RADIO NACIONAL Troskot: Goruća tema EU je ovaj cijeli nered koji je nastao oko migranata

Na nedavnim parlamentarnim izborima MOST je osvojio 11 zastupničkih mjesta da bi samo nekoliko dana kasnije u jeku sastavljanja lista za predstojeće Europske izbore izgubio dvoje zastupnika, bračni par Raspudić, koji su postali nezavisni.

Na europarlamentarne izbore Most izlazi s programom koji nastoji osnažiti kršćanske vrijednosti u EU i ponovno stavlja Hrvatsku u poziciju svojevrsnog ‘predziđa kršćanstva’. Taj dojam pojačava njihovo traženje većih sredstava od EU za obranu granica kao I poziv za slanje vojske na vanjske granice Hrvatske prema zemljama nečlanicama. Do sada poznati kao dosljedni borci protiv korupcije, Most je težište s pravnog funkcioniranja sustava više prebacio na ideološki u nastojanju da dođe do potrebnog broja birača koji bi ih uveli u Europski parlament.

Most izlazi s listom na kojoj se nalaze i kandidati Suverenista I HSP-a, koji je bio najavljen kao samostalna stranka ali se na kraju pridružio ovoj opciji. predvodi Božo Petrov. Iza njega je Zvonimir Troskot, potom Dominik Klemenčić (Suverenisti), na četvrtom mjestu Željko Glasnović (HSP), slijede Nikola Grmoja, Petra Mandić, Kristina Jerčić, Ivan Vidović, Kristina Bakula, Anamarija Jurković, Željka Ilijaš Baričević te na posljednjem mjestu Marin Miletić, koji je nominalno označen razlogom prestanka suradnje s bračnim parom Raspudić, iako se pokazalo da su razlozi bili složeniji. Gost dana Radio Nacionala bio je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta u 11. sazivu Sabora i drugi na listi za izbore u Europski parlament.

O uspjehu Mosta na parlamentarnim izborima Troskot kaže:”Realno gledajući Most je ostvario odličan rezultat kada se pogleda koje investicije smo mi imali i kada se usporede novci u smislu uloženog i broja osvojenih mandata, mislim da smo bili jedni od najefikasnijih stranaka i da smo uspjeli potvrditi mandate koje smo imali i da smo negdje dobili i nove mandate. Imali smo probleme koje nismo krili i bili smo transparentni prema javnosti.Vidjet ćete sada probleme u drugim strankama. Mi to nismo krili i išli smo u razrješavanje problema koje smo imali s bračnim parom Raspudić. Brzo smo se konsolidirali i mislim da je to bio jedan fer rastanak. Mislim da smo, gledajući sada ankete, uspjeli preokrenuti trendove i iako se radi o graničnom mandatu mi bilježimo uzlazne trendove. mi nismo odvojeno gledali ta dva ciklusa nego smo radili cjelovitu strategiju i cijeli taj izborni proces privodimo sada kraju.”

O novim inicijativama Mosta kratko je rekao: “Vidjeli ste da smo imali inicijativu za jedan oblik nastavka ‘Brijunskog ustava’ u smislu da se konačno razriješi na dugi rok problem s predstavnicima nacionalnih manjina.”

Posebno je obrazložio stav o ‘povratku kršćanskim vrijednostima’ u EU: “Prije svega ne radi se na razini vjere, tu se ne radi o odnosu Crkve i države jer mislim da su zemlje to poprilično uredile već se tu radi o jednom kulturološkom okviru koji mora biti prisutan u zemlji u kojoj živite.Dat ću najbolji primjer. Živio sam svojevremeno u Singapuru, i iako se ja s tim konceptom ne slažem, ali mi je odmah po slijetanju na aerodrom bio jasan okvir, jer dobijete tiket gdje vas crvenim slovima upozoravaju da bilo kakva preprodaja droge povlači za sobom mogućnost smrtne kazne i bilo mi je jasno da ne postoji odvjetnik na svijetu koji vas može spasiti. Da odmah pojasnim. Ovdje nitko nije za smrtnu kaznu, ali vrijednosni okvir mora biti jasan bilo za sve nas koji tu živimo, ali i migrante koji sada dolaze. Zašto govorim o kulturološkom konceptu? Činim to zato što čak i jedan od najvećih ateista Richard Dawkins čije rasprave sam slušao, on je profesor biologije na Oxfordskom sveučilištu rekao je da ono što vidi sada u Britaniji, da Europa mora biti kulturološki kršćanska kao takva.”

Troskot najvećim problemom EU smatra pitanje migranata: “Mislim da je goruća tema EU ovaj cijeli nered koji je nastao oko migranata i odmah da kažem kako mi u Mostu nemamo nikakav problem s legalnim migrantima koji traže azil preko naših konzulata i službenih institucija. Tako su radili i naši kad su se iseljavali, prijavili su se i tražili azil i otišli su raditi sukladno potrebama tržišta rada određene zemlje.”

Posebno naglašava probleme koje malim državama poput Hrvatske donosi Dublinski sporazum i o tome Troskot kaže: “Novi sporazum koji je potpisan o migrantima gdje bi se to po nekakvom ključu, koji nikom nije jasan, raspodjeljivalo Europom, mi mu se suprotstavili. Prvi rizik koji vidimo je egzistencijalan. Nas sada ima ispod četiri milijuna. Već sad imamo velik broj ljudi koji je došao iz Azije. Kada bi još jedan veliki broj ljudi ušao u Hrvatsku to bi na srednji rok moglo ugroziti egzistenciju Hrvatske ne u smislu koegzistencije već nas kao naroda obzirom na problem demografije. Drugi je financijski. Kao što smo vidjeli iz tih politika koje su nejasne, a možemo slobodno reći da pojedine zelje u EU nemaju takav pristup, npr. Danska. Danska je napravila reevaluaciju svojih politika i oni su sami rekli da migranti koji su ušli u njihovu zemlju više ne dolaze iz zemalja u kojima je rat i počeli su s deportacijama. Problem je što se oni deportiraju u zemlje u kojima su prvi put registrirani.zabilježeno je 60 tisuća migranata i kada ih mi ne bismo htjeli primiti natrag po svakom bi shodno Dublinskom sporazumu morali platiti 20 tisuća eura. To znači da bi za 2023. godinu mi morali platiti 1,2 milijarde eura što je 12 Rafalea koje smo kupili od Francuza. Mi to ne bi mogli financirati, ne bi mogli razvijati demografske politike, ne bi mogli ulagati u zdravstvo. Treći problem je vrijednosni. Migranti moraju vidjeti koji je to okvir koji moraju poštivati. Prvi je Ustavni koji je prekršen već samim nelegalnim ulaskom na teritorij Hrvatske. migranti su svakako tema kojom bi se bavili. Drugo je pitanje obrambene politike. Ne slažemo se s izjavama poput Macronovih i ne vidimo zbog čega bi naši mladići djevojke trebali ginuti na istočnom frontu.”