Izbor za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu su završili.Rezultati pokazuju da su u EP od 25 stranačkih i nezavisnih lista, samo četiri uspjele ući.
HDZ s 34,6 posto glasova tj. šest zastupnika, SDP s 25,96 posto daje četiri zastupnika, DP s 8,82 posto jednog i Možemo, koji na ovaj način postaje Europarlamentarna stranka jednog s 5,92 posto glasova.
Posebno je zabrinjavajuća slaba izlaznost ispod 22 posto, a ona predstavlja najslabiji rezultat među članicama EU. Za neke stranke, kao što je Most, ovo je bilo neugodno otrežnjenje, kao i za pojedince poput Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića.
U Europskoj uniji dogodilo se daljnje političko skretanje u desno koje je u Francuskoj izazvalo raspisivanje parlamentarnih izbora. Promjena političkih snaga u Europskom parlamentu svakako će imati utjecaj i na izbor čelne osobe Europske komisije, tj. mogući reizbor Ursule von der Leyen. Desnica nije pobijedila, ali je značajno povećala broj zastupnika.
Sve elemente izbora za Europski parlament, od Hrvatske od EU kao Gost dana Radio Nacionala komentirao je profesor filozofije politike i politički analitičar, Žarko Puhovski.
Puhovski je analizu počeo razlozima o niskoj izlaznosti: “Po mojem sudu pokazalo se da mala izlaznost ne pomaže samo HDZ-u, već i SDP-u. To pokazuje da imamo samo dvije stranke. Drugim strankama slijeću glasovi od izbora do izbora. Drugo odnos je sedam prema pet za desnicu naspram ljevice što je u redu. HDZ, SDP i DP su postigli dobar uspjeh, Možemo neuspjeh, a Most je prošao katastrofalno.”
Prema njegovom mišljenju, glavni razlog je nepostojanje kampanje usmjerene na europska pitanja: “Nije važno što su izbori bili blizu nego nije bilo kampanje koja je postavila niti jedno jedino pitanje o ključnom problemu EU-a, a to je kada se odlučuje konsenzusom, što je za Hrvatsku kao malu državu važno. Ovo je bilo kao spinoff serije i nije se činilo važnim. Osim HDZ-a i SDP-a, stranke nemaju stranački bazen. Gotovo sam siguran da je postotak izlaska starijeg stanovništva bio veći od onog na pralamentranim izborima, ali to će se pokazati istraživanja. Ovo je zapravo bilo dobro, jer veći izlazak mladih u Europi pokazao je njihovu radikalizaciju i skretanje udesno“, zaključio je.
UZBUNA U NJEMAČKOJ Snažan uzlet ekstremno desnog AfD-a, posebno među mladima i slabije obrazovnima
Posebno se osvrnuo na opći neuspjeh ljevice i liberala na izborima za EP: “Pokazuje se da ljevica i liberali nemaju budućnost, jer su dosadni. Budućnost imaju oni koji mogu programe sažeti u dvije rečenice. Zeleni su zadnja stranka koja je radila na temelju znanosti, ljevica nešto manje, ali oslabili su svoju poziciju zbog toga. Nekad su mladi tražili znanstvene autoritete a sada toga više nema.”
Analizu izbora Puhovski je nastavio ulaskom novog faktora u izbornu utrku: “Zaboravlja se dodati da su profitirale proruske, ali i proizraelske snage. Oni vide ljude kao Netanyahua i Putina kao snažne lidere koji su spremni ‘lupit šakom o stol’ i riješiti problem. Mladi u EU bi voljeli da takvi odlučni ljudi vode i njihovu državu. Zato se simpatija jako promijenila, jer EU nema svoju vanjsku politiku,” objasnio je taj zaokret Puhovski.
Nepostojanje vanjske politike EU smatra možda ključnim problemom: “Trump bi bio katastrofalan predsjednik za SAD, a odličan za svijet, jer bi manje ubijao. On bi se dogovorio s Putinom, bez cifranja i posvetio se obrani od imigranata. EU će bez svoje vanjske politike i odlučivanja konsenzusom ostati ‘mali od kužine’ Rusiji i Kine.”
AKO SE UJEDINE… Četvrtina Europljana glasala za ekstremnu desnicu, Reuters upozorava na opasnost
Promjena zastupničke slike EP po Puhovskom nije presudna, ali otvara više kombinacija za izbor čelne osobe EK: “EP još uvijek nije pravi parlament, jer dogovori o izboru predsjednika EK se događa u dogovoru predsjednika I premijera članica EU. Ursula von der Leyen je krenula prema pranju imidža Giorgie Meloni, koja se pokazivala vrlo suradljivom i umjerenom, a onda je radila ‘svinjarije’ kući u Italiji. Sada se je pitanje hoće li postići pakt sa liberalima i zelenima. Zeleni su najviše izgubili i oni će biti pod najvećim pritiskom da naprave neki ustupak.”
Razlog uspjeha HDZ-a vidi u slijedećem: “Po mojem sudu zato što je HDZ jedini uspio najveći dio svojih birača izvući na izbore, uz SDP. Možemo je pokazalo da još nije nacionalna stranka, za sada. HDZ je uspio argumentirati doprinos Europi a ne samo govoriti o tome što smo mi od njih dobili”.
Što se SDP-a tiče smatra da ne zastupaju dovoljno socijaldemokratske politike: “Biljana Borzan je napravila nešto što bi mogao i svaki HDZ-ovac. Ona je štitila prava potrošača, a ne zastupala neku socijaldemokratsku politiku. Sve što je napravila je sjajno, ali nije politika na kojoj bi kao socijaldemokratkinja trebala inzistirati.”
Ostavku Peđe Grbina kratko je prokomentirao riječima: “Jedan jadan predsjednički mandat kao Grbinov, završio je pristojno.”
Osvrnuo se i na njegove moguće nasljednike: “Siniša Hajdaš Dončić ili Mirela Ahmetović su podjednako loši izbor za novog čelnog čovjeka SDP-a. Bojim se da ćemo se uskoro žaliti kako je bilo dobro u Peđino vrijeme”, rekao je kratko i oporo Žarko Puhovski.
Cijeli razgovor o upravo završenim izborima za Europski parlament s Gostom dana Radio Nacionala profesorom filozofije politike i politički analitičarem Žarkom Puhovskim pogledajte i poslušajte u nastavku.
Komentari