Cijeli svijet strepi od kopnene invazije Izraela na Libanon koja je započela i prijeti i daljnjim širenjem sukoba na Bliskom istoku.

Nakon što je Izrael zračnim napadima na Libanon u samo nekoliko dana eliminirao vođu Hezbolaha, Hasana Nasralaha i Fateha Šarifa Abu el-Amina, čelnika Hamasa u Libanonu, nastavlja s uništavanjem terorističkih organizacija, iranskih proxya u susjednim zemljama. Izrael je napao i vojne utvrde Huta u Jemenu, a premijer Netanyahu jučer se trominutnom video-porukom na platformi X obratio narodu Irana, u kojoj je okrivio iransku vladu za guranje Bliskog istoka dublje u rat. “Nema mjesta na Bliskom istoku koje je izvan dosega Izraela” – rekao je Netanyahu i  ustvrdio da iranska vlada dovodi Irance “bliže ponoru”. Dodao je da će Iran i Izrael biti u miru kada Iran bude “konačno slobodan”, a to će “doći puno ranije nego što ljudi misle”.

Prema izvorima iz Libanona, broj poginulih u izraelskim zračnim napadima porastao je na 492. Među njima je 35 djece i 58 žena, dok je ranjenih 645. Izrael je upozorio civile da napuste područje u blizini Hezbolahovih položaja i rezidencija. S juga zemlje pobjeglo je oko milijun ljudi.
Indikativno je da je Francuska poslala poruku kako stoji uz libanonsku vojsku i pozvala sve strane na dvadesetjednodnevni preid vatre, na temelju prijedloga Macrona i Bidena, dok je američki predsjednik Biden dao do znanja kako se ne slaže sa kopnenom invazijom Izraela na Libanon i kako sukob mora odmahstati.

O tim temama razgovarali smo s Gostom dana sigurnosnim stručnjakom, profesorom Vlatko Cvrtilom, rektorom Sveučilišta Vern u Zagrebu, bivši savjetnik predsjednika Republike za obranu predsjednika Republike, Stipe Mesića u programu Radio Nacionala:

O mogućnosti da se Iran uključi u sukob i zarati s Izraelom: “Jedno od ključnih pitanja u ovome trenutku je uključenje Irana u rat. Postoji strah od njegovog uključivanja. Istina reakcija Irana je  je bila prije nekoliko mjeseci, ali je bila, uvjetno rečeno, najavljena i ograničena i u tom smislu nije polučila nekakav poseban učinak. Ako gledamo sadašnju situaciju, mi smo već priije dva mjeseca imali situaciju gdje je Iran  ozbiljno prijetio nakon ubojstva čelne osobe političkog dijela Hamasa, koji je ubijen u Teheranu što je bio jedan ozbiljan incident, koji je ukazao na određene slabosti ukazao  sigurnosne prirode Irana, međutim tada nisu reagirali. U međuvremenu smo i opću skupštinu UN-a gdje su se pojavili novi pripadnici iranske administracije novog predsjednika koji su upućivali dosta pomirljive poruke.  Zaključak je da su prijie toga imali diplomatske kontakte koji su uvjeravali da će se neke stvari promijeniti u korist Irana. Treba uzeti u obzir da unutar Irana postoje radikalne skupine, pogotovu one koje su vezane uz Republikansku gardu, koja je izgradila tu mrežu, uključujući Hamas, Hezbolah i hutiste, koji su matrica otpora prema Izraelu. Trenutno predsjednik sam trpi pritiske unutar Irana da se  pritekne u pomoć Hezbolahu. Ali Iran gleda svoje interese i pitanje je koliko bi u ovom trenutku vojno mogli pridonijeti savladavanju Izraela i samom Hezbolahu. Izrael je sada u naletu i on neće stati”, zaključuje Vlatko Cvrtila.

O smanjenju vojne moći Hezbolaha: “Vojna struktura Hezbolaha je ostala netaknuta na nižim razinama. Ono što se dogodilo s visokim zapovjednicima je poremećaj strukture, ali neće djelovati na motivaciju vojnih postrojbi da se odupru Izraelu”, procjenjuje Cvrtila.

O Iranu i mobilizaciji muslimanskih zemalja na otpor Izraelu: “U prijašnjim vremenima formula da ako ne djeluju unutar 96 sati i neće, više nije potpuno aktualna, tako da nije rečeno da Iran neće napasti. Oni nisu susjedne zemlje. U pozadini je vrlo intenzivna diplomatska ofenziva prema Iranu da ne napadnu Izrael. Nije to samo SAD, već i druge okolne zemlje. Pozivanje na islamsku mobilizaciju nema tako velik odjek kod vođa muslimanskih zemalja, ali ima kod paravojnih postrojbi. Treba pričekati što će vrhovni vjerski vođa reći i kako će po tome postupiti Iran”, misli Cvrtila

O politčkom karakteru Hezbolaha i simpatiji muslimana prema njima: “Treba reći da Hezbolah nije samo vojna već i politička organizacija koja je radila na humanitarnom polju i time stjecali simpatije i veliku količinu moći. Kada imate mnogo civilnih žrtava normalno je da će ljudi biti na stani napadnutih”, rekao je Cvrtila.

O izraelskim napadima i civilnim žrtvama: “Kada Izrael kaže da se civili koriste kao živi štit oni opravdavaju situacije u kojima civili pogibaju. Kada označite u civilnim dijelovima vojni cilj ne možete izbjeći nevine žrtve. Čim se raketira u urbanim područjima i vidi se da su ciljevi precizno birani, ipak su srušili zgradu i poginuli su i civili. Ako se ove operacije nastave na ovaj način i dalje ćemo brojati velik broj civilnih žrtava”, zaključio je Vlatko Cvrtila.

Cijeli razgovor s sigurnosnim stručnjakom, profesorom Vlatko Cvrtilom možete poslušati OVDJE