Kako se i pretpostavljalo pobjeda Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a, dovela je do ubrzanja i zaoštravanja globalnih svjetskih zbivanja.

Administracija Joe Bidena obavlja zadnje očajničke isporuke pomoći Ukrajini, uz strateško odobrenje za korištenje balističkih raketa ATACMS i po dubini ruskog teritorija. Prvi udari koji su se pokazali djelotvornima, doveli su do protuodgovora u kojem je Vladimir Putin ispalio hipersonični projektil Orešnik čija razornost ulijeva strah, ne samo kod Ukrajinaca, već i svih saveznika koji su shvatili da se nalaze samo nekoliko minuta udaljeni od mogućeg razaranja.

Nakon više od tisuću dana krvavih sukoba, ogromnih žrtava na obje strane i razaranja infrastrukturnih, civilnih i vojnih ciljeva, napukline se naziru na obje sukobljene strane. Ono što je prednost jednih, manjak je drugih. Rusija raspolaže s većim regrutacijskim bazenom i koristi se prevagom u ljudstvu za napadne akcije koje su ih do danas dovele do kontrole gotovo 20 posto teritorija Ukrajine. Ukrajina parira učinkovitijom uporabom vojske i novih načina ratovanja, prije svega onog s pomoću dronova. U odbrojavanju do inauguracije nove administracije u Washingtonu, javljaju se naznake mogućnosti da se otpočne s razgovorima, prvo o prekidu vojnih djelovanja, a potom o modalitetima mirovnog sporazuma.

Unutar svega toga pojavila su se tri nova žarišta nestabilnosti. U Siriji pobunjenici napreduju protiv režima predsjednika Assada kojeg su potpomagali Rusi. U Gruziji je došlo do masovnih prosvjeda zbog odluke parlamenta da zaustavi put približavanja EU. Na dalekom Istoku jučer se dogodio pokušaj državnog udara u Južnoj Koreji koji je spriječen, a prikazan je kao pokušaj predsjednika Yoon Suk Yeola da spriječi snage sklone Sjevernoj Koreji i Rusiji da destabilizira regiju.
Božo Kovačević bivši veleposlanik RH u Moskvi, komentirao je kao Gost dana Radio Nacionala nabrojane aktualne događaje. Donosimo naglaske.

O pokušaju državnog udara u Južnoj Koreji od strane predsjednika Yoon Suk Yeola: “Stvar je u tome da u parlamentu većinu ima opozicijska stranka i on nije bio zadovoljan politikama i smatrao je da će njegov utjecaj općenito na politiku Južne Koreje biti smanjen. Mislim da je općepoznati porast tenzija u međunarodnim odnosima pokušao iskoristiti za izvedbu državnog udara. I članovi njegove stranke predlažu njego opoziv.”

O tome hoće li Južna Koreja biti novo žarište nestabilnosti: “Meni se čini da neće s obzirom na to da su i SAD podržale parlament, a ne predsjednika, za razliku od Moskve 1993. godine kada je tadašnji predsjednik (Boris Jeljcin op.a) dao bombardirati parlament i SAD su podržale predsjednika. U ovom slučaju su postupile radionalno.”

O nemirima u Gruziji i ulozi Rusije: “U Gruziji svjedočimo jednom paradoksalnom scenariju. Tamo je već dugi niz godina na vlasti stranka ‘Gruzijska zora’. Ta stranka je deklarativno europski orijentirana. Ona je isposlovala status zemlje kandidata za članstvo u EU. Na izborima održanim krajem listopada osvojila je uvjerljivu većinu. Ali ta stranka je svoju politiku artikulirala ponajprije s obzirom na strah od moguće ruske invazije, drugim riječima, na strahu od ponavljanja ukrajinskog scenarija u Gruziji. Znamo da je Rusija 2008. godine od Gruzije odvojila njihove dvije pokrajine i znamo da su EU i SAD inzistriale da ona uvede sankcije protiv Rusije. Od gruzijskih sankcija Rusija ne bi imala nikakvu štetu, ali bi Gruzija mogla imati veliku štetu.  Ta velika stranka je vodila politiku izbjegavanja sankcija ne odustajući od svog europskog puta. Sad je njihov premijer izjavio da Gruzija zamrzava pregovore sa EU do 2028. godine. Ta izjava bila je uvjetovana činjenicom da je još prošlog ljeta EU zaustavila daljnje pregovore nezadovoljna rješenjem o statusu LGBTQ zajednica.”

Cijeli razgovor s Gostom dana Radio Nacionala Božom Kovačevićem, bivšim veleposlanikom RH u Moskvi, poslušajte OVDJE