U Dubrovniku je počeo samit Ukrajina – Jugoistočna Europa. S hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem suorganizator je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, čiji dolazak se očekuje danas.

Riječ je o trećem samitu u tom formatu – prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani – a glavni cilj dubrovačkog sastanka je iskazati solidarnost i podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini, koja se već više od dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.
Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu summit Ukrajina – Jugoistočna Europa najveći je do sada. Na samitu će osim Zelenskoga i Plenkovića sudjelovati visoki dužnosnici dvanaest zemalja regije, među njima troje predsjednika, petero premijera i četvero ministara vanjskih poslova.

Kako za portal Nacional.hr ekskluzivno saznaje Orhidea Gaura Hodak na skup će doći i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zbog čega su u zadnji tren mijenjani potpisi na zajedničkoj Dubrovačkoj deklaraciji koja treba biti usvojena. Glavne točke deklaracije, kako se doznaje, trebale bi uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući i poluotok Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku euro integracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uvjeti, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

Na tom skupu neće biti nazočan predsjednik zemlje domaćina Hrvatske, Zoran Milanović. U jeku prijepora između premijera Plenkovića i njega vezano uz prisustvovanje pripadnika Hrvatske vojske u misijama NATO saveza vezanim uz rat u Ukrajini za koje Milanović ne želi potpisati pristanak, Vlada nije Predsjedniku Republike uputila poziv. U vladajućim krugovima tvrde da pozivnica predsjedniku Milanoviću nije bila potrebna s obzirom na to da je Hrvatska suorganizator, ali je poznato i da je s predsjednikom Ukrajine Zelenskim dogovoreno da njegov hrvatski kolega ne bude prisutan, što je u najmanju ruku bezobrazno. I s jedne i druge strane.
O tim temama je danas govorio Miro Kovač bivši ministar vanjskih poslova u emisiji Gost dana Radio Nacionala.

• Budimo pragmatični i recimo da je ovakva forma da nema predsjednika Milanovića već državu zastupa premijer Plenković, nije mrsko ni Milanoviću ni Plenkoviću, jer su njihovi stavovi suprotni
• Neovisno slagao se Milanović s tom misijom ili ne, tu postoji već četiri godine o konfliktu koji je prerastao u tešku netrpeljivost koja je obostrana. predsjednik Milanović ima taj svoj stav koji je artikulirao već prije dvije godine oko misije koju je osmislila EU o pomoći Ukrajini. Čini se da će Hrvatska ostati bez te misije sudjelovanja u NATO misiji.
• Pomažući inidrektno Ukrajinu nismo izravno u sukobu, ali sada smo u pratkampanji i Milanović ima uz sve drugo,  drugačiji stav od kandidata HDZ-a Primorca
• Predsjednik koji zastupa Srbiju, državu agresora na Hrvatsku, je čovjek koji sjedi na dvije stolice. Javna je tajna da Srbija pomaže Ukrajinu.
• Puno toga je deklarativno, ali činjenica je da Hrvatska daje 300 milijuna dolara, što je puno više od Slovenije, Grčke ili Rumunjske koja je susjedna država Ukrajini. Već to je dragocjeno.
• Znamo da bez podrske SAD-a cijeli napor ‘pada u vodu’.
• Europa iznadprosječno izdvaja za Ukrajinu. Ali u SAD-u se sve više širi dojam da bi trebalo doći do neke vrste pregovora između Ukrajinaca i Rusa, kako bi se Ukrajini dao neki predah. Imamo tri opcije. Jedna je da Ukrajina sve vrati, nije izvjesno. Drugo je da Rusi izađu na Dnjepar što je isto teško moguće. Treći je da se ponovi scenarij Koreje i da svaki ima svoju opciju. Najbolje bi bilo da se obrane i da 80 posto kasnije bude dio političke Europe.