MAŠA KOLAR, NOVA RAVNATELJICA BALETA HNK IVANA PL. ZAJCA U RIJECI

Nova ravnateljica Baleta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Maša Kolar u intervjuu je najavila planove u svome mandatu, ali i objasnila što bi se moglo poboljšati u radu Baleta te nacionalne kazališne kuće.

NACIONAL: Ovu sezonu započeli ste kao nova ravnateljica Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Zašto ste prihvatili taj izazov i što će biti glavne smjernice vašeg mandata?

Ravnateljstvo Baleta bilo je dogovoreno na poziv intendanta Marina Blaževića. Izazovi su pokretači ljudskog stvaralaštva i zato se nisam dugo dvoumila oko te odluke. Suvremeni čovjek dresiran je da isključivo racionalno promišlja o izazovima i odgovornostima koje donosi posao. Baletnu umjetnost vidim više kao poziv koji zahtijeva jednu drugačiju, intuitivniju razinu donošenja odluka. Smjernice mandata se oblikuju i dalje će se oblikovati prema konotativnoj poziciji riječkog Baleta unutar prvenstveno kadrovskog, a nakon toga i ekonomsko-političkog pa i umjetničkog aspekta.

NACIONAL: Najavljeno je puno baletnih premijera ove sezone. Započeli ste svojom koreografijom ‘’Macbetha’’, što se ne viđa često. Može li se plesom izraziti takvo jedno djelo, uz naglasak na ono zlo u čovjeku?

‘’Macbeth’’ nije uspio privući jednaku pozornost koreografa kao što su druga Shakespeareova dramska djela poput ‘’Romea i Julije’’, ‘’Sna ivanjske noći’’ i ‘’Othella’’. Čest je u dramskom kazalištu, u operi i na filmu, dok ga se u plesu može naći u motivskim jedinicama vještica, ludila, apsolutnog zla, praznovjerja i ženskog zla lady Macbeth. Napetost priče ove najkraće i najkrvavije Shakespeareove drame je upravo ono što nas je i u plesnom predstavljanju ovog djela vodilo. Fascinantan je osjećaj slobode stvaranja vlastitog narativa ‘’Macbetha’’ kroz vokabular pokreta i geste. Ples ovdje nikako nije u službi dramskog teksta, nego rastvara svoj vlastiti prostor realizacije usporedno s autorstvom glazbe, scenografije i kostimografije. Pritom poštujemo originalni izvornik tako da pojedine segmente zadržavamo, druge izostavljamo a nove dodajemo.

NACIONAL: Druga premijera je predstava koju rade plesači Zajca stariji od 40 godina. Zašto ste se odlučili za to?

Problem plesača, baletnih plesača koji rano odlaze sa scene, a nemaju uvjete za mirovinu i nemaju posla, problem je mnogih kazališta, a u Hrvatskoj je jako izražen jer njihov status nije riješen zakonom. Ovo je sjajan način kako ih aktivirati.

U kontekstu baletne ili šire gledano plesne umjetnosti, tijelo se smatra ostarjelim s navršenih 40 godina. Raznih razloga radi, ova konstatacija nije pravno i znanstveno deklarirana. Nju na neki način konstruira sama praksa profesije i habitus plesačke sredine. Javna deklaracija da su plesači s navršenih 40 godina ostarjeli značila bi povredu ljudskog prava i donijela pregršt nevolja društvenom sistemu i kulturi. Dio našeg ansambla, točnije polovica Baleta riječkog ansambla, upravo su plesači zrele dobi. Balet je dio gradske/državne institucije pa smatram da je odgovoran ravnopravno integrirati sve svoje članove u proces rada kako bi se spriječio bilo kakav oblik diskriminacije, prvenstveno one koja dolazi iznutra, iz same srži Baleta, iz baletnog habitusa. Prelaskom u zrelu dob plesačko se tijelo, u sferi profesionalnog bavljenja plesom, bez obzira na to koliko je fizički, biološki i morfološki funkcionalno, smatra istrošenim. Plesači 40+ postaju ‘’igrači s klupe’’. Takav koncept proizvodnje Baleta u nesuglasju je s prirodnom ekologijom umjetničke forme tijela. U stvarnosti je tijelo samo ostarjelo, ali je spremno, moćno za zreli ples. Ova iznesena promatranja izrodila su se nakon sagledavanja problematike neriješenog mirovinskog statusa članova baletnih ansambala svih HNK-ova. Ograničenja koja takva politička neodlučnost donosi i socijalna posljedičnost tih odluka direktno utječu na kreiranje baletnog repertoara. To su realni motivatori za postavljanje istraživačkog baleta radnog naslova ‘’U svakom slučaju’’ u program Zajc Dance Laba. Koreografija Gregora Kamnikara će kombinirati usvojena znanja baletnih plesača sa suvremenijim izvedbenim oblicima, a sve s ciljem da se pokaže kako iskusniji baletni plesači u instituciji, neki od njih već više od 20 godina, predstavljaju kulturnu vrijednost po sebi.

NACIONAL: Premijera te predstave bit će na dan obilježavanja pada Vukovara, a trebao je biti i dan kad se obilježava Noć kazališta, ali to se zbog zahtjeva nekolicine branitelja prebacilo za tjedan poslije. Treba li umjetnost patiti na ovaj način?

Umjetnost je tu da se uživa, slavi, obilježava, stvara, troši i komunicira. Ona nije podređena vremenskoj ili prostornoj kategoriji. Pomicanje Noći kazališta na tjedan dana kasnije ne smatram problematikom vrijednom dizanja prašine.

NACIONAL: Što publiku još očekuje u ovoj sezoni od Baleta?

U repertoar smo uvrstili ‘’Ivicu i Maricu’’ koreografkinje Gine Patterson i ‘’Rossini cards’’ Maura Bigonzettija. Obje predstave će koketirati s neoklasikom i baletnom linijom, no svaka kroz osobnu poetiku izabranih koreografa.