Diljem Europe 8. i 9. svibnja obilježeni su Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Zatim je šestog lipnja proslavljena 80. obljetnica iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji kojoj su prisustvovali najviši svjetski čelnici osim predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Hrvatska je praznike u svibnju obilježila ‘skromno i u krugu obitelji’. One europske i antifašističke, one koje se službena HDZ-ova vlast stidljivo odriče ne bi li se umilila sve glasnijim revizionistima koji sve hrabrije proviruju iz stranaka desnog usmjerenja, a posebno nakon što je Domovinski pokret postao koalicijskim partnerom Andreja Plenkovića.

Sve to dovelo je do rasta netrpeljivosti prema ideji antifašizma koja je porazila hrvatsku sramotu zvanu Nezavisna država Hrvatska. NDH nije bila ni nezavisna, ni država, ni Hrvatska. Ali to nasljednicima poraženog koncepta nije dovoljno da prihvate povijesne činjenice, već ih nastoje nasilno promijeniti, kao što je u najnovije vrijeme opis logora smrti u Jasenovcu, kojem nastoje ublažiti genocidni karakter njegovog postojanja.

Posebno je zanimljivo da su te ideje snažne u Dalmaciji iz koje su tisuće mladih poginule u bitkama na Neretvi i Sutjesci, a partizanski pokret bio najjači. Općenito, Hrvatska i Hrvati trebali bi biti ponosni na svoj doprinos antifašističkom pokretu svijeta. U ovom slučaju budale se stide onoga čime bi se pametan čovjek ponosio. Za kraj, bez hrvatskih partizana ne bi bilo osnova samostalnosti Hrvatske!

O antifašizmu i revizionizmu uoči Dana antifašističke borbe naroda Hrvatske govorio je Franjo Habulin, predsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Gostom dana Radio Nacionala.

O razini diplomatskog izaslanstva na proslavi iskrcavanja u Normandiji: “Velika trojka iz II. svjetskog rata priznala je partizane i Tita kao saveznike i zajednički su provodili oslobodilačke akcije. Recimo, Britanci su s partizanima oslobađali dalmatinske otoke, borili se rame uz rame. To je savezništvo. Na to savezništvo ne bi trebalo zaboraviti ni danas. Stoga mislim da bi takve obljetnice kao Dan D trebalo zajednički obilježiti na najvišem nivou.”

O hrvatskim antifašistima u vremenu osamostaljenja RH: “Antifašisti u Hrvatskoj se nisu najbolje snašli u trenutku kada je počela agresija na Hrvatsku. Umjesto što su promatrali što se događa, trebali su se prikloniti nečemu što je vodila prema osamostaljenju Republike Hrvatske. Na kraju krajeva, proveden je referendum ne kojem je vrlo visokim postotkom izraženo opredjeljenje građana Republike Hrvatske za izlazak iz  Jugoslavenske federacije i za osamostaljenje. U tome su sudjelovali i antifašisti, a onda su se trebali u skladu s time i ponijeti i svrstati”, zaključio je Habulin.

O značaju osnivanja prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica: “Nije se Brezovica dogodila slučajno. Komunistička partija na čelu s Titom znala je što se sprema. Svjetski ‘koljači’ su brusili noževe, a to su komunisti u Hrvatskoj a i mnogi drugi prepoznali. Spremala se svjetska kataklizma, spremao se svjetski rat.  KPH je krenula u pripremu ljudi za opći ustanak. Pozvali su i druge političke snage da se pridruže. Treba reći da su se u manjoj mjeri, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ozbiljno, pridružili članovi HSS-a.  Jedna stvar koju ćemo ponavljati je da je u Brezovici formirana prva oružana formacija, ne samo u Hrvatskoj nego na prostoru Jugoslavije”, zaključio je ŽFranjo Habulin.

Cijeli razgovor s Franjom Habulinom, predsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske poslušajte u nastavku: