I prije no što je ušao u Bijelu kuću, Donald Trump uzbudio je duhove među saveznicima, između ostalog, i svojim zahtjevom da sve članice NATO-a ubuduće uplaćuju 5% BDP-a za obranu, što je znatno više i od američkog prosjeka, koji iznosi 3,38 posto. Budući da su neke zemlje, poput Hrvatske, jedva dosegnule 2%, koliko je bio prethodni standard ova ideja nije naišla na pretjerano odobravanje saveznica, osobito ne Njemačke. Naime – od 32 članice, 24 izdvaja 2 posto, a jedino se Poljska, s više od 4 posto približila Trumpovom cilju od 5 posto.

Početkom tjedna glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte obratio se zastupnicima u Europskom parlamentu i naglasio kako EU mora preispitati svoje prioritete u trošenju kako bi povećala izdvajanja za obranu.

“Ako se to ne promijeni, počnite učiti ruski, ili preselite na Novi Zeland” bio je oštar u svom obraćanju Rutte. O povećanju izdvajanja saveznica za obranu donijet će se odluka na Summitu NATO-a u Haagu u lipnju ove godine, a pretpostavlja se da će se inzistirati na 3,6 ili 3,7 posto, kako je u svom obraćanju naznačio Rutte.

Francuska i baltičke zemlje zauzimaju se pak da se EU zajednički zaduži radi obrane, čemu se Berlin za sada protivi, a hoće li se stav Njemačke promijeniti, ovisi o parlamentarnim izborima, koji se održavaju 23. veljače. S druge strane, Hrvatska je ove godine dosegnula 2 posto izdvajanja za obranu, koje uključuju minimalno 20 posto ulaganja za modernizaciju naoružanja. U tom smislu, Hrvatska je dosegnula 29 posto, na čemu joj je čestitala i američka veleposlanica Nathalie Rayes.

No, nakon velebne pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, veliki vođa A.P. ne odustaje od izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama, koje će se naći na dnevnom redu proljetnog zasjedanja Sabora. Izmjenama se nastoje ograničiti ustavne ovlasti predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, čemu se oštro protive SDP-ovci, koji su najavili i referendum.

O tim temama razgovaramo sa sigurnosnim stručnjakom, profesorom Vlatko Cvrtilom, rektorom Sveučilišta Vern u Zagrebu, bivšim savjetnikom za obranu predsjednika Republike predsjednika Republike, Stipe Mesića.

O smanjenju ovlasti predsjednika

“Trebamo prvo vidjeti kakav će biti prijedlog. Nitko ga nije vidio. Samo su se neke stvari spominjale u kontekstu velikih tenzija između predsjednika države i osobno premijera, pa onda i Vlade i ministra obrane.

Ako će prijedlog biti napravljen tako da nema smanjivanja ovlasti, ali su recimo neke procedure drugačije postavljene, onda to svakako ima smisla. Svako smanjivanje ovlasti smanjit će mogućnost zajedničkog djelovanja prema Ustavu, prema obrambenoj politici, a onda i sigurnosnoj i vanjskoj politici između predsjednika države i Vlade, što svakako nije dobro.

Mi sad imamo ozbiljan problem u funkcioniranju cjelokupnog sustava jer nam se tijela koja bi trebala biti koordinacijska između onih koji imaju Ustavom podijeljene ovlasti u ta tri područja. Ta tijela se ne sastaju, ne dogovara se. Mislim da je dobar dio tenzija nastao zato što se u nekom procesu, zbog određenih tenzija, predsjednika isključivalo iz cijelog procesa. Naravno, znamo kakav je njegov karakter, onda je njegova reakcija izazvala kontrareakciju…

Mislim da bi nositelji državne vlasti trebali shvatiti da smo jedna država, nismo dvije države, da živimo u vrlo izazovnom okruženju, pred nama su izazovna vremena. Naprosto, moraju preuzeti odgovornost zato što imaju takve funkcije i odgovornost da sustav funkcionira. Sad ne funkcionira.

Ako ćete vi mijenjati Zakon o obrani da sustav funkcionira tako smanjujete ovlasti predsjednika, što ste napravili? Još veći kaos!“, rekao je, između ostalog, Cvrtila.

Cijeli razgovor možete poslušati OVDJE