dovode u pitanje valjanost donošenja zaključaka na temelju ove vrste dokumenata, tvrde znanstvenici.

Iako studija, objavljena u časopisu Antiquity, priznaje ‘ograničenja’ radiokarbonskog datiranja, znanstvenici navode da su dokumentirani dokazi ‘nepouzdani’.

“Možda je došlo vrijeme da radiokarbonski dokazi preuzmu prioritet u rekonstrukciji kronologije careva Inka i datiranju spomenika Inka, poput Machu Picchua”, piše u studiji.

Machu Picchu se sastoji od oko 200 kamenih građevina, čiji su granitni zidovi i danas u dobrom stanju, iako su slamnati krovovi odavno nestali. Građevine uključuju svečano kupalište, hramove, žitnice i akvadukte. Smatra se da je jedna, poznata kao koliba čuvara ‘Funerary Rock’, korištena za balzamiranje mrtvih aristokrata.